← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-821/95. od 18. listopada 1995

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-821/

  1. od
  2. listopada 1995 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-821/
  3. od
  4. listopada 1995 NN 84/1995 (20.10.1995.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-821/
  5. od
  6. listopada 1995 Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu ladranko Crnić predsjednik Suda, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinovič, Ivan Marijan Severinac, Milan Vuković i Mladen Žuvela, odlučujući o zahtjevu trećine zastupnika Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici Suda održanoj dana
  7. listopada
  8. godine, donio je slijedeću ODLUKU USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE BROJ U-I-821/
  9. OD
  10. LISTOPADA 1995
  11. Odbija se zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 68/1995). 2.Odluka će se objaviti u "Narodnim novinama". Obrazloženje: Trećina zastupnika Županijskog doma Sabora (nastavno: podnositelji zahtjeva), pozivajući se na odredbe članka 5., članka
  12. i članka
  13. Ustava Republike Hrvatske, na odredbe članka
  14. i članka
  15. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/1991, nastavno: Ustavni zakon), i na odredbe članka 22., članka
  16. i članka
  17. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/1994, nastavno: Poslovnik Suda), podnijeli su Ustavnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske (nastavno: Zakon). Razlozi, na kojima podnositelji temelje svoj zahtjev, mogu se sažeti u dvije grupe. Prvu grupu čine razlozi kojima se upućuje na formalnu protuustavnost Zakona, tj. na povrede odredaba koje određuju na čin donošenja, objavljivanja i stupanja na snagu Zakona. Njima podnositelji upućuju na povredu Ustava koja se očituje u sadržaju odredbe članka
  18. Zakona (koja je pogrešno u zahtjevu označena člankom
  19. Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske). Podnositelji nalaze da je tom odredbom kojom je određeno da navedeni Zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama", povrijeđen Ustav od strane Zastupničkog doma Saboca Republike Hrvatske te da je njome Županijskom domu Sabora Republike Hrvatske uskraćeno pravo suspenzivnog veta iz članka
  20. alineja
  21. Ustava. Drugu grupu čine razlozi kojima se upućuje na materijainu protuustavnost, dakle da pojedine odredbe Zakorka sadržajno praturječe odredbama Ustava i to: - članak
  22. kojim je izmijenjen članak
  23. stavak
  24. Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 22/1992,1/1993 i 11/1994); - članak
  25. stavak
  26. kojim je izmijenjen članak I
  27. stavak I. Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske; - članak
  28. u dijelu kojim je izmijenjen članak
  29. stavak
  30. Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske; - članak
  31. kojim se iza članka
  32. u Zakonu o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske dodaje novi članak 24a. ; - članak
  33. kojim se iza članka 58., ispod podnaslova "Prijelazne i završne odredbe" u Zakonu o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske dodaje novi članak 58a. i članak
  34. U zahtjevu iznijeti razlozi analizirani su pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, a u svezi, po podnositeljima zahtjeva, navedenih odredbi Ustava. Ustavni sud je ocijenio da zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru zastupnika u Saboc Republike Hrvatske nije osnovan. U svezi s tvrdnjom o formalnoj protuustavnosti Zakona ističe se : Podnositelji zahtjeva u odredbi članka
  35. osporenog Zakona, kojom je određeno stupanje Zakona na snagu danom objave, nalaze sadržajno dvije povrede Ustava od strane Zastupničkog doma Sabora kao donositelja Zakona ; jednu, glede ustavnih odredbi iz članka
  36. Ustava o stupanju na snagu zakona, i drugu, glede odredbi članka
  37. alineja
  38. Ustava o pravu suspenzivnog veta. Odredba članka
  39. Zakona o izmjenama i dopunama kojom je određeno da Zakon stupa na snagu danom objave u " Narodnim novinama", nije protivna odredbama Ustava o stupanju na snagu zakona. Članak
  40. stavak
  41. Ustava propisuje obvezu objave zakona u "Narodnim novinama" prije stupanja na snagu. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske objavljen je u "Narodnim novinama" prije stupanja na snagu, čime je postupljeno u skladu s navedenom ustavnom odredbom. Članak
  42. stavak
  43. Ustava, daje zakonodavcu ovlaštenje da zakonom drukčije odredi vrijeme stupanja na snagu zakona, kad utvrdi postojanje osobito opravdanih razloga. Donoseći odredbu članka
  44. osporenog Zakona, zakonodavac je postupao u granicama navedenog ustavnog ovlaštenja. Odredbom članka
  45. osporenog Zakona nije Županijskom domu uskraćeno pravo suspenzivnog veta; kako to navode podnositelji zahtjeva. Prema odredbi članka
  46. stavak
  47. Ustava, oba doma Sabora Republike Hrvatske mogu se raspustiti odlukom većine svih zastupnika svakog doma, a to ovlaštenje domova Sabora nije vezano uz rok. Zastupnićki dom Sabora Republike Hrvatske postupio je na temelju tog ovlaštenja, donijevši odluku o svom raspuštanju većinom glasova svih zastupnika Doma. Slijedi da je nastupanjem posljedice ostvarenja ustavnog prava jednog doma Sabora, prestala mogućnost ostvarenja ustavnog prava drugog doma Sabora. Nakon raspuštanja Zastupničkog doma Sabora u skladu s odredbom članka
  48. stavak
  49. Ustava, više nije bila moguća primjena odredbe čianka
  50. aline ja
  51. Ustava o suspenzivnom vetu Županijskog doma Sabora. Stoga ne postoji formalna protuustavnost na koju upućuju podnositelji u zahtjevu. U svezi s tvrdnjama podnositelja zahtjeva o materijalnoj protuustavnosti Zakona ističe se: Ocjena je Suda da članak
  52. Zakona o izmjenama i dopunama kojim je izmijenjen članak
  53. stavak
  54. Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske, nije suprotan članku
  55. stavak
  56. Ustava, kako to navode podnositelji zahtjeva. Članak
  57. stavak
  58. Ustava Republike Hrvatske propisuje da je biračko pravo (aktivno i pasivno) opće i jednako i imaju ga svi državljani Republike Hrvatske s navršenih 18 godina. lmaju ga dakle i hrvatski državljani sa stalnim prebivalištem u inozemstvu. To njihovo pravo razrađuje se izbornim zakonodavstvom, pa tako i člankom
  59. stavkom
  60. Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske i nije ograničeno samo na glasovanje, kako to navode podnositelji zahtjeva pozivajući se na odredbu članka
  61. stavak
  62. Ustava. Ta ustavna odredba ničim ne ograničava ostvarivanje biračkog prava hrvatskim državljanima izvan granica Republike Hrvatske, bez obzira imaju li ili ne prebivalište u Republici Hrvatskoj, već samo propisuje dodatnu obvezu Republike Hrvatske da osigura hrvatskim državljanima, koji se u doba izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske, glasovanje i u državama u kojima se nalaze ili na koji drugi način određen zakonom. Iz tih razloga, osporena odredba članka
  63. Zakona o izmjenanka i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske, nije protivna smislu ustavnih odredbi sadrianih u stavku
  64. članka
  65. Ustava. Podnositelji zahtjeva navode da je protuustavna i odredba članka
  66. stavak
  67. Zakona o izmjenama i dopunama kojim je izmijenjen članak
  68. stavak
  69. Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske na način da je rok prispijeća prijedloga Izbornoj komisiji, produžen s 12 na 14 dana. Podnositelji zahtjeva navode da je ta odredba u suprotnosti s člankom
  70. stavak
  71. Ustava; jer je zbog zakašnjelog "dolaska na teren" "Narodnih novina" taj rok skraćen s 14 na 10 dana, što da je dovelo do nejednakosti hrvatskih državljana pred zakonom. Zajamčena jednakost svih pored zakonom iz stavka
  72. članka
  73. Ustava znači da su građani jednaki u pravima i obvezama koja im određuje zakon. Sud ocjenjuje da razlozi, kojima podnositelji zahtjeva obrazlažu svoju tvrdnju o protuustavnosti navedene zakonske odredbe, su razlozi koji upućuju na faktičnu nejednakost, koju Ustav ne uređuje i ne jamči, i takvi razlozi nisu osnovani u pravcu pozivanja na ustavnu odredbu o jednakosti svih pred zakonom te osporena odredba članka
  74. stavak
  75. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske, nije povrijedila člankom
  76. stavkom
  77. Ustava zajamčenu jednakost građana. Članak
  78. Zakona o izmjenama i dopunama, u dijelu kojim je članak
  79. stavak
  80. Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske izmijenjen glede određivanja postotka koji minimalno mora dobiti jedna lista da bi imala pravo sudjelovati u diobi zastupničkih mjesta (prohibitivne klauzule), podnositelji zahtjeva označuju protivnim članku
  81. Ustava, navodeći da takva zakonska odredba onemogućuje razvijanje višestranačkog demokratskog sustava. Č;lanak
  82. stavak
  83. Zakona, razraduje okvirne i načelne odredbe Ustava glede odredivanja načina diobe zastupničkih mandata prema izbornim rezultatima, a u granicama utvrđenog izbornog sustava, vezano uz potreban minimalni postotak glasova. Ocjena je Suda da prohibitivne klauzule, određene navedenom zakonskom odredbom, utječu na diobu zastupničkih mjesta te da ta zakonska odredb nije u suprotnosti niti jednoj od najviših ustavnih vrednota iz članka
  84. Ustava, posebno ne višestranačkom demokratskom sustavu. Članak
  85. Zakona o izmjenama i dopunama kojim je članak 24a. dodan kao novi članak u Zakonu o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske, podnositelji zahtjeva nalaze suprotnim članku 11., članku
  86. i članku
  87. stavak
  88. Ustava. Glede takvog osporavanja ukazuje se na činjenicu da Ustav sadrži samo okvirne i načelne odredbe o izbornom postupku i odredivanju načina diobe zastupničkih mandata prema izbornim rezultatima, dok njihovu razradu prepušta izbornom zakonodavstvu. Odredbama članka 24a. ureden je sustav i tehnika obavljanja raspodjele zastupničkih mandata prema izbornim rezultatima, dakle, osporena odredba upravo razrađuje dio izbornog postupka koji je Ustavom prepušten izbornom zakonodavstvu. Stoga je ocjena Suda da takva odredba nije u suprotnosti temeljnim odredbama Ustava Republike Hrvatske iz članka
  89. i članka 2., a niti odredbi stavka
  90. članka
  91. Ustava. Konačno, Sud ocjenjuje da je i dio zahtjeva kojim podnositelji upućuju na neustavnost odredbe članka
  92. Zakona o izmjenama i dopunama kojim je u Zakonu o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske, ispod podnaslova "Prijelazne i završne odredbe", dodan novi članak 58a., neosnovan. Naime, uzrokom unošenja ovakve prijelazne i završne odredbe u navedeni Zakon je Ustavni zakon o privremenom neprimjenjivanju pojedinih odredbi Ustavnog zakona o Ijudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 68/1995). I podnositelji zahtjeva, u svezi te odredbe osporenog Zakona, upućuju na razloge koje su dali u svom zahtjevu za ocjenu ustavnosti navedenog Ustavnog zakona, podnijetom Ustavnom sudu Republike Hrvatske, navodeći u zahtjevu čiji su razlozi predmetom ove ustavnosudske ocjene, samo da je ta odredba protuustavna. Stoga, u ovom postupku ocjene ustavnosti, Sud ocjenjuje da osporena prijelazna i završna odredba članka 58a., kako u dijelu kojim određuje privremeno (do objave rezultata popisa pučanstva Republike Hrvatske) neprimjenjivanje odredbi Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republik Hrvatske, kojima je regulirana zastupljenost pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Saboru (stavak
  93. članka 58a.) tako i u dijelu kojim se razraduje izborni sustav i izborna tehnika glede zastupIjenosti u Saboru (stavak 2., 3., 4.,
  94. i
  95. članka 58a.), nije u suprotnosti s Ustavom. Iz svih navedenih razloga Ustavni sud je, na temelju odredbi članka
  96. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, donio odluku kao pod točkom
  97. izreke. Odluka o objavi iz točke II. izreke, temelji se na odredbi članka
  98. stavak
  99. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-I-821/95 Zagreb,
  100. listopada
  101. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v.r. Odluka, NN 84/1995-1375 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 84/1995 Broj dokumenta u izdanju: 1375 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 20.10.
  102. ELI: /eli/sluzbeni/1995/84/1375 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  103. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.