← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-252/1995. od 16. svibnja 1995

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-252/

  1. od
  2. svibnja 1995 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-252/
  3. od
  4. svibnja 1995 NN 33/1995 (19.5.1995.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-252/
  5. od
  6. svibnja 1995 USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda i suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr Hrvoje Mornčinović,Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o prijedlogu Javnog pravobranitelja Republike Hrvatske za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti članka
  7. stavka
  8. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94) na sjednici održanoj dana
  9. svibraja
  10. godine donio je RJEŠENJE USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE BROJ U-I-252/
  11. OD
  12. SVIBNJA 1995
  13. Ne prihvaća se prijedlog.
  14. Ovo će se rješenje objaviti u "Narodnim novinama" Obrazloženje: Javni pravobranitelj Republike Hrvatske je podneskom - prijedlogom za pokretanje postupka ocjene ustavnosti - naznačio da temeljem članka
  15. Zakona o javnom pravobraniteljstvu ("Narodne novine", broj 17/77, 47/77, 17/86, 19/90, 41/90, 83/92) u svezi članka
  16. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 34/92, 91/92, 62/93, 50/94) pokreće postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti članka
  17. stavka
  18. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94; dalje - Poslovnik) a podredno, odnosno alternativno, predlaže pokretanje postupka. Ustavni sud je podnesak prihvatio kao prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti na temelju odredbe članka
  19. stavka
  20. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hzvatske ("Narodne novine", broj 13/91: dalje - Ustavni zakon). Ovo zato jer je člankom
  21. citiranog Ustavnog zakona utvrđeno tko je ovlašten podnijeti zahtjev kojim se pokreće postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, a među ovlaštene nije uvršten Javni pravobranitelj Republike Hrvatske Drugim zakonom, pa ni Zakonom o javnom pravobraniteljstvu ne može se propisivati ovlaštenje za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti. Osporena odredba glasi: "Na prijedlog podnositelja ustavne tužbe Sud može odgoditi izvršenje do donošenja odluke, ako bi izvršenje prouzročilo podnositelju tužbe štetu koja bi se teško mogla popraviti, a odgoda nije protivna javnom interesu niti bi se odgodom nanijela nekome veća šteta." Podnositelj prijedloga smatra da je navedena odredba u suprotnosti s odredbom članka
  22. stavka
  23. Ustava Republike Hrvatske te člancima
  24. i 18, a u svezi članaka
  25. Ustavnog zakona. Ovo zato jer da je članak
  26. Poslovnika norma materijalnopravne prirode i ne može se svesti pod pojam propisivanja unutarnjeg ustrojstva Suda. Nadalje ukazuje da nomotehnička metoda Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ne predviđa privremeno obustavljanje izvršenja pojedinačnog akta koji se osporava ustavnom tužbom, jer je ta mogućnost predviđena samo u odnosu na pojedinačni akt zasnovan na zakonu ili drugom propisu čija se ustavnost odnosno zakonitost ocjenjuje, dok u glavi IV. koja nosi naslov: "Zaštita ustavnih sloboda i prava čovjeka i građanina" takva mogućnost nije predviđena. Daljnju potkrijepu tom stajalištu prijedlog nalazi i u jezičnoj neusklađenosti jer Ustavni zakon u članku
  27. koristi pojam "privremeno obustaviti izvršenje", a Poslovnik u članku
  28. stavku
  29. "odgoditi izvršenje". U osporenom dijelu Poslovnik je prema stajalištu podnositelja prijedloga postavljen kao pravni akt viši od Ustavnog zakona, iako temeljem članka
  30. u svezi članka
  31. Ustava Republike Hrvatske u hijerarhiji pravnih akata dolazi tek na peto mjesto Na osnovi navedenoga predlaže da Ustavni sud Republike Hrvatske ukine članak
  32. stavak
  33. Poslovnika Prijedlog nije osnovan. Dužnosti i rad Ustavnog suda određeni su ne samo odredbom članka
  34. Ustava Republike Hrvatske koja određuje nadležnost već sveukupnim ustavnim određenjem, ustrojem državne vlasti u kojem Ustavni sud ima poseban poIožaj i ovlasti izvan zakonodavne, izvršne i sudbene, kako je to određeno člankom
  35. Ustava Republike Hrvatske. Ustav i Ustavni zakon ustavne ovlasti i položaj Suda odredile su tako da mu nije nadređeno niti jedno tijelo državne vlasti. Jedini ovlašten na uređenje ovlasti Ustavnog suda je, dakle, Sabor Republike Hrvatske u postupku za donošenje Ustava i Ustavnog zakona. Člankom
  36. stavkom
  37. Ustava obvezuje se Ustavni sud Republike Hrvatske da unutarnje ustrojstvo uredi poslovnikom. Stavak
  38. istog članka određuje materiju koja se uređuje ustavnim zakonom pa su navedena i "druga pitanja važna za izvršavanje dužnosti Ustavnog suda". To određerlje sadrži i članak
  39. Ustavnog zakona u tekstu "pitanja vezana za izvršenje dužnosti i rad Ustavnog suda". Pod unutarnjim ustrojstvom valja smatrati, uz pitanja koja su uobičajeni sadržaj Poslovnika, i sva druga pitanja od značaja za uspješan rad i izvršavanje uloge Ustavnog suda koja mu je određena Ustavom Republike Hrvatske i Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Ustavni zakon je regulirao neka od pitanja koja su definirana u članku
  40. stavku
  41. Ustava. Neka od tih pitanja, bitna za izvršavanje dužnosti i rad Ustavnog suda, uređena su samo načelno te je konkretno rješavanje ostalo u obvezi Suda. U obvezi da ta pitanja rješava, odnosno da ih uredi tako da izvršava svoju dužnost u skladu sa svojim ustavnim položajem i ovlastima. Ustavni zakon u poglavlju o zaštiti ustavnih sloboda i prava čovjeka i građanina sadrži svega tri članka o ustav noj tužbi (članci
  42. do 30.) a u njima se uređuje samo pitanje dopustivosti podnošenja, prekluzivnog roka za podnošenje tužbe te sadržaj odluke Ustavnog suda u povodu ustavne tužbe. Na temelju tako oskudnog procesnopravnog uređenja ne može se provesti niti jedan postupak u povodu ustavne tužbe. Zbog toga je Ustavni sud, suočen s pravnom prazninom u pogledu procesnih normi za postupanje u ustavnosudskim stvarima, bio ovlašten i dužan procesne norme stvarati u tijeku konkretnih postupaka. Provodeći konkretne postkrpke Ustavni sud je, dakle, kreirao procesna pravila po kojima će postupati i to na način da u postupku povodom ustavnih tužbi koristi odgovarajuća procesna pravila iz drugih procesnih zakona (Zakon o parničnom postupku, Zakon o općem upravnom postupku, Zakon o krivičnom postupku i dr.) a u nekim slučajevima - uvažavajući posebnosti postupka pred Ustavnim sudom - i stvarati nova pravila za svoje postupanje. Slični postupci primjenjuju se i pred drugim sudovima i tijelima koja imaju javne ovlasti, s tom razlikom što su eventualne pravne praznine u drugim procesnim zakonima relativno rijetka pojava i ne odnose se na takvu širinu procesnih pitanja kao što je to u postupku povodom ustavne tužbe po Ustavnom zakonu. Naravno da se Ustavni sud smatra vezanim procesnim pravilima koje je na gore opisani način sam u svojoj praksi stvarao, te je na taj način Sud postupao od samog početka svog djelovanja, pa do donošenja svog Poslovnika Opisani način postupanja mogao se i nastaviti, ali samo osnova postupanja pred Ustavnim sudom sadrži ustavni zahtjev pravne sigurnosti onih koji se tom Sudu obraćaju za ustavnopravnu zaštitu. Naime, sistem tzv. precedenata vezuje Sud koji poznaje ta svoja procedentna procesna pravila, no za građane koji se obraćaju Ustavnom sudu takav način rada izaziva znatne probleme, jer se od njih ne može očekivati poznavanje prakse Ustavnog suda Zato je korisno da se procesna pravila, uobličena u dosadašnjim postupcima, na adekvatan način saberu, propišu i javno objave. To je i razlog zbog kojeg je Ustavni sud među svoje poslovničke norme uvrstio i niz procesnih pravila. Time je Sud ograničio samoga sebe, jer je dužan postupati po pavilima koje je sam stvorio; ali, što je još važnije, ta procesna pravila sada su objavljena u službenom glasilu Republike Hrvatske - "Narodnim novinama", dostupna su svima pa je time osigurana i pravna sigurnost građana i drugih pravnih subjekata koji se obraćaju ili će se obratiti Ustavnom sudu za ustavnopravnu zaštitu. U pogledu konkretne odredbe članka
  43. stavka
  44. Poslovnika (koja nije materijalno-pravne, kako tvrdi podnositelj prijedloga, već procesno-pravne naravi) valja konstatirati da se ona odnosi na institut koji predstavlja civilizacijski doseg procesnog prava. Zbog toga postoji potreba da se taj institut predvidi i u postupku pred Ustavnim sudom u povodu ustavne tužbe radi zaštite od moguće povrede temeljnih sloboda i prava čovjeka i građanina - ustavnih prava. Privremeno odgađanje izvršenja odluka koje se osporavaju ustavnom tužbom ugrađen je u ustavnosudsku praksu u interesu osobe koja traži ustavnopravnu zaštitu To znači da je u cijelosti usklađen s temeljnim ciljevima ustavnopravne zaštite, zaštitom temeljnih sloboda i prava čovjeka i građanina, koja je prema članku
  45. alinea
  46. u nadležnosti Ustavnog suda. U protivnom, zaštita ustavnih prava - bez pravodobne prethodne odgode osporene odluke - u mnogo slučajeva bila bi bez stvarnih učinaka u oblasti ustavnih prava osobe koja zahtijeva njihovu zaštitu. Iz izloženoga slijedi da je članak
  47. Poslovnika u službi djelotvorne zaštite ustavnih prava. Temeljem navedenoga proizlazi da po sadržaju i pravnoj logici odredba članka
  48. ne odstupa od pravno logičke osnove članka
  49. Ustavnog zakona. Pri tome se upotrebljeni izraz (odgoda izvršenja) javlja kao prvni pojam koji izvire iz provjerene pravne terminologije, koja ne ostavlja prostora dvojbama, osobito kada se ima u vidu da se radi o zaštiti ustavnog prava određenog pojedinca ili određene pravne osobe. Zato se ne može govoriti o jezičnoj neusklađenosti koja bi mogla utjecati na ustavnost osporene odredbe Poslovnika. Na temelju izloženoga riješeno je kao u izreci. Objavljivanje ovog rješenja u "Narodnim novinama", službenom glasilu Republike Hrvatske, temelji se na odrebi članka
  50. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-I-252/1995 Zagreb,
  51. svibnja
  52. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Rješenje, NN 33/1995-675 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 33/1995 Broj dokumenta u izdanju: 675 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 19.5.
  53. ELI: /eli/sluzbeni/1995/33/675 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  54. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.