Poslovnik zastupničkog doma sabora Republike Hrvatske Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Poslovnik zastupničkog doma sabora Republike Hrvatske NN 99/1995 (7.12.1995.), Poslovnik zastupničkog doma sabora Republike Hrvatske ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 79. Ustava Republike Hrvatske, Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske, na sjednici 29. studenoga 1995. donosi POSLOVNIK ZASTUPNIČKOG DOMA SABORA REPUBLIKE HRVATSKE I. UVODNE ODREDBE Članak 1. Unutarnje ustrojstvo i način rada Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Zastupnički dom) uređuje se ovim Poslovnikom. Članak 2. Ovim se Poslovnikom uređuje: - konstituiranje Zastupničkog doma, početak obnašanja zastupničke dužnosti, mirovanje i prestanak mandata zastupnika, - ostvarivanje prava i dužnosti zastupnika u Zastupničkom domu, - prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika Zastupničkog doma, - prava i dužnosti te način rada Predsjedništva Zastupničkog doma - djelokrug, sastav i način rada radnih tijela Zastupničkog doma i njihovi međusobni odnosi, - odnosi Zastupničkog doma i Predsjednika Republike, - odnosi Zastupničkog doma i Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), - odnos Zastupničkog doma i Županijskog doma, - postupak donošenja akata i rasprave o pojedinim pitanjima iz djelokruga Zastupničkog doma, - postupak izbora i imenovanja, odnosno razrješenja u Zastupničkom domu, - poslovni red na sjednicama Zastupničkog doma, - javnost u radu Zastupničkog doma, - obavljanje stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova za potrebe Zastupničkog doma i vođenje tih poslova, - rad Zastupničkog doma u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike. II. KONSTITUIRANJE ZASTUPNIČKOG DOMA, POČETAK OBNAŠANJA ZASTUPNIČKE DUŽNOSTI, MIROVANJE I PRESTANAK MANDATA ZASTUPNIKA Članak 3. Zastupnički dom saziva na prvu sjednicu Predsjednik Republike Hrvatske. Do izbora predsjednika Zastupničkog doma, u pravilu najstariji zastupnik privremeno predsjeda sjednici Zastupničkog doma. Privremeni predsjednik ima do izbora predsjednika Zastupničkog doma sva prava i dužnosti predsjednika Zastupničkog doma u pogledu predsjedanja sjednicom, a do izbora Mandatno-imunitetnog povjerenstva i Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove ovlašten je predlagati donošenje odluka, a to pravo pripada i najmanje desetorici zastupnika ako ovim Poslovnikom nije određeno da pojedine odluke predlaže određeno tijelo ili veći broj zastupnika. Članak 4. Zastupnički dom konstituiran je danom na koji ga je Predsjednik Republike Hrvatske sazvao na prvo zasjedanje, time da je na sjednici Zastupničkog doma utvrđena nazočnost najmanje dvije trećine svih zastupnika izabranih u Zastupnički dom. Nakon što je Zastupnički dom konstituiran izvodi se himna Republike Hrvatske "Lijepa naša domovino". Članak 5. Zastupnički dom ima Mandatno-imunitetno povjerenstvo. Mandatno-imunitetno povjerenstvo bira se na prvoj sjednici Zastupničkog doma na prijedlog privremenog predsjednika ili najmanje 10 zastupnika. Mandatno-imunitetno povjerenstvo ima predsjednika, potpredsjednika i pet članova. Članak 6. Mandatno-imunitetno povjerenstvo : - na konstituirajućoj sjednici podnosi izvješće Zastupničkom domu o provedenim izborima za Zastupnički dom i imenima izabranih zastupnika, imenima zastupnika koji obnašaju dužnost nespojivu sa zastupničkom dužnošću pa im zastupnički mandat miruje, te o zamjenicima zastupnika koji umjesto njih počinju obnašati zastupničku dužnost, - predlaže Zastupničkom domu odluku o prestanku mandata zastupniku, odnosno odluku o mirovanju mandata zastupnika, kada se ispune zakonom predviđeni uvjeti podnosi izvješće Zastupničkom domu da su ispunjeni zakonski uvjeti za početak zastupničkog mandata zamjeniku zastupnika, - predlaže Zastupničkom domu donošenje odluke o imunitetu zastupnika, a kada Zastupnički dom ne zasjeda, odlučuje o imunitetu, time da odluku mora naknadno potvrditi Zastupnički dom. Zastupnički dom zaključkom prihvaća izvješće Mandatno-imunitetnog povjerenstva. Članak 7. Nakon što Zastupnički dom prihvati izvješće Mandatno-imunitetnog povjerenstva o provedenim izborima, pred privremenim predsjednikom zastupnici daju prisegu. Tekst prisege glasi: "Prisežem svojom čašću da ću dužnost zastupnika u Zastupničkom domu Sabora Republike Hrvatske obnašati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava i zakona i poštovati pravni poredak, te da ću se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske". Privremeni predsjednik izgovara tekst prisege i nakon toga proziva pojedinačno zastupnike, a zastupnik daje prisegu tako što ustaje i izgovara: "Prisežem". Članak 8. Zastupnik koji nije bio nazočan na konstituirajućoj sjednici Zastupničkog doma, kao i zamjenik zastupnika, kada počinje obnašati zastupničku dužnost, i zastupnik izabran na ponovljenim izborima, polažu prisegu na idućoj sjednici Zastupničkog doma. Članak 9. Danom konstituiranja Zastupničkog doma zastupnik počinje obnašati zastupničku dužnost. Zamjenik zastupnika počinje obnašati zastupničku dužnost danom kad Zastupnički dom donese odluku o prestanku mandata zastupnika, odnosno od dana nastupa mirovanja mandata zastupnika, koji odlukom utvrdi Zastupnički dom. Odluke iz stavka 2. ovoga članka objavljuju se u "Narodnim novinama". Članak 10. Na konstituirajućoj sjednici Zastupničkog doma bira se Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove. Po izboru Odbora iz stavka 1. ovoga članka pristupa se izboru predsjednika i potpredsjednika Zastupničkog doma, te predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela Zastupničkog doma. Nakon izbora predsjednika Zastupničkog doma, izabrani predsjednik Zastupničkog doma zauzima mjesto predsjednika. Članak 11. Zastupniku prestaje zastupnički mandat: - ako podnese ostavku, - ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, - ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, - u ostalim slučajevima predviđenim zakonom. Članak 12. Kada se po odredbama zakona i ovoga Poslovnika ispune uvjeti za prestanak zastupničkog mandata, zastupnički mandat prestaje zastupniku danom kada je odluku o prestanku mandata donio Zastupnički dom. Danom konstituiranja Zastupničkog doma prestaju prava koja prema Zakonu o pravima zastupnika u Saboru Republike Hrvatske imaju zastupnici prethodnog saziva Zastupničkog doma. Istoga dana prestaje zastupnicima prethodnog saziva Zastupničkog doma članstvo u tijelima i organizacijama izvan Sabora, na koje ih je imenovao Zastupnički dom iz reda zastupnika, ako je imenovanje uvjetovano obavljanjem dužnosti zastupnika, a toga dana prestaje i članstvo u radnim tijelima Zastupničkog doma članovima imenovanim iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika. Članak 13. Zastupniku miruje zastupnički mandat za vrijeme dok zastupnik obnaša dužnost za koju je zakonom određeno da ne može obnašati istodobno sa zastupničkom dužnošću. Članak 14. Od dana konstituiranja Zastupničkog doma odnosno od dana utvrđenja i objave rezultata ponovljenih izbora do dana prestanka mandata, zastupnik ima prava i dužnosti zastupnika utvrđena Ustavom, zakonom i ovim Poslovnikom. Za vrijeme mirovanja zastupničkog mandata zastupniku miruju sva prava i dužnosti, ako zakonom ili ovim Poslovnikom nije drukčije određeno. III. OPĆA PRAVA I DUŽNOSTl ZASTUPNIKA OPĆE ODREDBE Članak 15. Zastupnik ima prava i dužnosti: - sudjelovati na sjednicama Zastupničkog doma i na njima raspravljati i glasovati, - podnositi prijedloge i postavljati pitanja, - postavljati pitanja predsjedniku Vlade i članovima Vlade, - sudjelovati na sjednicama radnih tijela i na njima govoriti, a u radnim tijelima čiji je član i glasovati, - prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Zastupnički dom. Zastupnik ima i druga prava i dužnosti utvrđena odredbama Ustava, zakona i ovoga Poslovnika. Članak 16. Zastupniku se dostavljaju: - prijedlozi akata koje donosi Zastupnički dom, - "Narodne novine", službeni list Republike Hrvatske, - "Izvješća hrvatskoga Sabora", glasilo Sabora Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sabor), - izvješća, raščlambe i drugi materijali o kojima će se raspravljati u Zastupničkom domu. Članak 17. Zastupniku su dostupni svi službeni materijali koji se pripremaju ili prikupljaju u radnim tijelima Zastupničkog doma i Stručnoj službi Sabora, Vladi, ministarstvima i drugim tijelima državne uprave, a koji se odnose na teme o kojima se raspravlja u Zastupničkom domu. Članak 18. Zastupnik može tražiti obavijesti i objašnjenja od predsjednika Zastupničkog doma i predsjednika radnih tijela kojima oni predsjedaju. Zastupnik može tražiti obavijesti i objašnjenja o radu Stručne službe Sabora od tajnika Zastupničkog doma. Članak 19. Zastupnici su dužni čuvati službenu i vojnu tajnu i druge povjerljive podatke koje saznaju u obnašanju zastupničke dužnosti i za to su odgovorni prema zakonu, Članak 20. Za vrijeme obnašanja zastupničke dužnosti zastupnik ne smije u obavljanju gospodarske i druge djelatnosti, bilo za sebe ili svog poslodavca, koristiti i isticati da je zastupnik. Zastupnički dom donosi kodeks o etičkom ponašanju zastupnika kojim se utvrđuju pravila ponašanja zastupnika u odnosu na gospodarsku ili drugu djelatnost. Članak 21. Zastupnik može tražiti da mu Stručna služba Sabora pruži pomoć u obnašanju njegove zastupničke dužnosti, a napose u izradi prijedloga koje on podnosi, u obavljanju poslova i zadaća koje mu je povjerilo radno tijelo Zastupničkog doma, odnosno da mu osigura dopunsku dokumentaciju za pojedine teme ili predmete koji su na dnevnom redu sjednice Zastupničkog doma ili radnih tijela, a može tražiti i stručne obavijesti i objašnjenja radi potpunijeg rješavanja problema na koje nailazi u obnašanju dužnosti zastupnika. U Stručnoj službi Sabora zastupnicima su dostupna tehnička i informatička sredstva i materijali, koji su im potrebni za obnašanje njihove dužnosti, te osiguravaju tehnički i drugi uvjeti za njihov rad. Članak 22. Zastupnicima se izdaje zastupnička iskaznica. U zastupničkoj iskaznici navodi se imunitetno pravo zastupnika. Po prestanku zastupničke dužnosti i za vrijeme mirovanja zastupničkog mandata, zastupnik je dužan vratiti zastupničku iskaznicu. Obrazac zastupničke iskaznice odlukom utvrđuje Zastupnički dom. O izdavanju zastupničkih iskaznica i o evidenciji izdanih iskaznica brine se tajnik Zastupničkog doma. Članak 23. Zastupnik od dana konstituiranja Zastupničkog doma, odnosno od stupanja na zastupničku dužnost do dana konstituiranja Doma, ima pravo na novčana primanja i druga prava sukladno zakonu. Članak 24. Nakon stupanja na zastupničku dužnost, zastupnici ispunjavaju zastupnički upitnik, čiji sadržaj sastavlja Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove Zastupničkog doma. ZASTUPNIČKI IMUNITET Članak 25. Zastupnik ima imunitet od dana konstituiranja Zastupničkog doma do prestanka zastupničkog mandata. Kad se steknu uvjeti za pritvor zastupnika ili za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, ovlašteno državno tijelo obvezno je prethodno zatražiti za to odobrenje Zastupničkog doma. Zahtjev za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, ovlašteno državno tijelo podnosi predsjedniku Zastupničkog doma radi upućivanja Mandatno-imunitetnom povjerenstvu Zastupničkog doma. Članak 26. Mandatno-imunitetno povjerenstvo Zastupničkog doma dužno je bez odgode raspraviti zahtjev za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, kao i izvješće o pritvoru zastupnika, zatečenog u činjenju kazne onog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina, te podnijeti o tome izvješće Zastupničkom domu na prvoj idućoj sjednici. Članak 27. Povodom zahtjeva za odobrenje pritvora zastupnika, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, Zastupnički dom odlučuje na osnovi izvješća Mandatno-imunitetnog povjerenstva hoće li dati odobrenje za pritvor, odnosno odobrenje za pokretanje kaznenog postupka, ili će se primijeniti imunitet, ako je to potrebno radi obnašanja zastupničke dužnosti. Prije donošenja odluke Zastupnički dom zatražit će izjašnjavanje zastupnika o kojem se odluka donosi. Članak 28. O donesenoj odluci povodom zahtjeva za odobrenje pritvora zastupnika, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, Zastupnički dom izvijestit će ovlašteni sud i državnog odvjetnika. Članak 29. Između sjednica Zastupničkog doma, odobrenje za lišenje slobode, odnosno za nastavljanje kaznenog postupka, daje i o primjeni imuniteta zastupnika odlučuje Mandatno-imunitetno povjerenstvo Zastupničkog doma, uz potvrdu Zastupničkog doma na prvoj idućoj sjednici. Članak 30. Kad Zastupnički dom, odnosno Mandatno-imunitetno povjerenstvo odobri pritvor zastupnika, odnosno da odobrenje za pokretanje kaznenog postupka, zastupnik može biti pritvoren, odnosno kazneni se postupak protiv njega može voditi samo za kazneno djelo za koje je dano odobrenje. KLUBOVI ZASTUPNIKA Članak 31. Klub zastupnika u Zastupničkom domu mogu osnovati: - politička stranka koja ima najmanje četiri zastupnika i koja je sudjelovala na izborima, - najmanje tri nezavisna zastupnika, - zastupnici iz reda etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, Zastupnik može biti član samo jednog kluba. Klubovi zastupnika obvezni su o svom osnivanju izvijestiti tajnika Zastupničkog doma, priložiti svoja pravila rada te podatke o članovima. Tajnik Zastupničkog doma osigurat će klubovima zastupnika, prema mogućnostima, prostorne i druge tehničke uvjete za rad (dvoranu za sjednice, prijepis, umnožavanje, dostavu materijala i drugo). Klub zastupnika osnovan prema ovom članku ima pravo zaposliti djelatnika na poslovima tajnika kluba. IV. PREDSJEDNIK, POTPREDSJEDNICI, PREDSJEDNIŠTVO I TAJNIK ZASTUPNIČKOG DOMA Članak 32. Zastupnički dom ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika. Ukoliko se bira pet potpredsjednika, tri potpredsjednika biraju se na prijedlog parlamentarne većine a dva na prijedlog parlamentarne manjine. Predsjednik Zastupničkog doma predsjednik je i Sabora Republike Hrvatske. Potpredsjednici Zastupničkog doma su i potpredsjednici Sabora Republike Hrvatske. Članak 33. Predsjednik Zastupničkog doma - predstavlja Zastupnički dom i Sabor Republike Hrvatske, - saziva zajedničku sjednicu Zastupničkog i Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske kada Predsjednik Republike Hrvatske upućuje poslanicu Saboru te Saboru podnosi izvješće o stanju u Republici, kao i u osobito svečanim prigodama, - saziva i predsjeda sjednicama Zastupničkog doma, - upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak, - predlaže dnevni red sjednice Zastupničkog doma, - brine se o postupku donošenja zakona i drugih akata, - usklađuje rad radnih tijela, - objavljuje rezultate glasovanja Zastupničkog doma, - potpisuje zakone i druge akte koje donosi Zastupnički dom, - potpisuje akte Sabora Republike Hrvatske, - upućuje donesene zakone Predsjedniku Republike radi proglašenja, - prihvaća se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Sabora, - daje suglasnost na putovanja zastupnika izvan države kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od neke državne ili inozemne organizacije, - određuje sastav privremenih izaslanstava Zastupničkog doma u posjeti stranim predstavničkim tijelima i organizacijama, - određuje predstavnike Zastupničkog doma i Sabora u svečanim i drugim prigodama - na prijedlog tajnika Zastupničkog doma podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Zastupničkog doma i stručne službe Sabora, - brine se o zaštiti prava zastupnika, - prima prisege izabranih i imenovanih dužnosnika, kada je to određeno zakonom ili ovim Poslovnikom, - obavlja i druge poslove određene Ustavom, zakonom i ovim Poslovnikom. Članak 34. Potpredsjednici Zastupničkog doma pomažu u radu pred sjedniku Zastupničkog doma te obavljaju poslove iz njegova djelokruga na koje ih on ovlasti. U slučaju odsutnosti predsjednika Zastupničkog doma ili kad je spriječen da obavlja predsjedničku dužnost, njega zamjenjuje jedan od potpredsjednika kojeg odredi predsjednik Zastupničkog doma. Ako predsjednik Zastupničkog doma ne odredi ili ne može odrediti potpredsjednika, dužnost predsjednika obavlja potpredsjednik biran iz reda zastupnika parlamentarne većine u Zastupničkom domu. Članak 35. Predsjednik i potpredsjednici Zastupničkog doma tvore Predsjedništvo Zastupničkog doma. Članak 36. Na poziv predsjednika Zastupničkog doma u radu Predsjedništva Zastupničkog doma sudjeluje tajnik Zastupničkog doma. Predsjednik Zastupničkog doma na sjednicu Predsjedništva Zastupničkog doma može pozvati predsjednike odbora te predsjednike klubova zastupnika Zastupničkog doma. Članak 37. Predsjedništvo Zastupničkog doma: - raspravlja o pitanjima važnim za rad Zastupničkog doma, - potiče stavljanje određenih tema na dnevni red sjednice Zastupničkog doma, - usklađuje rad radnih tijela te rješava sporove o djelokrugu radnih tijela Zastupničkog doma, - brine se o suradnji Zastupničkog doma i Vlade, - usklađuje rad stalnih izaslanstava Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama, - prihvaća pokroviteljstva u ime Zastupničkog doma, - donosi Pravilnik o unutarnjem radu Stručne službe Sabora, - utvrđuje Prijedlog pravilnika o javnosti rada sjednica Zastupničkog doma i njegovih radnih tijela, koji donosi Zastupnički dom, - u skladu sa zakonom i u suradnji s tajnikom Sabora, odlučuje o raspodjeli raspoloživog radnog prostora u Saboru Republike Hrvatske i stanova za službene potrebe u Zagrebu, - obavlja i druge poslove određene tim Poslovnikom. Predsjedništvo Zastupničkog doma donosi Pravilnik o unutarnjem redu Stručne službe Sabora iz stavka 1. ovoga članka i odluku iz članka 186. stavka 6. ovog Poslovnika većinom nazočnih članova, ukoliko je na sjednici nazočna većina članova. Članak 38. Predsjednik Zastupničkog doma, prema potrebi, a najmanje jedanput mjesečno, saziva međustranački kolegij koji se sastoji od predsjednika klubova zastupnika. Članak 39. Zastupnički dom ima tajnika Zastupničkog doma. Tajnik Zastupničkog doma ujedno je i tajnik Sabora Republike Hrvatske. Tajnik Zastupničkog doma pomaže predsjedniku Zastupničkog doma u pripremanju i organiziranju sjednica Zastupničkog doma, a obavlja i druge poslove utvrđene ovim Poslovnikom ili koje mu povjeri predsjednik ili Predsjedništvo Zastupničkog doma. Tajnik Zastupničkog doma odgovoran je za obavljanje poslova Zastupničkom domu te predsjedniku Zastupničkog doma. Članak 40. Tajnik Sabora vodi Stručnu službu Sabora i upravlja njezinim radom, te predlaže Predsjedništvu Zastupničkog doma Pravilnik o unutarnjem redu Stručne službe Sabora. Tajnik Sabora priprema prijedlog za osiguravanje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora i nalogodavac je za financijsko i materijalno poslovanje Sabora i Stručne službe Sabora. Tajnik Sabora zaključuje ugovore i obavlja druge pravne poslove Sabora. Za svoj rad i za rad stručne službe Sabora tajnik Sabora odgovoran je Zastupničkom domu. Članak 41. Tajnik Zastupničkog doma ima zamjenika. Zamjenik tajnika Zastupničkog doma obavlja poslove iz djelokruga tajnika Zastupničkog doma koje mu povjeri predsjednik Zastupničkog doma, Predsjedništvo Zastupničkog doma, ili tajnik Zastupničkog doma i zamjenjuje tajnika u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti. Za svoj rad zamjenik tajnika Zastupničkog doma odgovoran je Zastupničkom domu, a za poslove koje mu je povjerio tajnik Zastupničkog doma odgovoran je i njemu. Članak 42. Tajnika Zastupničkog doma i zamjenika tajnika imenuje, odnosno razrješuje dužnosti Zastupnički dom, na prijedlog Predsjedništva Zastupničkog doma. Tajnik Zastupničkog doma i zamjenik tajnika Zastupničkog doma imenuju se na vrijeme od četiri godine i mogu se ponovno imenovati na tu dužnost. V. RADNA TIJELA ZASTUPNIČKOG DOMA OPĆE ODREDBE Članak 43. U radnom tijelu Zastupničkog doma raspravlja se o prijedlozima i poticajima za donošenje zakona i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Zastupničkog doma. Radno tijelo prati, u okviru svog djelokruga, rad Vlade i drugih tijela čiji rad nadzire Zastupnički dom sukladno Ustavu i zakonu. Radno tijelo raspravlja o izvješćima tijela i ustanova, koja ona na temelju zakona podnose Zastupničkom domu. Radno tijelo Zastupničkog doma, nakon provedene rasprave zauzima stajalište, odnosno utvrđuje prijedloge akata i o tome izvješćuje Zastupnički dom. U radnom tijelu raspravlja se o predstavkama i prijedlozima koje građani podnose Zastupničkom domu. Članak 44. Radi razmatranja i drugih pitanja Zastupnički dom može, uz radna tijela osnovana ovim Poslovnikom, osnovati i druga radna tijela. Odlukom o osnivanju drugih radnih tijela uređuje se njihov naziv, sastav, djelokrug i način rada. Članak 45. Radno tijelo Zastupničkog doma ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova. Zastupnički dom bira i razrješuje predsjednika, potpredsjednika i članove radnog tijela iz reda zastupnika u Zastupničkom domu, ako ovim Poslovnikom nije drukčije određeno. Sastav radnog tijela u pravilu odgovara stranačkom sastavu Zastupničkog doma. Mandat predsjednika, potpredsjednika i članova radnog tijela traje od dana izbora do dana prestanka ili nastupa mirovanja zastupničkog mandata, odnosno do dana razrješenja dužnosti na koju je izabran. Članak 46. Predsjednik radnog tijela Zastupničkog doma usklađuje rad radnog tijela s radom Zastupničkog doma i drugih radnih tijela, predlaže dnevni red i predsjeda sjednicama radnog tijela. Predsjednik surađuje s predsjednikom Zastupničkog doma, Predsjedništvom Zastupničkog doma, predsjednicima drugih radnih tijela Zastupničkog doma, te s ministrima u svezi s pitanjima iz djelokruga radnog tijela. Predsjednik se brine o provođenju zaključaka radnog tijela Zastupničkog doma i obavlja druge poslove određene ovim Poslovnikom. Potpredsjednik radnog tijela Zastupničkog doma, u slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika, ima njegova prava, obveze i odgovornosti određene ovim Poslovnikom. U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika i potpredsjednika, sjednicom radnog tijela predsjeda član radnog tijela kojeg na to ranije ovlasti predsjednik radnog tijela. Ukoliko nije određen član radnog tijela iz prethodnog stavka koji će predsjedati radnim tijelom njega će odrediti predsjednik Zastupničkog doma. Članak 47. Sjednicu radnog tijela Zastupničkog doma saziva predsjednik, a dužan ju je sazvati najkasnije u roku od osam dana na osnovi zaključka Zastupničkog doma, ili ako to zatraži predsjednik Zastupničkog doma, ili trećina članova radnog tijela Zastupničkog doma, uz navođenje pitanja koja treba razmotriti na sjednici. Ako predsjednik ne sazove sjednicu kada je to obvezno učiniti sjednicu radnog tijela Zastupničkog doma sazvat će predsjednik Zastupničkog doma, odnosno osoba koju predsjednik odredi. Članak 48. Radno tijelo Zastupničkog doma može zauzimati stajališta o pitanjima iz svog djelokruga ako je sjednici nazočna većina članova radnog tijela, a odluke se donose većinom glasova nazočnih članova. O radu na sjednici radnog tijela vodi se zapisnik kojeg potpisuje predsjednik i tajnik radnog tijela Zastupničkog doma, odnosno osobe koje ih zamjenjuju. Zapisnik s materijalima sjednice čuva tajnik radnog tijela Zastupničkog doma i istekom vremena saziva Zastupničkog doma pohranjuje ih u pismohranu Sabora. Članak 49. Radna tijela Zastupničkog doma pokreću razmatranje teme iz svog djelokruga, a obvezatna su razmotriti svako pitanje iz svog djelokruga koje im uputi na razmatranje ili za koje to traži predsjednik ili Predsjedništvo Zastupničkog doma. Članak 50. Radno tijelo Zastupničkog doma može uključiti znanstvene i druge organizacije i pojedine stručnjake u pripremanje akata ili proučavanje pojedinog pitanja iz njegova djelokruga, ako su za to osigurana financijska sredstva, a može predložiti Vladi da se ti poslovi povjere ministarstvima ili drugim tijelima državne uprave. Kada poslove iz stavka 1. ovoga članka valja, prema zaključku radnog tijela, obaviti na temelju ugovora, ugovor u ime Sabora zaključuje tajnik Sabora. Članak 51. Radi proučavanja pojedinih pitanja iz svog djelokruga i pripreme prijedloga o tim pitanjima, kao i radi sastavljanja izvješća i nacrta akata koje priprema za Zastupnički dom, radno tijelo može osnovati pododbore, a njegov predsjednik može osnovati posebnu radnu skupinu. Članovi te radne skupine imenuju se izmedu članova radnog tijela, a prema potrebi i znanstvenih, stručnih i javnih djelatnika te predstavnika zainteresiranih tijela i organizacija. Pododbori i radne skupine iz prethodnog stavka djeluju isključivo u okviru radnog tijela i njegov su sastavni dio i ne mogu samostalno istupati i biti nositelji prava i obveza. Članak 52. Radno tijelo Zastupničkog doma obvezno je o svojim primjedbama, mišljenjima, stajalištima i prijedlozima izvijestiti Zastupnički dom. Radno tijelo može izvijestiti o stajalištu manjine svojih članova, a mora kad mišljenja ostanu podijeljena u pogledu prijedloga za rješenje pojedinog pitanja ili kada pojedini član radnog tijela traži da se posebno izdvoji njegovo mišljenje. Kad podnosi izvješće ili prijedlog Zastupničkom domu, radno tijelo određuje izvjestitelja koji će, prema zaključku radnog tijela, na vlastiti poticaj ili na zahtjev Zastupničkog doma, na sjednici obrazložiti stajalište ili prijedlog radnog tijela. Članak 53. Radna tijela Zastupničkog doma surađuju međusobno, a mogu održati zajedničku sjednicu te Zastupničkom domu podnijeti i zajedničko izvješće o temi rasprave. Članak 54. Sjednici radnog tijela Zastupničkog doma treba biti nazočan predstavnik Vlade kad se na sjednici razmatra prijedlog Vlade, a predstavnik ministarstva ili drugog tijela državne uprave kad se na sjednici razmatra pitanje iz njihova djelokruga. Predsjednik radnog tijela Zastupničkog doma obvezan je pravovremeno predstavnike tijela iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti o mjestu i vremenu održavanja sjednice. Predstavnik Vlade ima pravo na sjednici radnog tijela sudjelovati u raspravi, a to pravo pripada predstavnicima, odnosno povjerenicima i drugih predlagatelja zakona i drugih akata Zastupničkog doma. Povjerenik Vlade ili drugog predlagatelja je stručna osoba koja na sjednicama radnog tijela daje stručna objašnjenja. Povjerenika određuje predstavnik predlagatelja. Članak 55. Radno tijelo Zastupničkog doma može na sjednice pozivati znanstvene, stručne i javne djelatnike i druge osobe radi iznošenja mišljenja o pitanjima o kojima se raspravlja na sjednici. Znanstveni, stručni i javni djelatnici imenovani u odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pravosuđe imaju sva prava člana radnog tijela, osim prava odlučivanja. Radno tijelo Zastupničkog doma može, u skladu s ovim Poslovnikom, donijeti poslovnik o svom radu. Članak 56. Na rad sjednica radnog tijela Zastupničkog doma odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 190., članka 192. stavka 1. i 4., članka 194. stavka 1. i 2., članka 195. stavka 2., članka 196. stavka 1., članka 197., članka 198., članka 203. osim točke 4. stavka 2. toga članka, te članka 212., 214., 216., 2 40. i 241. ovoga Poslovnika. POSEBNE ODREDBE Članak 57. Radna tijela Zastupničkog doma su: 1. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, 2. Odbor za zakonodavstvo, 3. Odbor za vanjsku politiku, 4. Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, 5. Odbor za financije i državni proračun, 6. Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu, 7. Odbor za turizam, 8. Odbor za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, 9. Odbor za pravosuđe, 10. Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, 11. Odbor za obitelj, mladež i šport, 12. Odbor za useljeništvo, 13. Odbor za ratne veterane, 14. Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, 15. Odbor za naobrazbu, znanost i kulturu, 16. Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo, 17. Odbor za pomorstvo, promet i veze, 18. Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, 19. Odbor za predstavke i pritužbe, 20. Mandatno-imunitetno povjerenstvo. ODBOR ZA USTAV, POSLOVNIK I POLITIČKI SUSTAV Članak 58. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav : - prati i razmatra provedbu Ustava, - razmatra načelna pitanja u vezi s usuglašavanjem zakonodavstva s Ustavom, - razmatra mišljenja i prijedloge ustavne naravi upućene Zastupničkom domu, - u postupku promjene Ustava Republike Hrvatske priprema prijedloge odgovarajućih akata, - predlaže donošenje i promjene Poslovnika Zastupničkog doma, - prati provedbu Poslovnika Zastupničkog doma. U djelokrugu Odbora su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na: - udruživanja, okupljanja i javne prosvjede građana, - biračko pravo, izbor za domove Sabora i za tijela lokalne samouprave i uprave, izbor predsjednika Republike i referendum, - pravni položaj vjerskih zajednica, - uporabu i zaštitu grba, zastave i himne Republike Hrvatske i drugih državnih simbola, državne blagdane, nagrade i druga priznanja, - opća pitanja ustavnosti i zakonitosti, - javno informiranje, - opća pitanja ustrojstva državne vlasti i rada državnih tijela, funkcioniranja političkog sustava te druga pitanja političkog sustava, - ustrojstvo, djelokrug i način rada pučkog pravobranitelja, - obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom. Članak 59. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika a još 6 članova imenuje se iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika. ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO Članak 60. Odbor za zakonodavstvo: - razmatra prijedloge zakona i drugih akata koje donosi Zastupnički dom u pogledu njihove usklađenosti s Ustavom i pravnim sustavom te u pogledu njihove pravne obrade i o tome daje mišljenje i prijedloge Zastupničkom domu, - razmatra pitanja jedinstvene zakonodavne metodologije i druga pitanja bitna za jedinstvenu pravnu tehniku i terminološku usklađenost akata koje donosi Zastupnički dom, - daje mišljenje i prijedloge da pojedine odredbe zakona imaju povratno djelovanje, - brine se o jedinstvu pravnog sustava i daje mišljenje o načelnim pitanjima izgradnje pravnog sustava ili jedinstvenu primjenu zakona, - razmatra akte koje potvrđuje ili na koje daje suglasnost Zastupnički dom i o tome daje mišljenje, - utvrđuje i izdaje pročišćene tekstove zakona i drugih akata Zastupničkog doma, kada je tim aktima za to ovlašten ili kada to ocijeni potrebnim, - razmatra prijedloge za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona ili drugog akta Zastupničkog doma. - obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom. Članak 61. Odbor za zakonodavstvo ima predsjednika potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još 6 članova Odbora imenuje se iz reda znanstvenih i stručnih djelatnika. ODBOR ZA VANJSKU POLITIKU Članak 62. Odbor za vanjsku politiku: - razmatra pitanja vanjske politike i međunarodnih odnosa o kojima raspravlja i odlučuje Zastupnički dom te priprema prijedloge akata iz nadležnosti Zastupničkog doma koji se odnose na to područje, - surađuje s odgovarajućim odborima parlamenata drugih zemalja, - razmatra izvješća stalnih ili privremenih izaslanstava Sabora u međuparlamentarnim institucijama, - razmatra međunarodne ugovore koje Zastupnički dom potvrđuje i iznosi svoje prijedloge i mišljenja Zastupničkom domu, - surađuje s tijelima u Republici koja djeluju na području vanjske politike i međunarodnih odnosa. Članak 63. Odbor za vanjsku politiku ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova. ODBOR ZA UNUTARNJU POLITIKU I NACIONALNU SIGURNOST Članak 64. U djelokrugu Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na: - ustrojstvo i djelokrug državnih tijela i tijela jedinica lokalne samouprave, - državljanstvo i osobni status gradana, - obranu i zaštitu, državnu i javnu sigurnost, sigurnost promela, zaštitu od požara i elementarnih nepogoda, - nadzor nad zakonitošću rada Ureda za nacionalnu sigurnost i Službe za zaštitu ustavnog poretka naročito u pogledu ostvarivanja Ustavom Republike Hrvatske i zakonom utvrđenih prava i sloboda čovjeka i građanina, pravnih osoba, državnih i drugih tijela, te prava i sloboda utvrđenih normama međunarodnog prava, - pitanja ustrojstva, djelokruga i načina rada državne revizije, - pitanja osnivanja, ustrojstva, djeokruga i načina rada tijela državne uprave, - pitanja i odnose iz djelokruga državne uprave te pitanja ostvarivanja zakonitosti u radu tijela državne uprave, - izvješća državnih tijela državne uprave o primjeni zakona i o općim problemima državne uprave, - osnivanje, ukidanje, spajanje jedinica lokalne samouprave te funkcioniranje predstavničkih i drugih tijela jedinica lokalne samouprave, - druga pitanja unutarnje politike, nacionalne sigurnosti i obrane. Članak 65. Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova. ODBOR ZA FINANCIJE I DRŽAVNI PRORAČUN Članak 66. U djelokrugu Odbora za financije i državni proračun su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na: - sustav financiranja javnih potreba u Republici Hrvatskoj, - državni proračun, završni račun državnog proračuna i fondove, - porezni sustav i poreznu politiku, - financijske odnose s inozemstvom, - devizni sustav, - kreditne odnose s inozemstvom, - carinski sustav, - kreditni i bankarski sustav, - državni trezor, - vrijednosne papire, - novčani i monetarni sustav, - Narodnu banku Hrvatske, - sustav osiguranja imovine i osoba te druga pitanja proračuna i financija. Predsjednik Odbora podnosi izvješće Zastupničkom domu nakon provedene rasprave u Odboru o izvršenju proračuna Republike Hrvatske za svako tromjesečje tijekom fiskalne godine. Članak 67. Odbor za financije i državni proračun ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova. ODBOR ZA GOSPODARSTVO, RAZVOJ I OBNOVU Članak 68. U djelokrugu Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na: - obnovu ratom razrušenih gospodarskih objekata, - koncepciju i strategiju gospodarskog razvitka Republike Hrvatske, - osnove gospodarskog sustava i osiguranje uvjeta za djelovanje tržišta, robne zalihe, tekuća gospodarska kretanja, gospodarski razvitak svih krajeva Republike Hrvatske, a posebice onih koji zaostaju u gospodarskom razvitku, - usklađivanje i unapređivanje gospodarskog života, obnove i razvoja područja i života na njima na kojim su se odvijale ratne operacije ili koja su neposredno pogođena ratnim razaranjima i pustošenjima, - elektroprivredu, brodogradnju i druge industrijske grane, - restrukturiranje i vlasničku pretvorbu, - gospodarske čimbenike, razvoj poduzetništva, investicijska ulaganja od osobitog značenja za Republiku Hrvatsku, - osiguranje uvjeta za ulaganja stranih partnera i gospodarske odnose s inozemstvom, - pitanja pojedinih gospodarskih djelatnosti te druga pitanja gospodarske politike, obnove i razvoja. Članak 69. Odbor za gospodarslvo, razvoj i obnovu ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova. ODBOR ZA TURIZAM Članak 70. U djelokrugu Odbora za turizam su poslovi vezani uz proučavanje pitanja iz područja turizma i pripremu prijedloga o tim pitanjima, te poslovi koji se osobito odnose na: - koncepciju i strategiju hrvatskog turizma, - utvrđivanje, razmatranje i praćenje politike turističkog razvoja i njenu provedbu, - utvrđivanje mogućeg štetnog utjecaja zakonskih prijedloga drugih područja na razvoj hrvatskog turizma, - pripremu i proučavanje prijedloga zakona i drugih akata u području ugostiteljstva i turističkog posredovanja, - utvrđivanje i praćenje koncesija u turizmu, - investicijska ulaganja u razvojne programe u turizmu od osobite važnosti za Republiku, - vlasničku pretvorbu i privatizaciju u turizmu, - usklađivanje aktivnosti i predlaganje mjera radi zaštite i očuvanja kakvoće turističkih prostora, - suradnju sa radnim tijelima za turizam u Europskom parlamentu i parlamentima drugih zemalja, - ocjenjivanje ugovora i sporazuma naše države s drugim državama u odnosu na turizam. Članak 71. Odbor za turizam ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova. ODBOR ZA LJUDSKA PRAVA I PRAVA ETNIČKIH I NACIONALNIH ZAJEDNICA ILI MANJINA Članak 72. U djelokrugu Odbora za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na: - provedbu potvrđenih međunarodnih pravnih akata koji uređuju zaštitu ljudskih prava, - načelna pitanja, prijedloge i mišljenja u vezi s ostvarivanjem odredbi Ustava o slobodama, pravima i obvezama čovjeka i građanina, - ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, - ostvarivanje prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina i drugih njihovih prava utvrđenih Ustavom i zakonima, i predlaganje mjera za ostvarivanje tih prava, - pravni i stvarni položaj hrvatskih manjina u susjednim zemljama i predlaganje mjera za unapređivanje svekolike suradnje radi očuvanja njihovoga nacionalnog identiteta, - međudržavne ugovore i programe međunarodne kulturne, prosvjetne i druge suradnje kada je to od interesa za pojedine etničke i nacionalne zajednice ili manjine, - financiranje određenih potreba etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina, - druge poslove utvrđene ovim Poslovnikom. Odbor za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina surađuje sa znanstvenim i stručnim, te Vladinim i nevladinim organizacijama koje djeluju na području zaštite ljudskih i etničkih prava, s odgovarajućim radnim tijelima parlamenata drugih država te s inozemnim i međunarodnim tijelima koja djeluju na području zaštite ljudskih i etničkih prava. Odbor za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina suraduje sa radnim tijelima nadležnim za predstavke i pritužbe i s drugim radnim tijelima Zastupničkog doma te može razmatrati i pitanja iz djelokruga tih radnih tijela, ako ocijeni da su značajna za zaštitu ljudskih ili etničkih prava. Članak 73. Odbor za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina ima predsjednika, potpredsjednika i 13 članova. U Odboru mora biti najmanje jedan zastupnik izabran iz reda svake etničke i nacionalne zajednice ili manjine, koja ima zastupnika u Zastupničkom domu. ODBOR ZA PRAVOSUĐE Članak 74. Odbor za pravosuđe razmatra: - osnivanje, ustrojstvo, djelokrug i način rada sudova, - osnivanje, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnog odvjetništva, - osnivanje, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnog pravobraniteljstva, - osnivanje, ustrojstvo, djelokrug i način rada prekršajnih sudova i drugih tijela ovlaštenih za vođenje prekršajnog postupka, - ustrojstvo, djelokrug i način rada državnoga sudbenog vijeća, - ustrojstvo, djelokrug i način rada javnog bilježništva, - ustrojstvo i način rada odvjetništva, - pitanja vlasničkih, obveznih i drugih imovinsko-pravnih odnosa, - utvrdivanje kaznenih djela i izvršavanje kaznenih sankeija, - pitanja amnestije i pomilovan.ja, - druga pitanja pravosuđa. Članak 75. Odbor za pravosuđe ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još 6 članova Odbora imenuje se iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika. ODBOR ZA RAD, SOCIJALNU POLITIKU I ZDRAVSTVO Članak 76. U djelokrugu Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na: - rad i radno-pravni status zaposlenih u javnom i privatnom sektoru te zapošljavanje i stambenu politiku, - socijalnu skrb, - zdravstvenu zaštitu i organizaciju zdravstvene službe, - mirovinsko i invalidsko osiguranje, - zaštitu vojnih invalida domovinskog rata, civilnih žrtava četničkog terora, prognanih i raseljenih osoba, te svih sudionika domovinskog rata i njihovih obitelji, - zaštitu prava bivših političkih zatvorenika, - zaštitu žrtava fašističkog terora, žrtava komunističkog terora, žrtava četničkog terora, - zaštitu starih i imovinsko nezbrinutih osoba te druga pitanja socijalne politike i zdravstva. Članak 77. Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova. ODBOR ZA OBITELJ, MLADEŽ I ŠPORT Članak 78. U djelokrugu Odbora za obitelj, mladež i šport su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na: - brak, obitelj i skrbništvo, posebnu zaštitu djece i materinstva i mladeži, - zaštitu žena na radu, - planiranje obitelji i demografsku obnovu, - šport. Članak 79. Odbor za obitelj, mladež i šport ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova. ODBOR ZA USELJENIŠTVO Članak 80. U djelokrugu Odbora za useljeništvo su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na ostvarivanje programa povratka i stvaranje uvjeta za uključivanje useljeništva u gospodarski, kulturni i svekoliki razvitak Republike Hrvatske. Članak 81. Odbor za useljeništvo ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova. ODBOR ZA RATNE VETERANE Članak 82. U djelokrugu Odbora za ratne veterane su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na posebnu zaštitu prava Hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i njihovih obitelji te zaštitu vojnih i civilnih invalida iz razdoblja II. svjetskog rata. Članak 83. Odbor za ratne veterane ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova. ODBOR ZA PROSTORNO UREĐENJE I ZAŠTITU OKOLIŠA Članak 84. U djelokrugu Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na: - prostorno uređenje i zaštitu graditeljske baštine, - usklađivanje djelatnosti rada zaštite prostornih resursa i usklađivanja regionalnog prostornog razvoja, - promicanje uređenja prostora u svrhu učinkovitijeg gospodarenja prostorom, graditeljstva i usklađivanja izgradnje javnih objekata od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, - uređivanje građevinskog zemljišta i druga pitanja prostornog uređenja, - temeljna rješenja zaštite i promicanje sveukupnih djelatnosti zaštite okoliša, sukladno svjetskim kriterijima, - mjere praćenja, očuvanja i unapređivanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih dobara (more, voda, zrak, tlo, rudno blago, biljni i životinjski svijet) u odnosu na gospodarski razvitak, - mjere korištenja i upravljanja pojedinim dijelovima okoliša, a posebice glede posebno zaštićenih objekata prirode, - poticanje mjera za saniranje postojećeg stanja devastacije okoliša i daljnje sprečavanje onečišćenja radi promicanja kvalitete življenja i zdravlja ljudi, - pritužbe upućene Zastupničkom domu kojim se ukazuju na štetne radnje glede devastacije okoliša te ispitivanje njihove utemeljenosti. Članak 85. Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova. ODBOR ZA NAOBRAZBU, ZNANOST I KULTURU Članak 86. U djelokrugu Odbora za naobrazbu, znanost i kulturu su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na: - predškolski odgoj, osnovnu, srednju, višu i visoku naobrazbu, - znanost, kulturu i tehničku kulturu, - međunarodnu znanstvenu i tehničku suradnju, - zaštitu i korištenje spomenika kulture, povijesne građe i nasljeđa, arhiva i arhivske građe, spomen-obilježavanja povijesnih događaja i osoba, - suradnju s vjerskim zajednicama, - informatiku te druga pitanja naobrazbe, znanosti i kulture. Članak 87. Odbor za naobrazbu, znanost i kulturu ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova. ODBOR ZA POLJODJELSTVO, SELO I SELJAŠTVO Članak 88. U djelokrugu Odbora za poljodjelstvo, selo i seljaštvo su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela na području poljodjelstva, šumarstva, vodoprivrede, morskog i slatkovodnog ribarstva, marikulture, sela i seljaštva. Članak 89. Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova. ODBOR ZA POMORSTVO, PROMET I VEZE Članak 90. U djelokrugu Odbora za pomorstvo, promet i veze su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u području pomorstva, prometa i veza te zaštite mora od onečišćenja s brodova, obalne straže i gospodarskog i socijalnog razvoja otoka. Članak 91. Odbor za pomorstvo, promet i veze ima predsjednika, pet predsjednika i 11 članova. ODBOR ZA IZBOR, IMENOVANJA I UPRAVNE POSLOVE Članak 92. Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove - predlaže izbor i razrješenje predsjednika i potpredsjednika Zastupničkog doma, - priprema i podnosi Zastupničkom domu prijedlog za izbor i razrješenje predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela Zastupničkog doma, - predlaže imenovanje i razrješenje predstavnika Sabora u određena državna i druga tijela i udruge, - predlaže izbor, imenovanja i razrješenja drugih dužnosnika koje bira, odnosno imenuje Zastupnički dom, ako zakonom nije drukčije određeno, - imenuje, na prijedlog tajnika Sabora, pomoćnika tajnika Zastupničkog doma, - imenuje, na prijedlog predsjednika, odnosno potpredsjednika Sabora, tajnike kabineta predsjednika, odnosno potpredsjednika Sabora te savjetnike predsjednika i potpredsjednika Sabora, - imenuje, na prijedlog tajnika Sabora, nadređene državne službenike koji upravljaju unutarnjim ustrojstvenim jedinicama Stručne službe Sabora osim onih koji obavljaju poslove za potrebe Županijskog doma Sabora, - utvrđuje i Zastupničkom domu podnosi prijedloge propisa o materijalnim pravima zastupnika u Saboru, te u okviru ovlaštenja donosi pobliže propise za njihovo provođenje, - u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u području koje se odnosi na radne odnose, plaće i druga primanja dužnosnika, državnih i javnih službenika i namještenika u Republici Hrvatskoj, - donosi pojedinačna rješenja o stalnoj novčanoj naknadi i drugim primanjima zastupnika te plaćama dužnosnika i državnih službenika koje imenuje i razrješuje Sabor i njegova radna tijela, ako zakonom nije drukčije određeno, - donosi odluke o mjerilima za utvrđivanje primanja i naknadama troškova znanstvenim, stručnim i javnim djelatnicima koji su članovi radnih tijela domova Sabora ili su uključeni u njihov rad, - donosi pojedinačna rješenja o mjesečnoj novčanoj naknadi znanstvenim, stručnim i javnim djelatnicima, koji su članovi radnih tijela domova Sabora, - u okviru zakonskih i drugih ovlaštenja donosi akte kojima se uređuju plaće i druga primanja državnih službenika i namještenika u Stručnoj službi Sabora, - utvrđuje iznos sredstava za dodatke za uspješnost u radu državnih službenika i namještenika u Stručnoj službi Sabora kada o tome nije postignuta suglasnost tajnika Sabora i ministra financija, - provodi nadzor zakonitosti akata kojima se odlučuje o imenovanju i postavljanju državnih službenika i raspoređivanju namještenika u Stručnoj službi Sabora, te o njihovim pravima, obvezama i odgovornostima, - surađuje sa tajnikom Sabora u pripremanju prijedloga za osiguranje sredstava u državnom proračunu za rad Sabora i Stručne službe Sabora, - obavlja i druge poslove određene zakonom, Odlukom o Stručnoj službi Sabora i ovim Poslovnikom. Članak 93. Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove ima predsjednika, potpredsjednika i 9 članova. ODBOR ZA PREDSTAVKE I PRITUŽBE Članak 94. Odbor za predstavke i pritužbe - razmatra predstavke, pritužbe i prijedloge upućene Zastupničkom domu te ukazuje nadležnim tijelima na kršenje ustavnosti i zakonitosti i prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti, - ukazuje Zastupničkom domu na kršenje ustavnosti i zakonitosti i druge štetne pojave od šireg značenja i predlaže poduzimanje potrebnih mjera za njihovo otklanjanje, - ispituje, putem ovlaštenih tijela, osnovanost predstavki, pritužbi i prijedloga te ukazuje ovlaštenim tijelima na potrebu poduzimanja na zakonu osnovanih mjera te o tome obavještava podnositelje predstavki i pritužbi, odnosno prijedloga. Članak 95. Odbor za predstavke i pritužbe ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova. VI. ODNOS ZASTUPNIČKOG DOMA I PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE Članak 96. Prijedlog za pokretanje postupka utvrđivanja posebne odgovornosti Predsjednika Republike može Zastupničkom domu uputiti jedna petina svih zastupnika Zastupničkog doma. Prijedlog za pokretanje postupka iz stavka 1. ovoga članka zajedno sa činjeničnim opisom, pravnom naznakom i dokazima o povredi Ustava koja se Predsjedniku Republike stavlja na teret, dostavlja se u pisanom obliku predsjedniku Zastupničkog doma, uz vlastoručne potpise zastupnika, najkasnije 30 dana prije zakazane sjednice Zastupničkog doma na kojoj će se o tome raspravljati. Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka dostavit će predsjednik Zastupničkog doma Predsjedniku Republike. Predsjednik Republike ima se pravo očitovati u pisanom obliku o prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka. Prije odlučivanja o pokretanju postupka za utvrđivanje posebne odgovornosti predsjednika Republike, predsjednik Zastupničkog doma uputit će Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav akte iz stavka 2. ovoga članka radi davanja mišljenja Zastupničkom domu o utemeljenosti prijedloga. Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja posebne odgovornosti Predsjednika Republike donosi Zastupnički dom dvotrećinskom većinom svih zastupnika. Članak 97. Predsjednik Republike može Saboru Republike Hrvatske upućivati poslanice, a jednom godišnje podnosi mu izvješće o stanju u Republici. Predsjednik Republike može poslanicu izložiti pred zastupnicima. O godišnjem izvješću o stanju u Republici i o izloženim poslanicama ne vodi se rasprava. VII. ODNOS ZASTUPNIČKOG DOMA I VLADE PREDSTAVLJANJE VLADE ZASTUPNIČKOM DOMU Članak 98. Predsjednik Vlade, najkasnije 15 dana pošto je imenovan, predstavlja Vladu Zastupničkom domu i traži glasovanje o povjerenju Vladi. Predsjednik Vlade udovoljio je obvezi iz stavka 1. ovoga članka, ako u roku od 15 dana od dana pošto je imenovan uputi Zastupničkom domu prijedlog kojim traži glasovanje o povjerenju Vladi. Povjerenje je iskazano ako je za prijedlog glasovala većina svih zastupnika u Zastupničkom domu, a glasuje se za prijedlog u cjelini. Ako se naknadno imenuje pojedini član Vlade, predsjednik Vlade na prvoj idućoj sjednici Zastupničkog doma predstavlja ga Zastupničkom domu i traži glasovanje o povjerenju tom članu Vlade. Uz predstavljanje Vlade predsjednik Vlade je dužan izložiti program njezina rada. O programu Vlade vodi se rasprava. O razrješenju pojedinog člana Vlade predsjednik Vlade izvješćuje Zastupnički dom u roku od 15 dana. Članak 99. Nakon glasovanja o iskazivanju povjerenja predsjedniku i članovima Vlade, predsjednik i članovi Vlade daju svečanu prisegu. Tekst svečane prisege glasi: "Prisežem svojom čašću da ću dužnost člana Vlade savjesno obnašati i držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak, te da ću se zalagati za svekoliki napredak Republike Hrvatske". Predsjednik izgovara tekst prisege i nakon toga proziva pojedinačno članove Vlade, a članovi Vlade daju prisegu tako što ustaju i izgovaraju "Prisežem". Član Vlade koji nije bio nazočan na davanju svečane prisege, odnosno koji je naknadno imenovan, daje svečanu prisegu na prvoj idućoj sjednici Zastupničkog doma. Članak 100. Vlada određuje predsjednika, potpredsjednika, ministra, njegovog zamjenika ili pomoćnika ili u pravnim pitanjima predstojnika Ureda za zakonodavstvo za svog predstavnika u Zastupničkom domu povodom rasprave o prijedlogu zakona i drugih akata. Predstavnik Vlade, nazočan na sjednicama Zastupničkog doma i radnih tijela Zastupničkog doma, sudjeluje u njihovu radu, iznosi stajališta Vlade, daje obavijesti i stručna objašnjenja, izjašnjava se o podnesenim amandmanima ako je za to ovlašten, te obavještava Vladu o stajalištima i mišljenjima Zastupničkog doma, odnosno radnih tijela. Ako na raspravi nije nazočan predstavnik Vlade, Zastupnički dom ili radno tijelo može smatrati da je nazočnost predstavnika Vlade nužna, raspravu o toj temi prekinuti ili odgoditi. O tome će Zastupnički dom odlučiti bez rasprave. U raspravi u Zastupničkom domu i odborima, osim predstavnika Vlade, mogu sudjelovati i drugi njezini članovi. Članak 101. O sazvanim sjednicama predsjednik Zastupničkog doma i predsjednici radnih tijela Zastupničkog doma izvješćuju predsjednika Vlade. O zakazanim sjednicama Zastupničkog doma i radnih tijela Zastupničkog doma, na kojima će se razmatrati prijedlog akta ili drugi prijedlog što ga je podnijela Vlada, obavješćuju se i ovlašteni predstavnici Vlade. Zatražena mišljenja, stajališta i prijedloge Vlade, u slučajevima kada ona nije predlagatelj, Vlada je obvezna dostaviti Zastupničkom domu do početka rasprave u radnim tijelima Zastupničkog doma te odrediti svog predstavnika. ODGOVORNOST VLADE ZASTUPNIČKOM DOMU Članak 102. Vlada je obvezna, na zahtjev Zastupničkog doma izvijestiti Zastupnički dom o svom radu, o politici koju provodi, u cjelini ili u pojedinom području, o izvršavanju zakona i drugih propisa te o drugim pitanjima iz svog djelokruga. Vlada može i na vlastiti poticaj podnijeti Zastupničkom domu izvješće o svom radu i o stanju u pojedinim područjima. Članak 103. Vlada je odgovorna Zastupničkom domu za svoj rad i odluke koje donosi. Vlada je odgovorna Zastupničkom domu za rad ministarstava i drugih tijela državne uprave. Ministar je odgovoran Zastupničkom domu za svoj rad i rad ministarstva na čijem je čelu. Članak 104. Svaki zastupnik može postaviti Vladi pitanje o ostvarivanju njezinih ustavnih prava i dužnosti, a posebice o stanju u pojedinim područjima društvenog života, te o izvršavanju zakona i drugih akata Zastupničkog doma, odnosno o radu ministarstava i drugih tijela državne uprave te organizacija koje imaju javne ovlasti. Zastupnik može postaviti pitanje Vladi ili pojedinom ministru. Članak 105. Na prijedlog najmanje jedne desetine ukupnog broja zastupnika u Zastupničkom domu može se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinom njezinom članu ili Vladi u cjelini. Glasovanje o povjerenju Vladi može zahtijevati i njezin predsjednik. Ne može se glasovati o povjerenju Vladi prije nego proteknu tri dana od dana dostave prijedloga Zastupničkom domu. Članak 106. Ako Zastupnički dom odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi, odnosno pojedinom njenom članu, zastupnici koji su ga postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije proteka roka od tri mjeseca. Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik Vlade podnijet će ostavku Predsjedniku Republike, a on će raspustiti Vladu. Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom članu Vlade, predsjednik Vlade može podnijeti ostavku ili predložiti Predsjedniku Republike da razriješi dužnosti člana Vlade kojemu je izglasano nepovjerenje. Članak 107. Zastupnički dom, odnosno njegova radna tijela mogu tražiti izvješće i podatke od ministara i dužnosnika koji rukovode radom drugih tijela državne uprave, a oni su na postavljeni zahtjev obvezni: - izvijestiti o pitanjima i pojavama u djelokrugu ministarstva, odnosno drugog tijela državne uprave, - podnijeti izvješće o izvršavanju i provođenju zakona i drugih akata, odnosno zadaća za čije su izvršavanje ddgovorni, - dostaviti podatke kojima raspolažu, ili koje su u svom djelokrugu obvezni prikupljati i evidentirati te spise i drugo potrebno za rad Zastupničkog doma ili radnog tijela, - odgovoriti na upućena pitanja. VIII. ODNOS ZASTUPNIČKOG I ŽUPANIJSKOG DOMA Članak 108. Predsjednik Zastupničkog doma izvještava Zastupnički dom o mišljenju odnosno prethodnom mišljenju Županijskog doma iz članka 81. Ustava. Nakon rasprave Zastupnički dom glasovanjem odlučuje o prihvaćanju mišljenja, odnosno prethodnog mišljenja Županijskog doma. Ako mišljenje odnosno prethodno mišljenje Županijskog doma sadrži prijedlog za izmjenu i dopunu konačnog prijedloga zakona u obliku amandmana postupa se sukladno odredbama članka 154. do 162. ovoga Poslovnika. Članak 109. Kada Županijski dom u roku 15 dana od izglasavanja zakona u Zastupničkom domu, uz obrazloženo mišljenje vrati zakon na ponovno odlučivanje Zastupničkom domu, predsjednik Zastupničkog doma uputit će zahtjev Županijskog doma svim zastupnicima, Odboru za zakonodavstvo, matičnom radnom tijelu i predlagatelju zakona, te Vladi ukoliko ona nije predlagatelj. Predlagatelj i navedena radna tijela dužna su najkasnije u roku od osam dana o zahtjevu Županijskog doma podnijeti izvješće Zastupničkom domu. U postupku ponovnog odlučivanja o zakonu iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovog Poslovnika o hitnom postupku. Članak 110. Predstavnik Odbora za zakonodavstvo, matičnog radnog tijela i predlagatelja zakona, iznijet će stajališta radnih tijela, odnosno predlagatelja, na sjednici Zastupničkog doma prije ponovnog odlučivanja o zakonu. Ako tijekom rasprave i prije ponovnog odlučivanja o zakonu Zastupnički dom odluči da bi u zakonu trebalo izvršiti izmjene ili dopune zakona, odlučit će da se sa zahtjevom Županijskog doma postupi na način određen za drugo čitanje zakona. Ukoliko Zastupnički dom odluči da ne postupi po odredbi stavka 2. ovoga članka, o zakonu se ponovno odlučuje. Ako je za zakon glasovala natpolovična većina svih zastupnika, zakon ostaje na snazi. Članak 111. Na temelju dogovora predsjednika Zastupničkog doma i predsjednika Županijskog doma, a zbog rješavanja pojedinih pitanja, utemeljuje se Zajednički odbor Zastupničkog i Županijskog doma. Zajednički odbor čine predsjednici i potpredsjednici Zastupničkog i Županijskog doma i po pet zastupnika iz jednog i drugog doma. Zajedničkom odboru predsjeda predsjednik Zastupničkog doma, a u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti zamjenjuje ga predsjednik Županijskog doma. Članak 112. Zajednički odbor razmatra ostvarivanje Ustavom i poslovnicima domova uređenog odnosa Zastupničkog i Županijskog doma. Zajednički odbor, u skladu s Ustavom i poslovnicima, predlaže domovima mjere i daje poticaje za unapređivanje njihova međusobnog odnosa. IX. AKTI ZASTUPNIČKOG DOMA OPĆE ODREDBE Članak 113. Zastupnički dom, na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom i ovim Poslovnikom, donosi Ustav, zakone, državni proračun, završni račun državnog proračuna, odluke, deklaracije, rezolucije, povelje, preporuke i zaključke, te daje vjerodostojna tumačenja zakona. Zastupnički dom može odlukom, poveljom, zahvalnicom ili drugim aktom domaćem ili stranom državljaninu ili organizaciji odati priznanje za njihov rad koji je od osobitog državnog interesa za Republiku Hrvatsku. Prijedlog priznanja Zastupničkog doma podnosi predsjednik Zastupničkog doma. Članak 114. Odluka se donosi kao akt uređivanja unutarnjeg ustrojstva, načina rada i odnosa u Zastupničkom domu. Odlukom, kao aktom ostvarivanja prava Zastupničkog doma, odlučuje se o izboru, odnosno imenovanju i razrješenju, o imenovanju u određena tijela, o potvrdi akata organizacija i zajednica ili o davanju suglasnosti na takve akte kad je to određeno zakonom te obavljaju druga Ustavom i zakonom utvrđena prava. Članak 115. Akti, kojima se uređuje unutarnje ustrojstvo, način rada i odnosi u Zastupničkom domu ili obavljaju druga opća ovlaštenja donose se u obliku odluke, poslovnika ili pravilnika. Članak 116. Deklaracijom se izražava opće stajalište Zastupničkog doma o pitanjima unutarnje ili vanjske politike te o drugim bitnim pitanjima važnim za državu. Članak 117. Rezolucijom Zastupnički dom ukazuje na stanje i probleme u određenom području i na mjere koje bi trebalo provoditi u tom području. Preporukom se ukazuje na podnesene predstavke i pritužbe, o nepravilnostima u radu tijela koja imaju javne ovlasti s prijedlogom za njihovo razrješenje. Članak 118. Zaključcima Zastupnički dom utvrđuje stajališta o određenim događajima i pojavama. Članak 119. Radna tijela Zastupničkog doma mogu, u okviru svojega djelokruga, donositi zaključke o svojem radu i o radu Stručne službe Sabora, kojima zauzimaju stajališta, izražavaju mišljenja i podnose prijedloge o temama koje su raspravljala. Radna tijela Zastupničkog doma donose i druge akte u okviru ovlaštenja utvrđenih zakonom i drugim propisom. Članak 120. Tekst zakona potpisuje predsjednik Zastupničkog doma. Akte Sabora potpisuje predsjednik Zastupničkog doma. Zaključke i druge akte koje donose radna tijela Zastupničkog doma potpisuje predsjednik tijela koje je donijelo zaključke i druge akte. Članak 121. Na izvornike zakona i drugih propisa i općih akata Zastupničkog doma stavlja se pečat Sabora. Pod izvornikom zakona, odnosno drugog propisa i općeg akta Zastupničkog doma, razumijeva se onaj tekst zakona odnosno drugog propisa i općeg akta, koji je donesen na sjednici Zastupničkog doma. lzvornici akata Zastupničkog doma čuvaju se u Saboru. O izradi izvornika akata Zastupničkog doma, o stavljanju pečata na izvornike tih akata, o čuvanju izvornika i o njihovoj evidenciji brine se tajnik Zastupničkog doma. Članak 122. Ustav, zakoni i drugi propisi te akti Zastupničkog doma, vjerodostojno tumačenje zakona, odluke o izboru, odnosno imenovanju i razrješenju dužnosnika koje bira ili imenuje Zastupnički dom, odluka o obrascu zastupničke iskaznice, deklaracije, rezolucije i zaključci objavljuju se u "Narodnim novinama". Akt o potvrđivanju međunarodnog ugovora s tekstom ugovora objavljuje se u "Narodnim novinama". Ostali zaključci dostavljaju se tijelima i organizacijama na koje se odnose. O objavljivanju akata Zastupničkog doma brine se tajnik Zastupničkog doma. Tajnik Zastupničkog doma daje, na osnovi izvornika akta Zastupničkog doma, ispravke pogrešaka u objavljenom tekstu toga akta. Članak 123. Ako predsjednik Zastupničkog doma ustanovi da podnesen prijedlog akta Zastupničkom domu, odnosno raščlamba, izvješće ili drugi akt nije sastavljen u skladu s odredbama ovoga Poslovnika, zatražit će od predlagatelja da u određenom roku postupi i uskladi prijedlog akta s odredbama ovoga Poslovnika. Za vrijeme dok predlagatelj, odnosno podnositelj akta, ne otkloni nedostatke akta, smatrat će se da ne teku rokovi za razmatrarije akata utvrđeni ovim Poslovnikom, a ako nedostaci akta ne budu otklonjeni u roku 15 dana od poziva da se prijedlog akta uskladi, smatrat će se da akt i nije upućen Zastupničkom domu. POSTUPAK DONOŠENJA AKATA ZASTUPNIČKOG DOMA A. POSTUPAK DONOŠENJA ZAKONA
AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.