← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-430/1995. od 5. srpnja 1995

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-430/

  1. od
  2. srpnja 1995 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-430/
  3. od
  4. srpnja 1995 NN 49/1995 (17.7.1995.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-430/
  5. od
  6. srpnja 1995 USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić predsjednik Suda, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac, Milan Vuković i Mladen Žuvela, u predmetu ustavne tužbe E. B. iz M. na sjednici održanoj dana
  7. srpnja
  8. godine, donio je ovu ODLUKU USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE BROJ U-III-430/
  9. OD
  10. SRPNJA 1995 I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u "Narodnim novinama". Obrazloženje E. B. iz M., I., podnio je po punomoćniku P. B. iz S., ustavnu tužbu u povodu rješenja Republičkog vijeća za prekršaje broj: G-565/95 od
  11. svibnja
  12. godine kojim je odbijena žalba podnositelja ustavne tužbe izjavljena protiv rješenja Suca za prekršaje u Š. broj 4-2763 i 2166/95 od
  13. travnja
  14. godine kojim je podnositelju ustavne tužbe izrečena novčana kazna za prekršaj iz članka
  15. stavak
  16. i
  17. Zakona o nadzoru državne granice ("Narodne novine", broj 34/95 - prečišćeni tekst) i za prekršaj iz članka
  18. stavak
  19. Zakona o morskom ribarstvu ("Narodne novine", broj 74/94) dok mu je tomeljem odredbe članka
  20. stavka
  21. Zakona o morskom ribarstvu izrečena zaštitna mjera oduzimanja ribarskog broda i opreme za ribolov te ulova ribe. Podnositelj ustavne tužbe smatra da su mu navedenim rješenjima povrijeđena ustavna prava iz članka 18,19, 26, 29,
  22. i
  23. Ustava Republike Hrvatske. Ustavna tužba je pravodobna i dopuštena. Podnositelj ustavne tužbe smatra da su mu osporenim rješenjem povrijeđena navedena ustavna prava stoga što je:
  24. prvostupanjski postupak vodilo nenadležno državno tijelo, tj. sudac za prekršaje i
  25. pogrešno primijenjen materijalni propis. Prema stajalištu ustavne tužbe, sudac za prekršaje ovlašten je voditi prekršajni postupak prema odredbi članka
  26. stavak
  27. Zakona o prekršajima ("Narodne novine", broj 2173, 5/73, 21/14, 9/80, 25/84, 52/87, 43/89, 41/90, 59/90 i 91/92) samo u slučaju ako posebnim zakonom nije predviđena (propisana) nadležnost drugih državnih tijela. U ovome slučaju, smatra podnositelj ustavne tužbe, budući se radi o gonjenju i uhićenju strane ribarice, počinjen je pomorski prekršaj iz članka
  28. stavak
  29. i
  30. kažnjiv po članku
  31. stavak
  32. i članku
  33. Pomorskog zakonika ("Narodne novine", broj 17/94), a postupak za pomorski prekršaj vodi, temeljem stavka
  34. članka
  35. istog Zakonika, komisija za prekršaje lučke kapetanije. Dakle, u ovom slučaju, smatra ustavna tužba, posebnim zakonom koji je lex specialis propisana je nadležnost drugog državnog tijela za vodenje prekršajnog postupka a propisane su i posebne kazne za počinjeni pomorski prekršaj. Policija u ovome slučaju kada je počinjen pomorski prekršaj ne može slobodno odlučivati kojem će državnom tijelu predati uhićeni brod već ga je po odredbi članka
  36. stavak
  37. Pomorskog zakonika dužna predati isključivo lučkoj kapetaniji. To stoga, smatra ustavna tužba, jer Pomorski zakonik je lex specialis kako u odnosu na Zakon o unutarnjim poslovima - preč. tekst ("Narodne novine", broj 29/91, 73/94, 19/92, 33/92 i 76/94) tako i u odnosu na Zakon o morskom ribarstvu budući da je činjenični opis prekršaja za koji se podnositelj ustavne tužbe tereti označen u odredbama članka
  38. i
  39. navedenog zakonika. Posebnim podneskom podnositelj uslavne tužbe podnio je prijedlog za privremenu obustavu izvršenja rješenja Suca za prekršaje u Š. broj 4-2766/95 od
  40. travnja 1995, jer bi izvršenjem rješenja predlagatelju nastala teško otklonjiva šteta. Ustavna tužba nije osnovana. Prigovori podnositelja ustavne tužbe u odnosu na nenadležnost suca za prekršaje za vodenje prekršajnog postupka i u odnosu na pogrešno primijenjene materijalne propise, zbog čega podnositelj ustavne tužbe smatra da su mu povrijedena naznačena ustavna prava, nisu osnovani. Prema odredbama stavka
  41. članka
  42. Zakona o nadzoru državne granice - preč. tekst ("Narodne novine", broj 34/95) zaštitu državne granice i poslove granične kontrole obavlja Ministarstvo unutarnjih poslova. Ono poslove obavlja pomoću nadležne policije. Zaštita državne granice obuhvaća kontrolu kretanja osoba uz i na državnoj granici radi zaštite nepovredivosti državne granice te utvrđivanja i rješavanja povreda državne granice (stavak
  43. članka
  44. istog zakona). Granična kontrola obuhvaća kontrolu osoba, kontrolu isprava, kontrolu prijevoznog sredstva i kontrolu stvari te životinja i bilja (stavak
  45. članka
  46. istog zakona). Prema odredbama članka
  47. istog žakona zaštita državne granice na moru i plovnim rijekama obavlja se kontrolom plovila, plovnih i drugih sredstava (stavak 1). Ovlaštena službena osoba policije ima pravo, izmedu ostalog zaustaviti plovilo, pregledati brodske isprave i pretražiti plovilo (stavak 2.). U slučaju nepridržavanja propisa Republike Hrvatske, međunarodnih sporazuma ili pravila medunarodnog prava, nadležno državno tijelo može plovilo goniti, uzaptiti i primijeniti i druge zakonom predviđene mjere (stavak 3.) iste zakonske odredbe. Za pokušaj izbjegavanja granične kontrole (članak
  48. i
  49. Zakona) kaznit će se svatko za prekršaj novčanom kaznom (Članak
  50. stavak
  51. točka
  52. Zakona). Za prekršaje utvrđene ovim zakonom - kazne i zaštitne mjere nadležan je izricati sudac za prekršaje jer Zakon o nadzoru državne granice ne propisuje nadležnost drugog državnog tijela. U ovom slučaju je, dakle, Sudac za prekršaje u Š., kao nadležno državno tijelo, izrekao novčanu kaznu zbog prekršaja iz članka
  53. stavka
  54. i
  55. Zakona o nadzoru državne granice primijenivši odredbe toga zakona kao lex specialis za počinjeni prekršaj povrede granice. Sudac za prekršaje izrekao je podnositelju ustavne tužbe kao zapovjedniku broda i novčanu kaznu za prekršaj iz članka
  56. stavak
  57. i
  58. Zakona o morskom ribarstvu jer je zatečen obavljanju gospodarskog ribolova u teritorijalnom moru Republike Hrvatske dok mu je temeljem stavka
  59. iste zakonske odredbe izrečena obvezatna zaštitna mjera oduzimanja ribarskog broda s opremom i alatom za ribolov te ulova ribe zbog nepoštivanja naredbe ovlaštene službene osobe i bijega punom snagom motora ribarice k otvorenom moru. I za ovaj prekršaj postupak je ovlašteno vodio sudac za prekršaje temeljem navedenih odredaba Zakona o morskom ribarstvu jer ni taj zakon za vođenje postupka ne propisuje nadležnost drugog državnog tijela. Odredbe Pomorskog zakonika, za koje ustavna tužba smatra da su trebale biti primijenjene u ovome slučaju, odnose se na prekršaje koje strani brod može počiniti za vrijeme njegove legalne plovidbe našim teritorijalnim morem unutrašnjim morskim vodama i lukama. Za te pomorske prekršaje, utvrđene odredbama članka
  60. toga zakona, prekršajni postupak vodi te izriče kazne i zaštitne mjere nadležno tijelo (komisija) lučke kapetanije. U ustavnoj tužbi ne navode se dokazi o povredi prava na žalbu iz članka
  61. Ustava Republike Hrvatske dok je podnositelj ustavne tužbe pravo na žalbu koristio. Osporenim rješenjima nije počinjena ni povreda odredbe članka
  62. Ustava jer su osporena rješenja donesena od nadležnih državnih tijela i utemeljena su na odredbama zakona navedenima u osporenim rješenjima. U ustavnoj tužbi nisu navedene ni činjenice ni okolnosti je bi ukazivale na nejednakost stranca pred nadležnim državi tijelom. Stoga nema ni povrede odredbe članka
  63. Ustava Republike Hrvatske. Odredbe članka
  64. Ustava ne odnose se na osobe koje počine prekršaj već na osobe osumnjičene i optužene za počinjena kaznena djela a prekršaj nije kazneno djelo već je to povreda javnog poretka utvrđena zakonom i drugim propisima za koju je propisana prekršajna kazna i zaštitna mjera (članak
  65. Zakona o prekršajima). U provedenom prekršajnom postupku nisu povrijeđene odredbe u ustavnoj tužbi navedenih međunarodnih akata o slobodama i pravima čovjeka. Prava i slobode čovjeka utvrđena navedenim međunarodnim aktima sadržaj su, naime, Glave Ill. Ustava Republike Hrvatske u kojoj su utvrđena temeljna prava i slobode čovjeka i građanina. Ta prava i slobode, kako smo naprijed utvrdili, u provedenom prekršajnom postupku nisu povrijeđena. Iz navedenih razloga ustavna tužba nije osnovana pa je, temeljem odredbe članka
  66. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94), tužbu valjalo odbiti. Prijedlog za odgodu izvršenja osporenog pravomoćnog rješenja suca za prekršaje nije osnovan s obzirom da je ustavna tužba odbijena pa nema procesnih pretpostavki za donošenje odluke o tom prijedlogu. Odluka o objavi temelji se na odredbi članka
  67. stavak
  68. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 13/91). Broj: U-III-430/1995 Zagreb,
  69. srpnja
  70. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r Odluka, NN 49/1995-1018 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 49/1995 Broj dokumenta u izdanju: 1018 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 17.7.
  71. ELI: /eli/sluzbeni/1995/49/1018 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  72. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.