← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1056/1994. od 22. ožujka 1995.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1056/

  1. od
  2. ožujka
  3. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1056/
  4. od
  5. ožujka
  6. NN 23/1995 (5.4.1995.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1056/
  7. od
  8. ožujka
  9. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Reublike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o ustavnoj tužbi D. U-L. iz Z., zastupanoj od odvjetnika u Z. dra Z. i Z. Z., na sjednici održanoj dana
  10. ožujka
  11. godine, donio je ODLUKU USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE BROJ U-III-1056/
  12. od
  13. ožujka
  15. Usvaja se ustavna tužba.
  16. Ukida se rješenje Upravnog suda Republike Hrvatske broj Us-7953/1993 od
  17. prosinca
  18. godine.
  19. Predmet se vraća Upravnom sudu Republike Hrvatske na ponovni postupak.
  20. Ova će se odluka objaviti u "Narodnim novinama". Obrazloženje Podnositeljica smatra da su joj rješenjem navedenim u točki
  21. izreke ove odluke povrijeđena dva ustavna prava: pravo na pravni lijek koje proizlazi iz odredbi članka
  22. Ustava i pravo vlasništva zajamčeno odredbom članka
  23. stavak
  24. Ustava. Navedenim rješenjem odbačena je tužba podnositeljice podnijeta Upravnom sudu Republike Hrvatske protiv Hrvatskog fonda za privatizaciju zbog nedonošenja rješenja u povodu njezina žahtjeva da se proglasi ništavom odluka o pretvorbi hotela "Palace" u Zagrebu. Tužbi podnijetoj Upravnom sudu Republike Hrvatske (dalje: Upravni sud) prethodilo je ovo činjenično stanje: Dana
  25. veljače
  26. godine Agencija za restrukturiranje i razvoj (nakon stupanja na snagu Zakona o Hrvatskom fondu za privatizaciju, "Narodne novine", broj 84/92: Hrvatski fond za privatizaciju) donijela je rješenje kojim je društvenom poduzeću "AUSTROTEL ZAGREB - PALACE HOTEL" dala saglasnost na pretvorbu u dioničko društvo "PALACE HOTEL ZAGREB" d.d.; rješenje je sadržavalo, pored ostalog, i iznos procijenjene vrijednosti društvenog kapitala poduzeća "AUSTROTEL ZAGREB - PALACE HOTEL" kao i iznos dijela te procijenjene vrijednosti, raspolaganje kojim se zabranjuje radi osiguranja naknade nekadašnjim vlasnicima nekretnina, i koji se prenosi u Hrvatski fond za razvoj (nakon stupanja na snagu Zakona o Hrvatskom fondu za privatizaciju, "Narodne novine", broj 84/92: Hrvatski fond za privatizaciju). U tužbi u upravnom sporu podnositeljica je navela da je to rješenje protivno Zakonu o zabrani prijenosa prava raspolaganja i korištenja određenih nekretnina u društvenom vlasništvu na druge korisnike odnosno u vlasništvo fizičkih i pravnih osoba (jer je pretvorbom obuhvaćalo i nekretnine oduzete konfiskacijom odnosno nacionalizacijom); i dalje, da je za rješenje doznala iz novina; na njezin zahtjev da se dostavi i njoj to nije učinjeno, a na njezin zahtjev da se rješenje proglasi ništavim nije odgovoreno. Nakon toga obratila se Upravnom sudu zbog tzv. šutnje administracije (članak
  27. Zakona o upravnim sporovima "Narodne novine", broj 53/91 i 9/92). Zahtjev podnositeljice da odluku o pretvorbi proglasi ništavom Upravni sud je odbacio ustvrdivši da se aktom o pretvorbi ne dira u pravo tužiteljice ili njezin neposredni osobni interes utemeljen na zakonu, zbog čega tuižiteljica ne može kao stranka tražiti ni proglašenje ništavom odluke o pretvorbi niti biti tužiteljicom u upravnom sporu u toj stvari. Stajalište je tog suda da je odluka o pretvorbi vezana uz odlučivanje o pravima i obvezama poduzeća, koje se pretvara u dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću, a ne o pravu ili na zakonu utemeljenom neposrednom interesu osobe - prijašnjeg vlasnika poduzeća. Ustavna tužba je osnovana. Prema odredbama članka
  28. Ustava jamči se pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom, s tim da to pravo može biti iznimno isključeno u slučajevima određenim zakonom ako je osigurana druga pravna zaštita. Rješenje što ga temeljem članka
  29. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća ("Narodne novine", broj 19/91, 83/92, 94/93 2/94, 9/95) donosi Hrvatski fond za privatizaciju dajući suglasnost za provođenje pretvorbe, odnosno zabranjujući provođenje predložene pretvorbe - je konačno i protiv njega poduzeće može pokrenuti upravni spor. U ovom ustavnosudskom postupku trebalo je odgovoriti na pitanje: mogu li protiv tog rješenja pokrenuti upravni spor i bivši vlasnici poduzeća u pretvorbi, odnosno njihovi nasljednici. Podnositeljica ustavne tužbe, naime; kći je bivših vlasnika hotela Palace, i tvrdi da je i njihova nasljednica. Odredba članka
  30. Ustava već je citirana. Njome se jamči pravo na žalbu, odnosno drugu pravnu zaštitu. Druga, i jedina pravna zaštita u ovom slučaju, jer žalba nije dopuštena, je upravni spor. Stoga iz samog Ustava slijedi da sudjelovanje u upravnom sporu osoba o čijem se položaju u procesu pretvorbe odlučuje, mora biti omogućeno svima kojih se osporena odluka o pretvorbi tiče. Čak ako je riječ samo o faktičnom interesu, a ne i o pravnom, demokratski poretci šire krug osoba kojima se priznaje položaj stranke u upravnom postupku. Prema odredbi članka
  31. stavak
  32. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne noaine", broj 53/91, 9/92, 77/92) pravo pokretanja upravnog spora ima pojedinac ili pravna osoba ako smatra da joj je upravnim aktom povrijeđeno kakvo pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na zakonu. Prema odredbi članka
  33. istog Zakona tužitelj u upravnom sporu može biti pojedinac, pravna osoba. organizacija, skupina osoba, naselje i sl. koji smatra da mu je upravnim aktom povrijeđeno kakvo pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na zakonu. Jesu li bivši vlasnici, odnosno njihovi nasljednici, takvi pojedinci? Stajalište je ovog Suda da takav njihov položaj slijedi iz odredbe članka
  34. stavak
  35. točka
  36. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća; nekadašnji vlasnici kojima Hrvatski fond za privatizaciju prenese dionice ili udio na ime naknade za ono što im je oduzeto nakon
  37. svibnja
  38. godine, navedeni su među osobama koje pretvorbom mogu steći vlasništvo nad poduzećem. Prema članku
  39. stavak
  40. tog Zakona u društveni kapital ne ulazi poljoprivredno zemljište koje je vlasnicima oduzeto nakon
  41. svibnja
  42. Samo osporeno rješenje i odluka o pretvorbi u povodu kojih se je podnositeljica ove ustavne tužbe obratila Upravnom sudu, kao što je već navedeno, sadrži iznos procijenjene vrijednosti društvenog kapitala poduzeća i iznos dijela te procijenjene vrijednosti, raspolaganje kojim se zabranjuje kako bi se osigurala naknada nekadašnjim vlasnicima nekretnina. Konkretni slučaj pokazuje da je pitanje utvrđivanja vrijednosti imovine bivših vlasnika značajno pitanje pretvorbe; prva procjena u ovom predmetu rezervirala je kao osnov za naknadu bivšim vlasnicima 45,20% procijenjene vrijednosti, a u postupku revizije, nakon godinu dana, je dio sveden na 30,80% utvrđene vrijednosti društvenog kapitala poduzeća. Nedvojbeno je da je bivši vlasnik zainteresiran da rezervirani dio bude što veći i kao takav on je stvarno i pravno suprotstavljen novim, odnosno potencijalnim vlasnicima. Stajalište je ovog Suda da se, kraj takvog stanja stvari. ne može smatrati da bivši vlasnici, odnosno njihovi nasljednici, nemaju radi zaštite svojih pravnih interesa pravo sudjelovati u postupku pretvorbe (članak
  43. Zakona o općem upravnom postupku - "Narodne novine", broj 53/91). Slijedom toga valja im priznati i pravo na pokretanje upravnog spora, jer im se u slučaju pokretanja spora ne može poreći neposredni osobni interes utemeljen na zakonu (članak
  44. stavak
  45. Zakona o upravnim sporovima). Znači, dakle da je Upravni sud, odbacivši tužbu tužiteljice, povrijedio ustavno pravo iz odredaba članka
  46. Ustava. Tužiteljica se je osnovano pozvala i na odredbu članka
  47. stavak
  48. Ustava kojim se jamči pravo vlasništva. Da bivši vlasnici, a njihovi nasljednici, imaju u postupku pretvorbe neposredne osobne interese, utemeljene na zakonu slijedi (i) iz Zakona o zabrani prijenosa prava raspolaganja i korištenja određenih nekretnina u društvenom vlasništvu na druge korisnike odnosno u vlasništvo fizičkih i pravnih osoba ("Narodne novine" broj 53/90 61/91 25/93, 70/93), ali i iz drugih propisa o zabrani raspolaganja oduzetom imovinom: Zakon o poljoprivrednom zemljištu (pročišćeni tekst "Narodne novine" broj 54/94, 65/94); Zakon o šumama (pročišćeni tekst "Narodne novine" broj 52/90, 5/91, 9/91, 61/91, 26/93, 76/93); Uredba o evidencij prijašnjih vlasnika i oduzete imovine ("Narodne novineˇ broj 23/91) i dr. Zakon o zabrani prijenosa prava raspolaganja i korištenja određenih nekretnina u društvenom vlasništvu na druge korisnike odnosno u vlasništvo fizičkih i pravnih osoba donijet je s važnošću do donošenja zakonskih propisa o vraćanju nekretnina ili plaćanju naknade za nepokretnu imovinu oduzetu temeljem zakonskih propisa u njemu navedenih, kako bi se spriječilo korištenje raspolaganja koje bi to otežalo ili onemogućilo (članak 6). Iz tog Zakona, bolje rečeno iz ukupnosti propisa koji štite (buduća) prava bivših vlasnika, slijedi da postoji pravni interes bivših vlasnika i njihovih nasljednika u zaštiti vlasništva koje im je oduzeto, odnosno prava koja im eventualno mogu pripasti temeljem propisa o zabrani raspolaganja imovinom bivših vlasnika i o pretvorbi (privatizaciji) bivšeg društvenog vlasništva U tom smislu ustavnu odredbu članka
  49. stavak 1, kojom se jamči pravo vlasništva, povezanu s temeljnim odredbama o nepovredivosti vlasništva, socijalnoj pravdi i o vladavini prava (članak
  50. Ustava) valja tumačiti i kao zaštitu prava vlasništva u postupku nastajanja (vraćanja), odnosno i kao zaštitu i budućeg vlasništva. S tog stajališta gledano ovim osobama, bivšim vlasnicima i njihovim nasljednicima, ne može se u postupku pretvorbe ne priznati barem položaj zainteresiranih osoba koje se bore da sud u upravnom sporu ostvari svoju ulogu kontrolora zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. Dakako, njihova (buduća) vlasnička prava ovise o propisima koje, kako je već rečeno, tek treba donijeti. U skladu s iznijetim Ustavni sud je utvrdio da su podnositeljici povrijeđena prava u povodu kojih je podnijela ustavnu tužbu, te je odlučio kao u izreci. Objava ove odluke temelji se na odredbi članka
  51. stavak
  52. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91). Broj: U-III-1056/
  53. Zagreb,
  54. ožujka
  55. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Odluka, NN 23/1995-488 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 23/1995 Broj dokumenta u izdanju: 488 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 5.4.
  56. ELI: /eli/sluzbeni/1995/23/488 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  57. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.