Rješenje Ustavnog suda Republike broj U-I-130/1995. od 20. veljače 1995.

Rješenje Ustavnog suda Republike broj U-I-130/1995. od 20. veljače 1995. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike broj U-I-130/1995. od 20. veljače 1995. NN 12/1995 (24.2.1995.), Rješenje Ustavnog suda Republike broj U-I-130/1995. od 20. veljače 1995. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti članka 70. Zakona o stambenim odnosima po prijedlogu Ane Slišković temeljem članka 15. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91) na sjednici održanoj 20. veljače 1995. godine donio je ovo Rješenje 1. Pokreće se postupak za ocjenu ustavnosti odredaba članka 70. Zakona o stambenim odnosima ("Narodne novine", broj 51/1985, 42/1986, 37/1988, 47/1989, 22/1990, 22/1992, 58/1993 i 70/1993). 2. Rješenje se dostavlja Saboru Republike Hrvatske na odgovor. 3. Ovo rješenje objavit će se u "Narodnim novinama". Obrazloženje: Ana Slišković iz Zagreba, podnijela je putem punomoćnika Ranka Radovića odvjetnika u Zagrebu, Ustavnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za ocjenu ustavnosti članka 70. Zakona o stambenim odnosima (u daljnjem tekstu ZSO). Predlagateljica smatra da je navedeni članak suprotan ustavnom jamstvu iz članka 34. Ustava Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustav) - dom je nepovrediv - dok se iz sadržaja podneska može zaključiti da predlagateljica smatra da je osporeni članak suprotan odredbama 3. i 4. Ustava te članku 14. stavku 2. i članku 26. Ustava Republike Hrvatske. Ustavni sud je svojim rješenjem od 14. studenog 1994 godine broj U-I-892/1994 pokrenuo postupak ocjene ustavnosti članka 94. Zakona o stambenim odnosima koje je objavljeno u "Narodnim novinama", broj 83/94 od 18. studenog 1994. godine. Člankom 70. ZSO određuje se nadležnost upravn ih(stambenih) tijela u predmetima iseljenja osoba koje su u stan uselile na osnovi ugovora o simuliranoj zamjeni stanova, dakle bez valjane pravne osnove. Članak 70. ZSO predstavlja zakonodavnu tvorevinu naslijeđenu iz prošlih vremena, u kojoj se, zbog prenaglašene želje da se postupak učini učinkovitim i bez osjećaja za razlikovanje različitih pravnih situacija, zanemarila sva ostala procesna načela, kao što su načelo zakonitosti, traženja istine, i dr. Odredbe članka 70. ZSO, stoga, izazivaju opravdanu sumnju da se njima povređuju odredbe Ustava Republike Hrvatske i to:

1. a)Načelo vladavine prava Opravdano se postavlja pitanje da li se odredbama članka 70. ZSO u dovoljnoj mjeri zajamčuje zakonitost, istinitost i pravičnost u odlučivanju o pravima i dužnostima stranaka, te da li su dosegnute standardne civilizacijske tekovine pravne zaštite svojstvene pravnoj državi i vladavini prava (članak 3. Ustava).
2. b)Načelo diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu Člankom 70. ZSO pravni predmeti u kojima sudjeluju dvije stranke koje su u sporu a u suštini su građanskopravne (stambene) prirode - pa bi zbog toga trebali biti u jurisdikciji sudova - stavljaju se pod sudbenost upravnih tijela i rješavaju po pravilima upravnog postupka. Po članku 4. Ustava državna je vlast u Republici Hrvatskoj ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Načelo diobe vlasti ne znači samo da je svaka grana državne vlasti samostalna i neovisna o drugoj, već i da svaka od njih ima izvorno područje djelovanja (sudbenost, jurisdikciju). Odredbe članka 70. ZSO u suprotnosti su s odredbama o sudskoj nadležnosti iz Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 3/1994), koji, razradujući ustavna načela o autonomnom području djelovanja sudbene vlasti, određuje jurisdikciju sudova u građanskopravnim sporovima (stavak 2. članka 3) i nadležnost općinskih sudova u sporovima iz stambenih odnosa (točka 2g stavka 1. članka 16). Nadalje, Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 34/1992) je odredbom članka 2. toč. lj. listu prava što se jamče na ustavnoj razini proširio i na sva prava predviđena međunarodnim instrumentima, a osobito Općom deklaracijom o pravima čovjeka od 10. prosinca 1948, međunarodnim paktovima o građanskim i političkim odnosno o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i Europskom konvencijom o zaštiti prava čovjeka i temeljnih sloboda (Rimska konvencija, 1950. - arg. iz članka 1). Prema odredbi članka 14. 1. Međunarodnog pakta o gradanskim i političkim pravima svatko ima pravo na to da njegova stvar bude pravično i javno raspravljena pred nadležnim, nezavisnim i nepristranim sudom, ustanovljenim na temelju zakona, koji će, između ostalog, odlučiti i o sporovima o njegovim pravima građanskopravnog karaktera ("Narodne novine"- Međunarodni ugovori, br. 12/1993). Sličnu odredbu ima i Europska konvencija (članak 6). Uzimajuči u obzir navedene ustavne odredbe i odredbu članka 11. Međunarodnog pakta treba zaključiti da Ustavni zakon o ljudskim pravima, time što upućuje na odredbe Međunarodnog pakta (i Europske konvencije), zahtijeva da o svim sporovima koji se tiču stambenih stvari, zato što te stvari spadaju u domenu građanskih stvari, moraju odlučivati sudovi. Stoga je osnovana sumnja da članak 70. ZSO nije u skladu s odredbom članka 4. Ustava Republike Hrvatske o diobi vlasti. Treba napomenuti da Zakon o stambenim odnosima nije usklađen s Ustavom, te se temeljni pravni instituti tog zakona još zasnivaju na pravnim kategorijama koje više ne postoje u ustavnom poretku Republike Hrvatske (npr. društveno vlasništvo, davanje stana na korištenje). Svoju dosadašnju praksu, po kojoj su predmet ocjene ustavnosti bile i pojedine odredbe zakona koji još nisu usklađeni s Ustavom, ovaj Sud je izrazio u svojim odlukama broj U-I-231/1990 od 12. svibnja 1992. i U-I-272/1992 od 9. ožujka 1994.
3. c)Po članku 70. stavak 1. ugovor o simuliranoj zamjeni je ništav, a u stavku 2. se određuje nadležnost upravnog (stambenog) organa za postupanje ako netko useli u stan na temelju takvog ništavog ugovora. Iz ovih odredaba proizlazi da postojanje temeljne procesne pretpostavke za provođenje upravnog postupka od koje ovisi apsolutna nadležnost upravnih organa - ovisi od prethodnog rješenja jednog izrazitog građanskopravnog pitanja, tj. je li ugovor o zamjeni stana prividan (simuliran) ili nije (članak 66. Zakona o obveznim odnosima). O pitanjima valjanosti ugovora pa i specifičnog ugovora o zamjeni stanova, treba da odlučuju sudovi, a ne upravni odbori. Zbog toga i ovdje vrijede razlozi koji su izneseni u prethodnoj točki ovog referata.
4. d)Načelo jednakosti svih pred zakonom i pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti (stavak 2. članka 14. i članak 26. Ustava). Odredbama članka 70. ZSO stranke se, samo zbog toga što je spor pravno kvalificiran kao simulirana zamjena, upućuju na provođenje upravnog postupka koji je sumaran i koji ne odgovara razini pravnih standarda za zaštitu spornih građanskih prava, dok se u srodnim stambenim sporovima strankama omogućuje vođenje sudskog parničnog postupka koji daje veće garancije za obranu prava stranaka i zakonito rješenje spora. Iz navedenih razloga, Ustavni sud je pokrenuo postupak kao što je navedeno u izreci ovog rješenja. Temeljem odredbe članka 40. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 29/94) rješenje se dostavIja Saboru Republike Hrvatke radi odgovora. Odluka o objavi rješenja temelji se na odredbi stavka 1. članka 20. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-I-130/ 1995 Zagreb, 20. veljače 1995. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Rješenje, NN 12/1995-239 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 12/1995 Broj dokumenta u izdanju: 239 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 24.2.1995. ELI: /eli/sluzbeni/1995/12/239 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.