← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1010/1994. 15. ožujka 1995

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1010/

  2. ožujka 1995 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1010/
  4. ožujka 1995 NN 19/1995 (21.3.1995.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1010/
  6. ožujka 1995 USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu.Tadranko Crnić, predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr Vojislav Kučeković, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o prijedlogu Denisa Kuljiša iz Zagreba za ocjenu ustavnosti Zakona, na sjednici održanoj dana
  7. ožujka
  8. godine, donio je ovo Rješenje
  9. Pokreće se postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o javnom informiranju ("Narodne novine", broj 22/1992).
  10. Ovo će se rješenje objaviti u "Narodnim novinama". Obrazloženje: Denis Kuljiš iz Zagreba podnio je prijedlog Sudu, temeljem odredbe članka
  11. stavak
  12. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 13/1991), za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o javnom informiranju navodeći da postupak donošenja tog Zakona, a cijeneći da se radi o Zakonu koji uređuje temeljne slobode i prava čovjeka i građanina, nije proveden u skladu s ustavnim odredbama. Odredbe o odlučivanju na sjednicama domova Sabora sadržane su u člancima
  13. i
  14. Ustava (te člancima
  15. i
  16. iz glave VII i VIII Ustava, na koje se predmetni prijedlog ne odnosi), kojim odredbama je uređeno da Zastupnički i Županijski dom većinom glasova donose odluke ukoliko je na sjednici nazočna većina zastupnika, ako Ustavom nije drugačije određeno (članak
  17. stavak 1.) dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika donosi Zastupnički dom zakone kojima se uređuju nacionalna prava (članak
  18. stavak 1.), i većinom glasova svih zastupnika donosi Zastupnički dom zakone kojima se razrađuju: - Ustavom utvrđene slobode i prava čovjeka i građanina: - izborni sustav; - ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i - ustrojstvo lokalne samouprave i uprave. Zakon o javnom informiranju donijet je na
  19. skupnoj sjednici svih vijeća Sabora Republike Hrvatske (novog djelokruga, utvrđenog Poslovnikom Sabora Republike Hrvatske - "Narodne novine", broj 17/1992, donijetog na zajedničkoj sjednici svih vijeća Sabora održanoj dana
  20. ožujka 1992 godine), održanoj dana
  21. travnja
  22. godine. Članak
  23. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 34/1992, 91/1992 i 62/1993) u stavku
  24. ureduje da, do konstituiranja novoizabranog Sabora, vijeća Sabora donose zakone i druge akte u djelokrugu, na način i prema postupku utvrđenom odredbama Ustava Republike Hrvatske iz
  25. ili Poslovnikom Sabora. Odredbe Poslovnika Sabora, važećeg u vrijeme donošenja osporenog zakona, koje se odnose na konkretni predmet, a u svezi navoda predlagatelja da se osporeni zakon odnosi na slobode i prava čovjeka i građanina, su slijedeće: - članak
  26. (u glavi IV. Poslovnika kojom se uređuje djelokrug vijeća Sabora) propisuje da zastupnici, na skupnoj sjednici vijeća Sabora, donose zakone koji se odnose na slobode i prava čovjeka i građanina (alineja
  27. članka); - članak
  28. stavak
  29. (u glavi XIII. točka
  30. koja se od nosi na odlučivanje) propisuje da se zakoni, kojima se uređuju slobode i prava čovjeka i građanina, donose većinom glasova svih zastupnika. Polazeći od navedenih odredbi Ustava, Ustavnog zakona za provedbu Usteva Republike Hrvetske i Poslovnika Sabora Republike Hrvatske, ovaj Sud nalazi osnovu za sumnju u ustavnost Zakona o javnom informiranju. Uvidom u verificirani zapisnik
  31. skupne sjednice svih vijeća Sabora od
  32. travnja
  33. godine utvrđeno je slijedeće: - ukupan broj zastupnika u Saboru, na dan
  36. je
  37. Slijedi zapisnička konstatacija da je, za donošenje punovažnih, punovaljanih odluka, potrebna nazočnost najmanje 172 zastupnika. Evidencijskim listićima utvrđena je prisutnost navedenoj sjednici ukupno 240 zastupnika. - pod točkom
  38. dnevnog reda, provedena je rasprava o Prijedlogu Zakona o javnom informiranju i izjašnjenje o Prijedlogu sa usvojenim amandmanima, te je konstatirano da su zastupnici, većinom glasova -157 "za",16 "protiv"prihvatili Prijedlog zakona o javnom informiranju sukladno prijedlogu Vlade Republike Hrvatske zajedno s prihvaćenim amandmanom u raspravi. Zakon o javnom informiranju zakon je kojim se uređuju slobode i prava čovjeka i građanina. Naime, Ustav člankom
  39. stavkom
  40. jamči slobodu mišljenja i izražavanja misli, a stavkom
  41. slobodom izražavan misli osobito obuhvaća slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja, dok je stavkom
  42. cenzura zabranjena, a novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji. Zakon o javnom informiranju člankom
  43. Općih odredbi Zakona, izričito uređuje da je javno informiranje slobodno (stavak 1.), a da sloboda javnog informiranja obuhvaća osobito slobodu izražavanja misli, slobodu prikupljanja, istraživanja, objavljivanja, širenja i primanja informacija (stavak 2.). Zbog takvih odredbi Ustava i Zakona o javnom informiranju, a polazeći od naprijed navedenih odredbi članka
  44. stavak
  45. Ustava i članka
  46. Poslovnika Sabora, javlja se sumnja da Zakon o javnom informiranju nije donijet većinom glasova svih zastupnika, a kako to propisuju navedene ustavne i druge odredbe, a utemeljenost ili neutemeljenost takve sumnje treba ispitati u pokrenutom postupku. Iz navedenih je razloga Sud pokrenuo postupak kao što je navedeno u izreci ovog rješenja. Temeljem odredbe članka
  47. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/1994) rješenje se dostavlja Saboru Republike Hrvatske radi odgovora. Odluka o objavi rješenja temelji se na odredbi članka
  48. stavka
  49. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-I-1010/1994 Zagreb,
  50. ožujka
  51. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Rješenje, NN 19/1995-374 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 19/1995 Broj dokumenta u izdanju: 374 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 21.3.
  52. ELI: /eli/sluzbeni/1995/19/374 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  53. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.