← Hrvatska

Pravilnik o ustroju, popuni, pozivanju i uporabi postrojbi, službi i tijela za upravljanje i vođenje postrojbi, te drugih oblika organiziranja civilne

Pravilnik o ustroju, popuni, pozivanju i uporabi postrojbi, službi i tijela za upravljanje i vođenje postrojbi, te drugih oblika organiziranja civilne zaštite Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o ustroju, popuni, pozivanju i uporabi postrojbi, službi i tijela za upravljanje i vođenje postrojbi, te drugih oblika organiziranja civilne zaštite NN 31/1995 (9.5.1995.), Pravilnik o ustroju, popuni, pozivanju i uporabi postrojbi, službi i tijela za upravljanje i vođenje postrojbi, te drugih oblika organiziranja civilne zaštite MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA Na temelju članka 24h. Zakona o unutarnjim poslovima ("Narodne novine" br. 29/91. - pročišćeni tekst, 73/91, 19/92, 33/92. i 76/94.), ministar unutarnjih poslova donosi PRAVILNIK O USTROJU, POPUNI, POZIVANJU I UPORABI POSTROJBI, SLUŽBI I TIJELA ZA UPRAVLJANJE I VOĐENJE POSTROJBI, TE DRUGIH OBLIKA ORGANIZIRANJA CIVILNE ZAŠTITE 1. OPĆA ODREDBA Članak 1. Ovim Pravilnikom propisuje se ustroj, način popune, pozivanja i uporabe postrojbi, službi i tijela za upravljanje i vođenje postrojbi te drugih oblika organiziranja civilne zaštite u zaštiti i spašavanju na teritorij Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu organizirane snage zaštite i spašavanja), u svrhu ostvarivanja učinkovite zaštite i spašavanja građana i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća te ratnih razaranja. II USTROJ ORGANIZIRANIH SNAGA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA Članak 2. Organizirane snage zaštite i spašavanja ustrojavaju se po teritorijalnom načelu, na temelju procjene ugroženosti, za područje općine, grada, Grada Zagreba, kotareva s posebnim statutom i županija, te za teritorij Republike Hrvatske. Članak 3. Organizirane snage zaštite i spašavanja su: - tijela za koordinaciju civilne zaštite (u daljnjem tekstu: stožeri civilne zaštite); - zapovjedništvo civilne zaštite u Republici Hrvatskoj; - zapovjedništva civilne zaštite u županijama, kotarevima s posebnim statutom, Gradu Zagrebu, gradovima i općinama, te područna zapovjedništva civilne zaštite u Gradu Zagrebu ; - povjerenici civilne zaštite; - voditelji skloništa i osoblje potrebno za organizaciju boravka u skloništu; - postrojbe civilne zaštite; - stručne ekipe i službe pravnih osoba koje se bave zaštitom i spašavanjem kao redovnom djelatnošću.

  1. a)Stožeri civilne zaštite Članak 4. Stožeri civilne zaštite osnivaju se radi usklađivanja priprema i usmjeravanja aktivnosti u zaštiti i spašavanju. Stožeri civilne zaštite osnivaju se u općini, gradu, Gradu Zagrebu, kotarevima s posebnim statutom i županiji, kao stalna međuresorna radna tijela poglavarstva jedinica lokalne samouprave i uprave, te na razini Republike Hrvatske kao krizni stožer Vlade Republike Hrvatske koji djeluje pri Ministarstvu unutarnjih poslova. Čanak 5. Stožer civilne zaštite može se osnovati i u poduzeću ili drugoj pravnoj osobi u kojoj postoji veći stupanj ugroženosti i složeniji uvjeti provedbe zaštite i spašavanja, temeljem odluke stožera civilne zaštite županije na čijem se području nalazi takvo poduzeće ili druga pravna osoba. ČIanak 6. Stožeri civilne zaštite na svim razinama ustroja, obavljaju slijedeće zadaće: - prate, potiču i usmjeravaju priprerne i usklađuju organizaciju zaštite i spašavanja građana i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških, ekoloških nesreća te od ratnih razaranja; - usklađuju djelovanje upravnih tijela, spasilačkih i drugih službi koje se u okviru svoje djelatnosti bave određenim vidovima zaštite i spašavanja, poduzeća te drugih pravnih osoba u pripremanju i provođenju mjera zaštite i spašavanja; - usklađuju organizaciju prikupljanja i raspodjele pomoći ugroženim područjima i stradalom pučanstvu; - ramatraju plan zaštite i spašavanja od opasnosti i posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških, ekoloških nesreća te od ratnih razaranja na području svog djelovanja; - razmatraju stanje organiziranosti i pripremljenosti civilne zaštite i drugih spasilačkih službi na svom području i predlažu mjere nadležnim tijelima za njihov razvoj i dogradnju; - usklađuju rad tijela za koordinaciju civilne zaštite na nižoj razini ustroja; - obavljaju i druge poslove u funkciji zaštite i spašavanja utvrđene zakonom i poslove koje im povjeri tijelo koje ih je osnovalo. Članak 7. Krizni stožer za civilnu zaštitu Republike Hrvatske, osim poslova iz članka 6. ovoga Pravilnika obavlja slijedeće zadaće:
  2. a)utvrđuje prijedlog plana razvoja civilne zaštite države;
  3. b)usmjerava i usklađuje djelovanje ministarstava i drugih državnih upravnih tijela i organizacija u pripremanju, organiziranju i provodenju mjera zaštite i spašavanja pučanstva i materijalnih dobara;
  4. c)usklađuje djelovanje civilne zaštite s nadležnim tijelima i zapovjedništvom Hrvatske vojske, te tijelima civilne zaštite susjednih i drugih država, u pružanju pomoći u zaštiti i spašavanju;
  5. d)usmjerava i prati rad tijela za koordinaciju civilne zaštite jedinica lokalne samouprave;
  6. e)obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i poslove koje mu povjeri Vlada Republike Hrvatske. Članak 8. Stožer civilne zaštite čine predsjednik i određeni broj članova iz reda tijela državne uprave odnosno upravnih tijela koja se, u okviru svoje djelatnosti, bave određenim poslovima zaštite i spašavanja. Predsjednik stožera civilne zaštite u općini je općinski načelnik, u gradu gradonačelnik, a u županiji župan. Iznimno, predsjednik stožera iz stavka 2. ovoga članka može biti imenovan iz reda članova poglavarstva tijela jedinice lokalne samouprave i uprave. Članove stožera civilne zaštite u općini, gradu, Gradu Zagrebu, kotaru s posebnim statutom i županiji imenuje poglavarstvo jedinica lokalne samouprave i uprave Načelnik sektora civilne zaštite i zaštite od požara te načelnici odjela civilne zaštite i odjela zaštite od požara i eksploziva u policijskoj upravi su po položaju članovi stožera civilne zaštite u županiji. Članak 9. Stožer civilne zaštite za svoj rad odgovara tijelu koje ga je imenovalo i stožeru civilne zaštite više ustrojstvene razine. Članak 10. Krizni stožer civilne zaštite za svoj rad odgovara Vladi Republike Hrvalske.
  7. b)Zapovjedništva civilne zaštite Članak 11. Zapovjedništva civilne zaštite obavljaju stručno-operativne poslove u provedbi mjera zaštite i spašavanja te upravljanju akcijama civilne zaštite na području za koje su osnovani. Zapovjedništva civilne zaštite osnivaju se u općinama, gradovima, Gradu Zagrebu, kotarevima s posebnim statutom, županijama i na razini Republike Hrvatske. Stožeri civilne zaštite u poduzećima i drugim pravnim osobama iz članka 5. ovoga Pravilnika obavljaju zadaće zapovjedništava civilne zaštite u tim poduzećima i pravnim osobama. Članak 12. Zapovjedništva civilne zaštite, obavljaju ove poslove i zadaće: - sudjeluju u izradi procjene moguće opasnosti i posljedica pojedinih vrsta prirodnih, tehničko-tehnoloških, ekoloških nesreća, te od ratnih razaranja, te sudjeluju u izradi prijedloga plana zaštite i spašavanja; - organiziraju i neposredno provode potrebne mjere zaštite i spašavanja u skladu s utvrđenim planovima zaštite i spašavanja; - rukovode (upravljaju) akcijama zaštile i spašavanja građana i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških, ekoloških nesreća, te od ratnih razaranja i drugih opasnosti u miru i ratu; - zapovijedaju uporabu i rukovode (upravljaju) postrojbama civilne zaštite i drugim organiziranim snagama civilne zaštite, te koordiniraju djelovanje svih tijela, poduzeća i drugih pravnih osoba u akcijama zaštite i spašavanja; - brinu se o organizaciji prijema i raspodjele pomoći ugroženog i nastradalog pučanstva, dok se ne stvore uvjeti u kojima će druga nadležna tijela preuzeti te poslove; - obavješćuju pučanstvo o opasnostima i nastalim posljedicama od prirodnih, tehničko-tehnoloških, ekoloških nesreća, te od ratnih djelovanja i o mjerama koje poduzimaju; - izvješćuju o poduzetim mjerama zaštite i spašavanja za vrijeme trajanja posljedica i opasnosti od prirodnih, tehničko-tehnoloških, ekoloških nesreća, te od ratnih razaranja i održavaju vezu sa zapovjedništvom civilne zaštite više razine ustroja; - razmatraju stanje, predlažu, poduzimaju mjere i brinu se za provođenje obuke, osposobljavanja i opremanja postrojbi i drugih organiziranih snaga civilne zaštite, te osposobljavanja pučanstva za zaštitu i spašavanje; - utvrđuju planove vježbi civilne zaštite, te organiziraju i rukovode (upravljaju) vježbama civilne zaštite; - koordiniraju radom zapovjedništava civilne zaštite niže razine ustroja; - u tijeku prirodnih, tehničko-telknoloških, ekoloških nesreća, te od ratnih razaranja surađuju s nadležnim tijelima i zapovjedništvima Hrvatske vojske u svezi sa sudjelovanjem postrojbi vojske u zaštiti i spašavanju; - obavljaju i druge stručno-operativne poslove utvrđene aktom o njihovom osnivanju i planovima zaštite i spašavanja Članak 13. Zapovjedništvo civilne zaštite Republike Hrvatske osim poslova iz članka 12. ovoga pravilnika, obavlja i ove poslove:
  8. a)neposredno upravlja akcijama zaštite i spašavanja ako to nalažu prirodne, tehničko-tehnološke i ekološke nesreće, te ratne prilike;
  9. b)usmjerava i usklađuje djelovanje državnih tijela u organiziranju i provođenju mjera zaštite i spašavanja pučanstva i materijalnih dobara;
  10. c)surađuje s nadležnim tijelima oružanih snaga i civilne zaštite susjednih država u pružanju pomoći u zaštiti i spašavanju;
  11. d)daje mišljenje i prijedloge u planovima i programima obuke u civilnoj zaštiti;
  12. e)usmjerava rad zapovjedništva civilne zaštite županija u rukovođenju (upravljanju) akcijama zaštite i spašavanja i provođenju priprema civilne zaštite;
  13. f)obavlja i druge poslove utvrđene zakonom ili po za povjedi ministra. Članak 14. Usnova zapovjedništava civilne zaštite u općinama, gradovima, Gradu Zagrebu, kotarevima s posebnim statutom i županijama su nadležne službe civilne zaštite policijskih uprava, a zapovjedništva na razini Republike Hrvatske nadležna služba civilne zaštite Ministarstva u sjedištu. Članak 15. Članove zapovjedništva civilne zaštite u općinama, gradovima, Gradu Zagrebu, kotarevima s posebnim statutnm i županijama imenuje načelnik policijske uprave. Članove zapovjedništva civilne zaštite na razini Republike Hrvatske imenuje ministar unutarnjih poslova. Članak 16. Zapovjedništvo civilne zaštite aktivira se po nalogu stožera civilne zaštite županije, odnosno kriznog stožera Republike Hrvatske, u pravilu samo kad je potrebno aktiviranje cjelokupnog ustroja civilne zaštite. Članak 17. Dužnost člana zapovjedništva civilne zašlite je dužnost na kojoj ta osoba ima ratni raspored.
  14. c)Povjerenici civilne zaštite Članak 18. Radi obavljanja poslova civilne zaštite za pojedine stambene, poslovne, javne i druge objekte, više stambenih objekata, kvartove i manja naselja, pri mjesnim odborima imenuju se povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici. Članak 19. Povjerenike civilne zaštite i njihove zamjenike imenuju načelnici policijskih uprava, na prijedlog zapovjedništava civilne zaštite općina, gradova i Grada Zagreba, uz pribavljeno mišljenje tijela upravljanja stambenim i drugim objeklima. Članak 20. Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici obavljaju slijedeće poslove: - sudjeluju u pripremanju i osposobljavanju pučanstva za osobnu i uzajamnu zaštitu prema utvrđenm programima za obuku; - obavješćuju pučanstvo o poduzimanju pravovremenih mjera i postupaka na zadacima zaštite i spašavanja; - preventivno djeluju na smanjenju, a po mogućnosti i na sprečavanju neželjenih ekscesnih situacija na osnovu kontrole područja koje pokrivaju; - obavješćuju nadležna tijela o kretanju nepoznatih osoba i drugim neuobičajenim pojavama; - ako nalažu potrebe ističu na vidnim mjestima zapovijedi sa uputstvima što građani trebaju poduzimati u slučaju potre ba; - sudjeluju u prikupljanju svih potrebnih podataka za potrebe zapovjedništva civilne zaštite; - u sIučaju evakuacije građana, na osnovu obavijesti dobivenih od nadležnih tijela za izvršenje evakuacije, ohavješćuju građane o načinu evakuacije, mjestima prikupljanja, tmjestima razmještaja, prihvata, puteva evakuacije i drugo; - sudjeluju u organiziranju i sprovođenju zbrinjavanja ugroženih i nastradalih sklanjaju pučanstvo i drugih mjera zaštite i spašavanja; - obavljaju i druge poslove i zadaće utvrđene planovima zaštite i spašavanja, te prema zapovjedi zapovjedništava civilne zaštite. Članak 21. Dužnost povjerenika civilne zaštite i njihovih zamjenika je dužnost na kojoj te osobe imaju ratni raspored.
  15. d)Voditelji skloništa Članak 22. Radi obuvIjanja poslova u svezi organizacije boravka ljudi u skloništima, načelnik policijske uprave, na prijedlog nadležnog zapovjedništva civilne zaštite općine, grada i grada Zagreba, imenuje voditelje skloništa, njihove zamjenike i osoblje skloništa i to - voditelje skloništa - u skloništima koja su predviđena za sklanjanje više od 20 osoba; - voditelje skloništa i njihove zamjenike - u skloništima koja su predviđena za sklanjanje više od 50 osoba; - u skloništima koja su predviđena za sklanjanje više od 300 osoba uz voditelje i zamjenike imenuje se i potrebno osoblje skloništa. Članak 23. Voditelji skloništa, njihovi zamjenici i osoblje skloništa obavljaju slijedeće poslove i zadaće:
  16. a)brinu o organizaciji zauzeća, boravka i napuštanju skloništa;
  17. b)stalno vode ažurnu evidenciju o pučanstvu koje podliježe sklanjanju i boravi u skloništu;
  18. c)prije zauzeća skloništa provjeravaju funkcioniranje uređaja i opreme u skloništu i poduzimaju odgovarajuće mjere za njihovu ispravnost;
  19. d)sa ekipama za rukovođenje (upravljanje) obavljaju kontrolu, prihvat i raspored pučanstva u skloništu;
  20. e)kod ulaska u sklonište obavljaju kontrolu identiteta, ponijetih stvari, konataminiranost i sl.;
  21. f)daju upute pučanstvu o ponašanju u skloništu;
  22. g)uspostavljaju red i disciplinu u skloništu;
  23. h)organiziraju aktivnosti u skloništu;
  24. i)vode brigu o pravilnom korištenju uređaja i opreme u skloništu;
  25. j)zapovijedaju napuštanje skloništa uslijed vanjske upasnosti (požara, kontaminacije i sl.) odnosno kada neprijatelj prestane berbeno djelovati, nakon što prethodno ekipa za izviđanje opasnosti utvrdi takvo stanje ili putem veze iz zapovjedništva civilne zaštite jave o prestanku opasnosti;
  26. k)zapovijedanje i napuštanje skloništa u izvanrednom slučaju uslijed mehaničkog i funkcijonalnog oštećenja većeg dijela skloništa;
  27. l)obavljaju i druge poslove i zadaće utvrđene planovima zaštite i spašavanja te prema zapovjedi zapovjedništava civilne zaštite. Članak 24. Dužnost voditelja skloništa, zamjenika voditelja skloništa i osoblja skloništa je dužnost na kojoj te osobe imaju ratni raspored.
  28. e)Postrojbe civilne zaštite Članak 25. Postrojbe civilne zaštite osnivaju se kao postrojbe opće i specijalističke namjene. Organiziranje i opremanje postrojbi civilne zaštite utvrđuje se u skladu s osobnom i materijalnom formacijom postrojbi civilne zaštite u Republici Hrvatskoj. Poslove u svezi s osnivanjem, popunom, opremanjem i osposobljavanjem postrojbi civilne zaštite obavljaju nadležne službe civilne zaštite u policijskim upravama. 1) Postrojbe opće namjene Članak 26. Postrojbe opće namjene osnivaju se na područnom načelu za općinu, grad, Grad Zagreb, kotar s posebnim statutom, odlukom poglavarstva jedinice lokalne samouprave. Postrojbe opće uamjene ustrojavaju se u sastave veličine desetine, voda i satnije. Članak 27. Postrojbe opće namjene u provedbi zaštite i spašavanja obavljaju slijedeće manje složene poslove:
  29. a)priprema i osposobljavanje odgovarajućih objekata za sklanjanje i izgradnju rovovskih skloništa i zaklona;
  30. b)ispomaganje vatrogasnim postrojbama u gašenju većih požara;
  31. c)spašavanje ugroženih iz oštećenih objekata i otkrivanje zatrpanih u ruševinama;
  32. d)sudjelovanje u provedbi zamračivanja;
  33. e)sudjelovanje u provedbi zaštite i spašavanja životinja i namirnica životinjskog porijekla, bilja i biljnih proizvoda;
  34. f)sudjelovanje u spašavauju ugroženih i nastradalih iz poplavljenih područja, te izgradnji i održavanju nasipa u cilju zaštite od poplava;
  35. g)sudjelovanje u prikupljanju mrtvih i asanaciji terena;
  36. h)obavljanje i drugih zadaća koje im odredi zapovjedništvo civilne zaštite, primjerenih stupnju obučenosti, uvježbanosti i opremljenosti postrojbe za njihovo izvršenje. 2) Postrojbe specijalističke namjene Članak 28. Postrojbe specijalističke namjene osnivaju se na područnom načelu za grad, Grad Zagreb, kotar s posebnim statutom i županiju, odlukom poglavarstva jedinice lokalne samouprave. Postrojbe specijalističke namjene ustrojavaju se u sastave veličine ekipe, desetine i voda. Članak 29. Postrojbe specijalističke namjene ustrojavaju se kao - vatrogasne postrojbe civilne zaštite; - postrojbe za zaštitu i spašavanje od neeksplodiranih minsko-razornih naprava i ubojitih sredstava; - postrojbe za zaštitu i spašavanje na vodi; - postrojbe gorske službe spašavanja; - postrojbe za zaštitu i spašavanje iz ruševina; - postrojbe radijacijsko-kemijsko-biološke zaštite; - postrojbe za prvu medicinsku pomoć; - veterinarske postrojbe; - postrojbe za zaštitu i spašavanje bilja i biljnih proizvoda; - postrojbe za asanaciju terena i druge po potrebi. Članak 30. Postrojbe specijalističke namjene u provedbi zaštite i spašavanja obavljaju opsežnije i složenije poslove koje ne mogu samostalno obaviti pravne osobe, tijela i službe kojima je zaštita i spašavanje redovna djelatnost, odnosno u slučajevima kada nije dostatno djelovanje postrojbi opće namjene. Članak 31. Postrojbe specijalističke namjene, ovisno o namjeni za koju su osnovane, obavljaju slijedeće poslove: - vatrogasne postrojbe gase požare, štite i spašavaju građane i materijalna dobra ugrožena požarom snabdijevaju građane pitkom vodom, sudjeluju u zaštiti od poplava, dekontaminaciji objekata i zemljišta, spašavaju ugrožene iz oštećenih objekata s viših katova i ispumpavaju vodu iz poplavljenih prostorija i objekata; - postrojbe za zaštitu i spašavanje od neeksplodiranih minskorazornih naprava i ubojnih sredstava otkrivaju, osiguravaju transport, dezaktiviraju i uništavaju neeksplodirana minskorazorna ubojna sredstva; - postrojbe za zaštitu i spašavanje na vodi obavljaju spašavanje građana i materijalnih dobara na rijekama, jezerima i moru i iz poplavljenih područja, sudjeluju u evakuaciji građana iz ugroženih na manje ugrožena područja, sudjeluju u saniranju oštećenih nasipa i zaštiti objekata, prevoženju i osiguravanju prijelaza preko rijeka ispumpavanju vode iz objekata i drugih prostorija, sudjeluju u evakuaciji životinja i materijalnih dobara; - postrojbe gorske službe spašavanja obavljaju otkrivanje, pronalaženje i spašavanje ljudi zatrpanih u brdsko-planinskim područjima od posljedica snježnih lavina, nanosa i drugih nesreća, sudjeluju u traženju i spašavanju nestalih u planinskim područjima, obavljaju transport i evakuaciju povrijeđenih, spašavaju ugrožene osobe s visokih objekata, obavljaju i druge poslove i zadaće vezane za spašavanje iz svoga djelokruga; - postrojbe za zaštitu i spašavanje iz ruševina obavljaju otkrivanje, pronalaženje i spašavanje zatrpanih u ruševinama, spašavanje ugroženih i nastradalih iz oštećenih objekata, sudjeluju u raščišćavanju ruševina a mogu se angažirati na dekontaminaciji zemljišta i objekata i drugim zadaćama; - postrojbe radijacijsko-kemijsko-biološke zaštite obavljaju RKB izviđanje, dozimetrijsku kontrolu i dekontaminaciju građana, materijalno-tehničkih sredstava i opreme, zemljišta i objekata nakon upotrebe nuklearnog, kemijskog i biološkog oružja, sudjeluju u zaštiti i spašavanju pri pojavi mirnodopskih havarija i akcidenata radijacijsko-kemijsko-biološkog porijekla; - postrojbe za prvu medicinsku pomoć, pružaju prvu pomoć povrijeđenim i oboljelim građanima, obavljaju transport i evakuaciju do određenih zdravstvenih ustanova, a mogu se angažirati i na provođenju higijensko-epidemioloških mjera zaštite, dekontaminaciji povrijeđenih i oboljelih, zaštiti i kontroli zagađenosti hrane i vode; - veterinarske postrojbe obavljaju zaštitu i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla, pružaju prvu pomoć povrijeđenoj i oboljeloj stoci, sudjeluju u evakuaciji i zbrinjavanju stoke, sudjeluju u ispomaganju klanja povrijeđene stoke, obavljaju dekontaminaciju kontaminirane stoke i namirnica životinjskog porijekla, sudjeluju u distribuciji stočne hrane za potrebe zbrinute stoke; - postrojbe za zaštitu i spašavanje bilja i biljnih proizvoda obavljaju zaštitu bilja i biljnih proizvoda, dekontaminaciju zemljišta i objekata (silosa), sudjeluju u otkrivanju opasnosti koje ugrožavaju bilje i biljne proizvode, sudjeluju u evakuaciji bilja i biljnih proizvoda sa ugroženog na manje ugroženo područje, obavljaju zaštitu od kontaminacije poljoprivrednih površina i smještajnih kapaciteta (silosa): - postrojbe za asanaciju terena obavljaju primarnu identifikaciju, evidentiranje i sahranjivanje poginulih građana i zakopavanje uginulih životinja, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju na mjestu sahranjivanja poginulih građana i životinja, obavljaju uklanjanje i uništavanje svih vrsta štetnih otpadaka, obavljaju dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju na mjestu poplavljenog područja kao i druge poslove koji proizlaze iz mjera zaštite i spašavanja. Članak 32. Radi obavljanja složenijih poslova zaštite i spašavanja osnivaju se specijalističke interventne postrojbe civilne zaštite, koje djeluju na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske, u slučajevima kada nisu dostatne postrojbe civilne zaštite županije. Specijalističke interventne postrojbe civilne zaštite osniva, oprema i osposobljava Ministarstvo. III. POPUNA ORGANIZIRANIH SNAGA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA Članak 33. Popuna organiziranih snaga zaštite i spašavanja obavlja se vojnim obveznicima koji se, na temelju Zakona o obrani, raspoređuju u civilnu zaštitu, obveznicima civilne zaštite i dragovoljcima. Dragovoljcima se smatraju osobe koje su na vlastiti zahtjev raspoređene na određene dužnosti u civilnoj zaštiti. Po stupanju u organizirane snage zaštite i spašavatlja, dragovoljci imaju isti položaj, prava i obveze kao i obveznici civilne zaštite. Članak 34. Raspored vojnih obveznika u civilnu zaštitu, na zahtjev nadležne policijske uprave, obavljaju uprave i uredi Ministarstva obrane, koji o tome vode evidenciju Raspored ostalih obveznika civilne zaštite obavlja Ministarstvo. Članak 35. U organizirane snage zaštite i spašavanja raspoređuju se radno sposobni obveznici civilne zaštite od 18 do 60 godina starosti (muškarci), odnosno do 55 godina starosti (žene) te dragovoljci bez obzira na dob, ovisno o psihofizičkoj sposobnosti. U specijalističke interventne postrojbe civilne zaštite raspoređuju se isključivo vojni obveznici do 40 godina starosti. Za pojedine dužnosti u ovim postrojbama, ovisno o posebnim uvjetima, može se utvrditi i niža dobna granica. Članak 36. Na zapovjedne dužnosti u postrojbama civilne zaštite, a naročito u postrojbama specijalističke namjene, u pravilu se raspoređuju pričuvni časnici i dočasnici odgovarajuće struke, odnosno vojno-evidencijske sposobnosti. Na ostale dužnosti u postrojbama civilne zaštite raspoređuju se obveznici sposobni za obavljanje određenih zadaća u postrojbi, sukladno svom zvanju i zanimanju. Članak 37. Osposobljavanje obveznika civilne zaštite, raspoređenih u organizirane snage zaštite i spašavanja, obavlja se vježbama i drugim oblicima obučavanja i osposobljavanja, sukladno posebnim propisima koje donosi ministar unutarnjih poslova. Članak 38. Općine, gradovi, Grad Zagreb, kotarevi s posebnim statusom, županije i Republika Hrvatska, putem nadležnih službi civilne zaštite, te poduzeća i druge pravne osobe putem svojih nadležnih tijela i službi, osiguravaju i provode opremanje organiziranih snaga zaštite i spašavanja materijalno-tehničkim sredstvima i opremom, sukladno planovima razvoja, zadaćama civilne zaštite i propisanom materijalnom formacijom. Opremanje organiziranih snaga zaštite i spašavanja obavlja se rasporedom i korištenjem odgovarajućih sredstava iz popisa, nabavom odgovarajućih specijalnih sredstava i opreme, te izuzimanjem iz redovne djelatnosti sukladno s materijalnom formacijom. Članak 39. Evidenciju o sredstvima i opremi civilne zaštite, sukladno posebnom propisu, vode poduzeća i druge pravne osobe čija je oprema, te službe civilne zaštite u policijskim upravama koje su odgovorne za održavanje i ispravnost tih sredstava i opreme. IV. POZIVANJE ORGANIZIRANIH SNAGA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA Članak 40. Pozivanje obveznika civilne zaštite i dragovoljaca za sudjelovanje u organiziranim snagama zaštite i spašavanja vrši se u slučaju opasnosti i posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških, ekoloških nesreća, te u neposrednoj ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske i ratnog razaranja, sukladno posebnim propisima. Članak 41. Za vrijeme sudjelovanja u civilnoj zaštiti obveznici civilne zaštite dužni su izvršavati zapovijedi zapovjednika postrojbe, zapovjedništva tijela ili drugog oblika organiziranja civilne zaštite, koje se odnose na obavljanje njlhovih zadaća, osim ukoliko je očigledno da bi izvršenje zapovijedi bilo kazneno djelo. Obveznike civilne zaštite i dragovoljce na sudjelovanje u civilnoj zaštiti pozivaju nadležne službe civilne zaštite putem policijskih uprava i postaja temeljem zapovijedi načelnika policijske uprave ili osobe koju on ovlasti. U slučaju neodazivanja pozivu iz stavka 1. ovog članka protiv obveznika civilne zaštite poduzimaju se zakonom utvrđene mjere. Članak 42. Obveznici civilne zaštite, pozvani na izvršavanje obveze sudjelovanja u civilnoj zaštiti, za vrijeme obavljanja obveze ostvaruju pravo na naknadu plaće u visini plaće državnog službenika Ministarstva - neovlaštene osobe srednje stručne spreme, kao i druga prava utvrđena propisima. Izuzetno, obveznici civilne zaštite koji obavljaju poslove pirotehničara civilne zaštite, ostvaruju pravo na naknadu plaće u visini plaće državnog službenika Minžstarstva - ovlaštene službene osobe srednje sručne spreme u zvanju policajca. V. UPORABA ORGANIZIRANIH SNAGA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA Članak 43. Organizirane snage zaštite i spašavanja uporabljuju se u obavljanju opsežnijih i složenijih zadaća zaštite i spašavanja od opasnosti i posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća te od ratnih razaranja, u slučajevima kada nisu dovoljne mjere osobne, uzajamne i skupne zaštite građana, te djelovanje pravnih osoba, tijela i službi kojima je zaštita i spašavanje redovna djelatnost. VI. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 44. Općine, gradovi, Grad Zagreb, kotarevi s posebnim statutom i županije, te pravne osobe dužne su ustroj, popunu, pozivanje i uporabu organiziranih snaga zaštite i spašavanja uskladiti s odredbama ovoga Pravilnika u roku mjesec dana od dana njegova stupanja na snagu. Članak 45. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". Broj: 511-01-64-21268/1-95 Zagreb, 18. travnja 1995. Ministar Ivan Jarnjak, v. r. Pravilnik, NN 31/1995-602 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pravilnik Izdanje: NN 31/1995 Broj dokumenta u izdanju: 602 Donositelj:MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA Datum tiskanog izdanja: 9.5.1995. ELI: /eli/sluzbeni/1995/31/602 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.