← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-822/95. od 19. listopada 1995

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-822/

  1. od
  2. listopada 1995 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-822/
  3. od
  4. listopada 1995 NN 84/1995 (20.10.1995.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-822/
  5. od
  6. listopada 1995 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu predsjednik Jadranko Crnić, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac, Milan Vuković i Mladen Žuvela, u povodu zahtjeva trećine zastupnika Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske, na sjednici održanoj dana 19: listopada
  7. godine, donio je ODLUKU USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE BROJ U-I-822/
  8. OD
  9. LISTOPADA 1995
  10. Odbija se zahtjev za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbi članaka
  11. i
  12. Zakona o izbornim jedinicama za Zastupnički dom Sabora Republike Hevatske ("Narodne novine", broj 68/95).
  13. Ova odluka će se objaviti u "Narodnim novinamai". Obrazloženje: Trećina zastupnika Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske (dalje: podnositelji zahtjeva), na temelju članka 13, alineja
  14. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91), zahtjevom od
  15. Iistopada
  16. godine, pokrenula je pred ovim Sudom postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike tirvatske odredbi članak
  17. i
  18. zakona navedenog u izreci ove odluke (dalje: osporeni zakon) te predložila ukidanje kako navedenih zakonskih odredbi, tako i osporenog zakona u cjelini. Podnositelji zahtjeva smatcaju da je odredba članka
  19. osporenog zakona nesuglasna ustavnim odredbama iz članaka 1,
  20. i
  21. Ustava, dok bi odredba članka
  22. istog zakona bila nesuglasna odredbi članka
  23. alineja
  24. Ustava. Ocjenjujući navode i razloge podnositelja zahtjeva te uvidom u dokumentaciju danu u privitku zahtjeva, kao i na temelju činjenica utvrđenih tijekom ustavnosudskog postupka, Ustavni sud Republike Hrvatske je utvrdio da zahtjev podnositelja nije osnovan. Člankom
  25. osporenog zakona utvrđeno je da 12 zastupnika u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske biraju hrvatski državljani koji imaju prebivalište izvan Republike Hrvatske. Podnositelji zahtjeva smatraju da je ta odredba nejasna jer je rijeć o biračima koji imaju prebivalište izvan teritorija Republike Hrvatske, a ne zna s kojoj izbornoj jedinici oni pripadaju. Ta je odredba u nesuglasju s odredbom članka
  26. stavak
  27. Ustava zato što, po njihovom mišljenju, hrvatskim državljanima zbog prebivanja izvan Republike Hrvatske ne pripada pravo na vlast u Republici Hrvatskoj, te oni ne mogu imati biračko pravo u izborima za Sabor Republike Hrvatske. To posebno i stoga što je suverenitet Republike Hrvatske prema članku
  28. stavak
  29. Ustava neotužtiv, nedjeljiv i neprenosiv. Neustavnost članka
  30. osporenog zakona postoji i u odnosu na odredbu članka
  31. stavak
  32. Ustava; jer po Mišljenju podnositelja zahtjeva, prema toj odred bi biračko pravo pripada samo onim državljanima Republike Hrvatske koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica, ali ne i onima koji imaju prebivalište izvan Republike Hrvatske. Navodi podnositelja zahtjeva nisu osnovani. Ustav Republike Hrvatske u članku
  33. stavak
  34. je utvedio da biračko pravo, opće i jednako, imaju svi državljani Republike Hrvatske s navršenih 18 godina. To pravo Ustav je osiguUrao u stavku
  35. istog članka i onim hrvatskim držtavljanima koji se u doba izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske. Prema članku
  36. stavak
  37. Ustava, izborni sustav Republike Hrvatske razrađuje se zakonima. Tako je Zakonom o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 30/93,11 /94 i 6 /95) razrađeno ostvarivanje Ustavom priznatog biračkog prava hrvatskih državljana koji se u doba izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske, bez obzira da li imaju ili ne prebivalište na području Republike Hrvatske. U članku
  38. stavku
  39. navedenog zakona utvrđeno je da birači koji nemaju prebivalište na području Republike Hrvatske biraju zastupnike u Zastupnički dom na temelju posebnih lista, uz uvjete i na način koji su utvrđeni člankom 24a. istog zakona. U članku 24a stavak
  40. navedenog zakona utvrđeno je pravo biraća koji nemaju prebivalište na području Republike Hrvatske da na temelju posebnih lista biraju 12 zastupnika u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske. Osporeni zakon, koji je također dio izbornog sustava Republike Hrvatske, utvrđuje izborne jedinice za izbor zastupnika u Zastupnički dom. Te jedinice su utvrđene u člancima
  41. i
  42. toga zakona, što znači da u osporenoj odredbi članka
  43. zakona nije riječ o utvrđivanju izborne jedinice, već se tom odredbom određuje broj zastupnika koje u Zastupnički dom biraju hrvatski državljani koji imaju prebivalište izvan Republike Hrvatske. Dakle, osporena odredba je sadržajno identična navedenoj odredbi članka 24a. Zakona o izborima zastupnika u SaMor Republike Hrvatske. Slijedom navedenog, odredba članka
  44. osporenog zakona nije nesuglasna Ustavu Republike Hrvatske. Odredbom članka
  45. osporenog zakona utvrđeno je da taj zakon stupa na snagu danom objeve u "Narodnim novinama". Podnositelji zahtjeva smatraju da je tom odredbom onemogučeno Županijskom domu Sabora da suglasno odredbi članka
  46. alineja
  47. Uslava uloži tzv. suspenzivni veto na osporeni zakon, a koji bi imao za posljedicu vraćanje toga zakona Zastupničkom domu na ponovno odlučivanje. Zbog toga je, po mišljenju podnositelja zahtjeva, povrijeđena odredba članka
  48. alineja
  49. Ustava Republike Hrvatske. Ustavni sud utvrđuje da navodi podnositelja zahtjeva, kojima se osporava ustavnost stupanja na snagu osporenog zakona, nisu osnovani.Pobliži razlozi za takav stav navedeni su u odluci Ustavnog suda broj: U-1-821/95 od
  50. Iistopada
  51. godine, te se podnositelji zahtjeva upućuju na tu odluku. Slijedom izloženog, Ustavni sud je suglasno odredbama članka
  52. lJstavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91) odlučio kao u točki
  53. izreke. Odluka o objavi (točka
  54. izreke) temelji se na odredbi članka
  55. stavak
  56. navedenog Ustavnog zakona o Ustavnom sudu. Broj: U-I-822/95 Zagreb,
  57. listopada
  58. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Odluka, NN 84/1995-1376 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 84/1995 Broj dokumenta u izdanju: 1376 Donositelj:UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 20.10.
  59. ELI: /eli/sluzbeni/1995/84/1376 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  60. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.