← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-971/1994. od 22. ožujka 1995.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-971/

  1. od
  2. ožujka
  3. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-971/
  4. od
  5. ožujka
  6. NN 23/1995 (5.4.1995.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-971/
  7. od
  8. ožujka
  9. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović. Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, u povodu ustavne tužbe R. B. iz Z., koga zastupaju G. V. i J. Č-Ž., odvjetnice iz Z., u predmetu iseljenja iz stana, na sjednici održanoj
  10. ožujka
  11. godine, donio je ODLUKA USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE BROJ U-III-971/
  12. od
  13. ožujka
  15. Usvaja se ustavna tužba i ukidaju se: - presuda Upravnog suda Republike Hrvatske broj: Us-13610/93-4 od
  16. lipnja
  17. godine; - rješenje Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša broj Klasa: UP/II-371-01/93-06/65; Ur. broj: 531-06/3-93-2 od 29 listopada
  18. godine; - rješenje Gradskog sekretarijata za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze G. Z., Područni ured M. broj Klasa: UP/I-371-01/92-01/88; Ur. broj: 251-05-13-92-06 od
  19. studenoga
  20. godine.
  21. Predmet se vraća Gradskom sekretarijatu za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze G. Z. na ponovni postupak.
  22. Ova će se odluka objaviti u "Narodnim novinama". Obrazloženje R. B. podnio je ovom Sudu ustavnu tužbu povodom odluka navedenih u izreci ove odluke jer smatra da su tim odlukama povrijeđena njegova ustavna prava zajamčena odredbama članka
  23. stavak 2 i članka
  24. stavak
  25. Ustava Tim odlukama naloženo mu je da se iseli iz stana u Z i da ga preda slobodna od osoba i stvari Vladi Republike Hrvatske putem Ministarstva obrane. U stan je uselio temeljem ugovora o (trojnoj) zamjeni stana. Predložio je ukidanje pobijane presude odnosno rješenja upravnih tijela i ujedno odgodu njihova izvršenja. Rješenjem Suda od
  26. siječnja
  27. godine prijedlog za odgodu izvršenja je usvojen pozivom na odredbu članka
  28. stavka
  29. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94). U postupku je izvršen uvid u spise predmeta tijela, odnosno Upravnog suda Republike Hrvatske. Ustavna je tužba osnovana. Upravna tijela i Upravni sud Republike Hrvatske (dalje: Upravni sud), u osporenim aktima u bitnom, zauzimaju sljedeće stavove: - Stupanjem na snagu (
  30. srpnja 1991) Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 30/91) bivša JNA više nije mogla raspolagati predmetnim stanom pa niti davati suglasnost na njegovu zamjenu. - Riječ je stoga o ništavom ugovoru o zamjeni stana, prema kojem tužitelj useljava u sporni stan u Z., a druga ugovorna strana u dotadašnji njegov stan u S. Komanda garnizona u Z. nije bila ovlaštena davati suglasnost na zamjenu stana poslije
  31. srpnja
  32. godine. - U takvom slučaju ovlašten je upravni organ, analognom primjenom članka
  33. stavka
  34. Zakona o stambenim odnosima (dalje: ZSO) provesti postupak i narediti ispražnjenje stana, jer uspostava ranijeg stanja nije moguća, budući da je drugi stan u drugoj državi. Ovakvim shvaćanjem upravna tijela i Upravni sud otklonili su postupanje pozivom na odredbu članka
  35. ZSO (koja propisuje nadležnost stambenog organa u slučajevima iseljavanja iz stana osoba koje su u stan uselile bez pravomoćne odluke o davanju stana na korištenje ili bez koje druge valjane pravne osnove), kako je to bilo navedeno odnosno predloženo u podnesku kojim je pokrenut upravni postupak. Odredbom članka
  36. stavka
  37. ZSO propisano je da će stambeni organ (na zahtjev zainteresirane osobe ili po službenoj dužnosti) donijeti rješenje o iseljenju i narediti uspostavu prijašnjeg stanja osobi koja se je u stan uselila na temelju ugovora o simuliranoj zamjeni stana. Ovom odredbom određena je stvarna nadležnost za rješavanje u upravnom postupku (članak
  38. Zakona o općem upravnom postupku - dalje: ZUP). Valja reći da su prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme donošenja ZSO-a (članak
  39. stavak
  40. točka 2.a Zakona o redovnim sudovima - "Narodne novine", broj 32/88,16/90 i 41/90) i prema sada važećem Zakonu o sudovima (članak
  41. stavak
  42. i članak
  43. stavak
  44. točka
  45. g - "Narodne novine", broj 3/94) imovinskopravni, građanskopravni sporovi u nadležnosti sudova. Zakonodavac je, međutim, navedenom odredbom ZSO-a propisao da u slučaju zahtjeva za ispražnjenje stana zbog ništavosti i simuliranih ugovora o zamjeni stana nadležnost pripada upravnom tijelu. Takva odredba u ustavnopravnom sustavu jedinstva vlasti, u vrijeme dok je na snazi bio Ustav SRH iz
  46. godine ("Narodne novine", broj 8/74), eventualno se je i mogla ekstenzivno protumačiti kao nadležnost za postupanje upravnih tijela u drugim slučajevima ništavih ugovora o zamjeni stanova, ali ne i nakon stupanja na snagu Ustava Republike Hrvatske (
  47. prosinca
  48. godine). Odredbom članka
  49. Ustava kao jednom od temeljnih odredaba određeno je da je vlast u Republici Hrvatskoj ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Načelo diobe vlasti podrazumijeva da svaka grana državne vlasti ima svoje izvorno područje djelovanja, te da je samostalna i neovisna o drugoj vlasti. U nekim graničnim područjima građanskog, imovinskog prava (npr. izvlaštenje) zakonom se može iznimno propisati nadležnost upravnih tijela, ali se ne može prihvatiti stav da upravna tijela mogu sama ekstenzivnim tumačenjem propisa odnosno njihovom analognom primjenom proširiti svoju nadležnost izvan onoga što im je posebnim zakonom (ovdje ZSO) stavljeno u nadležnost. Takvim postupanjem upravna tijela i Upravni sud povrijedili su ustavno načelo (pravo) prema kojem pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu (članak
  50. točka
  51. Ustava) u svezi s već spomenutom temeljnom ustavnom odredbom o diobi vlasti. To znači da su upravna tijela u ovom slučaju morala odbiti svoju nadležnost i bez odgode podnesak (prijedlog) poslati nadležnom sudu i o tome obavijestiti stranku (članak
  52. stavak
  53. prva rečenica, a u svezi s člankom
  54. ZUP-a), a Upravni sud po tužbi oglasiti ništavnim osporene akte (članak
  55. stavak
  56. Zakona o upravnim sporovima). Slijedom iznesenog temeljem odredbe članka
  57. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske odlučeno je kao u izreci pod točkom 1: i 2, a odluka o objavi ove odluke (točka
  58. izreke) zasniva se na odredbi članka
  59. stavku
  60. tog Ustavnog zakona. Broj: U-III-971/1994 Zagreb,
  61. ožujka
  62. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Odluka, NN 23/1995-489 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 23/1995 Broj dokumenta u izdanju: 489 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 5.4.
  63. ELI: /eli/sluzbeni/1995/23/489 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  64. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.