← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-383/1993. od 1. ožujka 1995

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-383/

  1. od
  2. ožujka 1995 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-383/
  3. od
  4. ožujka 1995 NN 18/1995 (17.3.1995.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-383/
  5. od
  6. ožujka 1995 USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić-Mitrović, mr Vojislav Kučeković mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac, Mladen Žuvela, u povodu ustavne tužbe M. i M. B. iz Z, koje zastupa H. A, odvjetnik iz Z, na sjednici održanoj
  7. ožujka
  8. godine, donio je Odluku
  9. Odbija se ustavna tužba kao neosnovana.
  10. Ova odluka objavit če se u "Narodnim novinama". Obrazloženje: M. i M. B. podnijeli su ustavnu tužbu u povodu presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1702/92 od
  11. prosinca
  12. godine, kojom su preinačene presude Općinskog suda u Z. broj P-2159/88 od
  13. ožujka
  14. godine i Okružnog suda u Z. broj Gž-8466/90 od
  15. prosinca
  16. godine - na način da je njihov tužbeni zahtjev odbijen. Podnositelji ustavne tužbe tvrde da je navedenom revizijskom presudom, kojom su odbijeni s tužbenim zahtjevom da je nedopušteno izvršenje dozvoljeno rješenjem Općinskog suda u Z. broj Is-32/88 na garaži broj 64 u naselju J, povrijeđeno njihovo pravo vlasništva ove garaže - zajamčeno člankom
  17. stavkom
  18. Ustava Republike Hrvatske. Zato predlažu da se ustavna tužba usvoji ukine navedena revizijska presuda i predmet vrati Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na ponovni postupak. Ustavna tužba nije osnovana. U postupku pred sudom (spis Općinskog suda u Z. broj Pp-257/86) utvrđeno je da je "lndustrogradnja" iz Z. predala dana
  19. prosinca
  20. godine garažu broj 64 u posjed Z. i M. P. Utvrđeno je, nadalje, da je "Industrogradnja" dana
  21. ožujka
  22. godine provalila u ovu garažu promijenila bravu na vratima i garažu predala u posjed M. i M. B. (podnositeljima ustavne tužbe). Z. i M. P. ostvarili su posjedovnu zaštitu prema "Industrogradnji" (rješenje Općinskog suda u Z. broj Pp-257/86 od
  23. lipnja
  24. potvrđeno rješenjem Okružnog suda u Z. broj Gž-5824/86 od
  25. listopada
  26. godine). U postupku izvršenja rješenja Općinskog suda u Z. broj Pp-257/86 od
  27. lipnja
  28. godine M. i M. B. upućeni su kao treće osobe na parnicu radi nedopustivosti izvršenja. U izlučnoj tužbi M. i M. B. tvrde da je sporna garaža broj 64 njihovo vlasništvo, koje su stekli do "Industrogradnje" Z. temeljem ugovora o prodaji. Sudovi su utvrdili da B. kao treće osobe imaju pravo na tužbu radi utvrđenja nedopustivosti izvršenja u smislu odredbe članka
  29. stavak
  30. Zakona o izvršnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91- dalje: ZIP) na stvari za koju tvrde da imaju pravo koje sprečava navedeno izvršenje. Kako je u postupku utvrđeno da su B. vlasnici garaže, udovoljeno je njihovom zahtjevu (presuda Općinskog suda u Z broj P-2159/88 od
  31. ožujka
  32. godine; potvrđena presudom Okružnog suda u Z. broj Gž-8466/90 od
  33. prosinca
  34. godine). Odlučujući o reviziji Z. i M. P, Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo je stajalište da se u parnici radi proglašenja nedopustivosti izvršenja rješenja o smetanju posjeda ne može raspravljati o pravu vlasništva, o kojem nije bilo dopušteno raspravljati u postupku zbog smetanja posjeda. Dosljedno tome, protiv vjerovnika koji je u parnici o smetanju posjeda stekao izvršni naslov za uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja, ne može treća osoba s uspjehom zasnivati izlučnu tužbu na tvrdnji da je vlasnik predmeta izvršenja. Zato je revizija prihvaćena i navedene presude Okružnog suda u Z. i Općinskog suda u Z. preinačene tako da je odbijen tužbeni zahtjev M i M. B. (presuda broj Rev-1702/92 od
  35. prosinca
  36. godine). Presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1702/92 od
  37. prosinca
  38. godine nije povrijedeno Ustavom zajamčeno pravo vlasništva podnositelja ustavne tužbe. Razlozi su sljedeći: Pravni poredak Republike Hrvatske štiti svaki posjed koji je posljednji, efektivan i miran: "Svaki posjednik stvari i prava (članak 70) ima pravo na zaštitu od uznemiravanja ili oduzimanja posjeda (smetanje posjeda)" - članak
  39. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91 - dalje: ZOVO). Ovo pravo na zaštitu posjeda postoji neovisno o tome pripada li posjedniku neko pravo koje ga ovlašćuje da stvar posjeduje, a ostvaruje se u specifičnom sudskom, posjedovnom (possessornom) postupku. Glavne značajke tog postupka su sumarnost postupanja i neraspravljanje o pravu na posjed: "Sud pruža zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, pri čemu, nije od utjecaja pravo na posjed, pravna osnova posjeda i savjesnost posjednika" (članak 78,. stavak
  40. ZOVO). I posebna pravila o postupanju i parnicama zbog smetanja posjeda su takva da omogućavaju što učinkovitiju zaštitu posjeda putem suda: "Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete" (članak
  41. Zakona o parničnom postupku, "Narodne novine", broj 53/91 i 91/92). Tužitelj i tuženik u ovim parnicama smiju se sa svojim zahtjevima odnosno materijalnopravnim prigovorima kretati samo unutar ovih granica. To, dakako, vrijedi i za: treće osobe u postupku kojim se traži proglašenje nedopustivosti izvršenja rješenja o smetanju posjeda (članak
  42. stavak
  43. ZIP) - kad je predmet sudske zaštite o postupku smetanja bio jedino posljednji, efektivan i miran posjed. Sumarnošću postupanja u postupku zbog smetanja posjeda u kojem posjednik ostvaruje svoje pravo na zaštitu posjeda, bez ulaženja u pitanje pripada li mu pravo na posjed ili mu ono ne pripada, postiže se ograničeni učinak: zaštita koju dobiva posjednik samo je provizorna. Sudskom odlukom u takvom postupku ne daje se konačni odgovor na pitanje o pravu na posjed, nego ga ostavlja otvorenim: "Neovisno o sporu zbog smetanja posjeda (članak 77) može se tražiti sudska zaštita posjeda po osnovi prava na posjed" (članak
  44. ZOVO). Nema, dakle objektivnog identiteta spora koji se vodi o smetanju posjeda i spora koji bi se vodio o pravu na posjed (petitornog postupka) - pa litispendencija posesorne odnosno petitorne parnice ne sprečava litispendenciju one druge. Ni pravomoćnost odluke u postupku zbog smetanja posjeda, kao ni pravomoćnost odluke u petitornom postupku, ne znače da je to pitanje res iudicata i za ovaj drugi postupak. Rezimirajući izneseno, valja zaključiti: U postupku zbog smetanja posjeda, kao i u postupku kojim se traži proglašenje nedopustivosti izvršenja rješenja o smetanju posjeda, raspravljanje je ograničeno na samo dvije okolnosti: posljednje stanje posjeda i smetanje posjeda, pri čemu nije od utjecaja pravo na posjed, pravna osnova posjeda i savjesnost posjednika. Zbog toga se odlukom suda u takvim postupcima ne može povrijediti pravo vlasništva, o kojem se raspravlja i odlučuje u drugoj vrsti postupka - petitornom postupku. Dosljedno iznesenom, osporenom odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije povrijeđeno pravo vlasništva sporne garaže podnositelja ustavne tubže. Zaštitu svog prava vlasništva oni mogu ostvariti u redovnom sudskom postupku, u kojem će se petitorno utvrditi kome pripada pravo na posjed garaže broj 64 (članci 37, odnosno 41, te
  45. ZOVO). Zato je na temelju odredaba članka
  46. stavka
  47. i
  48. Poslovnika Ustavnog suda ("Narodne novine", broj 29/94) ustavnu tužbu trebalo odbiti i odlučiti kao u izreci. Objava ove odluke temelji se na odredbi članka
  49. stavak
  50. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91). Broj: U-III-383/1993 Zagreb,
  51. ožujka
  52. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r Odluka, NN 18/1995-358 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 18/1995 Broj dokumenta u izdanju: 358 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 17.3.
  53. ELI: /eli/sluzbeni/1995/18/358 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  54. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.