Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-680/1995, U-II-691/1995, U-II-696/1995, U-II-726/1995, U-II-752/1995, od 22. studenoga 1995.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-680/1995, U-II-691/1995, U-II-696/1995, U-II-726/1995, U-II-752/1995, od

1. studenoga
2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-680/1995, U-II-691/1995, U-II-696/1995, U-II-726/1995, U-II-752/1995, od
3. studenoga
4. NN 97/1995 (1.12.1995.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-680/1995, U-II-691/1995, U-II-696/1995, U-II-726/1995, U-II-752/1995, od
5. studenoga
6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci, Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac, Milan Vuković i Mladen Žuvela, povodom prijedloga javnih bilježnika za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Pravilnika, na sjednici Suda održanoj dana
7. studenoga
8. godine donio je RJEŠENJE USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE BROJ U-II-680/1995, U-II-691/1995, U-II-696/1995, U-II-726/1995, U-II-752/1995, OD
9. STUDENOGA
10. l. Ne prihvaćaju se prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o privremenoj javnobilježničkoj tarifi ("Narodne novine", broj 52/1995). II. Ovo će se rješenje objaviti u "Narodnim novinama". Obrazloženje Anđelko Stanić, javni bilježnik u Dubrovniku, podnio je sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti u izreci navedenog Pravilnika te prijedlog za donošenje odluke o suspenziji navedenog Pravilnika. Tom su se prijedlogu pridružili: Petar Žanko, javni bilježnik u Trogiru, Vladimir Delonga, javni bilježnik u Sinju, Radoslav Vuković, javni bilježnik u Omišu i Zvonimir Budimir, javni bilježnik u Omišlju. U prijedlozima predlagatelji navode da je osporeni Pravilnik donijet protivno odredbi članka
11. stavak
12. Ustava te protivno odredbi članka
13. stavak
14. Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine", broj 78/1993 i 29/1994). Razloge osporavanja ustavnosti i zakonitosti navedenog Pravilnika, predlagatelji temelje na stajalištu da je javno bilježništvo u sastavu sudbene vlasti. Prema stajalištu predlagatelja, osporeni Pravilnik je neustavan jer je donijet suprotno načelu samostalnosti i nezavisnosti sudbene vlasti i uz nedopustivu primjenu članka
15. Zakona o sustavu državne uprave ("Narodne novine", broj 75/1993). Osporeni je Pravilnik, prema stajalištu predlagatelja, nezakonit budući Zakon o javnom bilježništvu određuje vrijeme trajanja Pravilnika o privremenoj javnobilježničkoj tarifi te je svako mijenjanje ili dopunjavanje Pravilnika, unutar trajanja tog vremena, protivno Zakonu. Zaključak je predlagatelja da je ministar, donijevši Pravilnik o privremenoj javnobilježničkoj tarifi, iskoristio svoje zakonsko ovlaštenje te je osporeni Pravilnik donijet od neovlaštene osobe, a isti se mogao mijenjati, ali samo do osnivanja Hrvatske javnobilježničke komore - do
16. veljače
17. Tijekom prethodne ocjene prijedloga o protuustavnosti Pravilnika, zbog povrede odredaba članka
18. stavka
19. Ustava Republike Hrvatske, analizirani su navodi iznijeti u prijedlozima, osporeni Pravilnik i odredbe Zakona o javnom bilježništvu. Prijedlozi nisu osnovani. Osporenim Pravilnikom, izmijenjene su i dopunjene odredbe Pravilnika o privremenoj javno bilježničkoj tarifi ("Narodne novine", broj 38/1994 i 82/1994), kojom su određene nagrade i naknade troškova javnog bilježnika za obavljanje službenih radnji. Predlagatelji utemeljuju svoju tvrdnju o neustavnosti osporenog Pravilnika na poistovjećivanju javnog bilježništva i sudbene vlasti, dakle, izjednačavanju sudbene vlasti i javnobilježničke službe. Zakon definira javnobilježničku službu kao javnu službu, službu javnog povjerenja, a javne bilježnike kao samostalne i neovisne nositelje te službe, koji službu obavljaju privatno, za nagradu, ali pod kontrolom države. Definicija javnobilježničke službe i poslovanje javnih bilježnika (ovjera prijepisa, izvoda, potpisa, izdavanje potvrda o vremenu predočenja isprava, ovlasti za zastupanje, saopćavanje izjava, posvjedočenje činjenica, preuzimanje isprava, novca i vrijednosnih papira radi čuvanja i predaje trećima itd.) - ukazuje da javnobilježnička služba nije izjednačena sa sudbenom vlasti. Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Ona je odvojena od zakonodavne i izvršne vlasti u smislu odredbi članka
20. Ustava Republike Hrvatske i sudbenoj vlasti se Ustavom jamči samostalnost i neovisnost te se osigurava stalnost sudačke dužnosti. Stoga navodi prijedloga, utemeljeni na tvrdnji da je javno bilježništvo jednako sudbenoj vlasti te da je donošenjem osporenog Pravilnika negirano ustavno jamstvo iz članka
21. stavak
22. Ustava, nisu navodi koji izazivaju sumnju u ustavnost osporenog Pravilnika. Isto tako,neutemeljenim se ukazuje navod prijedloga, o nedopustivosti primjene odredbi Zakona o sustavu državne uprave, zbog pozivanja donositelja Pravilnika u preambuli, na odredbe članka
23. Zakona o sustavu državne uprave. Članak
24. Zakona o sustavu državne uprave, sadržan u dijelu kojim se uređuje donošenje provedbenih propisa, propisuje da ministri i ravnatelji dtžavnih upravnih organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kada su na to ovlašteni, u granicama dane ovlasti. Dakle, kada se ministar pravosuda, kao donositelj osporenog Pravilnika, u preambuli istog pozvao na odredbu Zakona koja mu, kao dužnosniku Republike, propisuje obvezu donošenja propisa za provedbu zakona na temelju ovlaštenja danog zakonom, tada je donositelj Pravilnika pravilno primijenio zakon i provedbeni propis utemeljio na zakonu upravo zato što je osporeni Pravilnik provedbeni propis. Glede navoda podnijetih prijedloga da je osporeni Pravilnik donijet protivno odredbi članka
25. stavak
26. Zakona o javnom bilježništvu, ocjena je Suda da razlozi kojima se obrazlaže navedena nezakonitost nisu takvi da bi izazvali sumnju u zakonitost tog Pravilnika. Članak
27. navedenog Zakona sadržan je u prijelaznim i završnim odredbama Zakona o javnom bilježništvu i njime se uređuje dinamika donošenja provedbenih propisa. U stavku
28. članka
29. Zakona o javnom bilježništvu, ovlašten je ministar pravosuđa na donošenje javnobilježničke tarife u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona, a koja će biti na snazi sve dok Komora ne donese, u suglasnosti s Ministarstvom, novu javnobilježničku tarifu. Dakle, sve dok Komora, na temelju zakonskog ovlaštenja ne donese javnobilježničku tarifu, u primjeni je Pravilnik donijet po ministru. Navedena zakonska odredba ne isključuje ovlast ministra na izmjene i dopune takvog privremenog provedbenog propisa te je navedeni Pravilnik mijenjan i dopunjavan dva puta: Pravilnikom o izmjeni Pravilnika o privremenoj javnobilježničkoj tarifi ("Narodne novine", broj 82/1494) i sada osporenim Pravilnikom. U tom se pravcu ukazuje neutemeljeni navod o nemogućnosti izmjena i dopuna Pravilnika nakon konstituiranja Komore, budući je zakonodavac privremenost provedenog propisa ograničio vremenom donošenja tarife od strane Komore, a ne konstituiranjem Komore. Stoga, po predlagateljima navedeni razlozi, nisu izazvali sumnju u ustavnost i zakonitost donijetog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o privremenoj javnobilježničkoj tarifi pa prijedlozi za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti citiranog Pravilnika nisu prihvaćeni. Iz tih je razloga, na temelju odredbe članka
30. stavak
31. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/1994), riješeno kao u izreci. U prijedlozima za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti osporenog Pravilnika, predlagatelji su stavili i prijedlog za donošenje odluke o suspenziji tog Pravilnika. Iz sadržaja prijedloga proizlazi da se prijedlog odnosi na privremenu obustavu izvršenja osporenog Pravilnika, dakle, da se temelji na odredbi članka
32. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/1991, nastavno: Ustavni zakon). Uslijed odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske da ne prihvati prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti osporenog Pravilnika, o stavljenom prijedlogu nije odlučivano. Odluka o objavi, pod točkom II. izreke, temelji se na odredbi članka
33. stavak
34. Ustavnog zakona. Broj: U-II-680/1995 U-II-691/1995 U-II-696/1995 U-II-726/1995 U-II-752/1995 Zagreb,
35. studenoga
36. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Rješenje, NN 97/1995-1599 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 97/1995 Broj dokumenta u izdanju: 1599 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 1.12.
37. ELI: /eli/sluzbeni/1995/97/1599 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
38. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.