← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-376/1993 od 3. travnja 1996.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-376/1993 od

  1. travnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-376/1993 od
  3. travnja
  4. NN 30/1996 (19.4.1996.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-376/1993 od
  5. travnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu dopredsjednik Suda Zdravko Bartovčak, te suci dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac, Milan Vuković i Mladen Žuvela, odlučujući o prijedlozima za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zakona, na sjednici održanoj
  7. travnja
  8. godine, donio je ovo RJEŠENJE
  9. Ne prihvaćaju se prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o zabrani prijenosa prava raspolaganja i korištenja određenih nekretnina u društvenom vlasništvu na druge korisnike odnosno u vlasništvo fizičkih i pravnih osoba ("Narodne novine", broj 53/90, 61/91, 25/93, 70/93).
  10. Ovo će se rješenje objaviti u "Narodnim novinama". Obrazloženje Prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti u izreci navedenog Zakona podnijeli su: Savez udruženja za zaštitu i unapređenje vlasništva u Republici Hrvatskoj, zastupan od Matije Očića i Dubravke Očić, odvjetnika u Zagrebu, zatim Milena Matijević Krstić i drugi iz Rijeke, Slavko Trumbić iz Zagreba, Draško Štimac iz Zagreba, te Savez udruženja stanara Hrvatske, Zagreb. Prijedlozi osporavaju Zakon u cijelosti, odnosno pojedine njegove odredbe, a napose članak
  11. Zakona. U toj zakonskoj odredbi navedeno je osam zakona temeljem kojih su nekretnine postajale društveno vlasništvo, a u svezi s tim nekretninama osporenim se Zakonom zabranjuje prijenos prava raspolaganja i korištenja; prema dopuni osporenog Zakona, objavljenoj u "Narodnim novinama", broj 70/93 ova zabrana odnosi se i na sve odluke o konfiskaciji, neovisno o tome koji organ je donio odluku o konfiskaciji i primjenom kojeg propisa je odluka o konfiskaciji donijeta i izvršena. Prigovori na ovu zakonsku odredbu polaze sa međusobno suprotnih stajališta. Jednim prijedlogom ova zakonska odredba osporava se sa stajališta da ne obuhvaća sve zakone i druge propise kojima je imovina oduzimana, pa se tako ne štite interesi i onih građana kojima su nekretnine oduzimane temeljem zakona koji u članku
  12. Zakona nisu navedeni. Drugi prijedlog prigovara proširenju zabrane prijenosa prava raspolaganja i korištenja na svojedobno konfiscirane nekretnine. Prema tom prijedlogu dopuna Zakona, objavljena u "Narodnim novinama", broj 70/93, dovela je do naknadne zabrane kupnje nekretnina (posebno stanova), dok su više od dvije godine prije toga građani mogli nekretnine oduzete konfiskacijom kupovati. Time su, smatra predlagač, povrijeđeni: vladavina prava iz članka
  13. Ustava, odredba članka
  14. stavak
  15. Ustava o suglasnosti zakona s Ustavom; odredba članka
  16. stavak
  17. Ustava o jednakosti svih pred zakonom; odredba članka
  18. Ustava i članka
  19. Ustava, jer su time, prema stajalištu podnositelja prijedloga, oduzeta već stečena prava na kupnju stana, te odredba članka
  20. o jednakosti svih građana i stranaca pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti. Razlozi svih ostalih prijedloga također su u svezi sa zakonskom mogućnošću kupnje stanova za nositelje stanarskog prava na njima i svode se na to da postojanje osporenog Zakona onemogućuje prodaju stanova onim nositeljima stanarskog prava koji stanuju u stanovima što su postali društvenim vlasništvom temeljem zakona navedenih u osporenom Zakonu. Time su, smatraju predlagatelji, ti građani stavljeni u nejednak položaj u odnosu na one kojima su propisi omogućili kupnju stanova u kojima stanuju. Prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti nisu osnovani. Isto stajalište ovaj Sud zauzeo je i u predmetima U-I-122/92, te U-I-175/92 u kojima također, na sjednici od
  21. ožujka
  22. godine, nije prihvatio prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti Zakona ("Narodne novine", broj 53/90, 61/91); to rješenje Suda objavljeno je u "Narodnim novinama", broj 37/
  23. Temeljem ustavne odredbe članka
  24. stavka
  25. prve alineje, Sabor Republike Hrvatske, pored ostalog, odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj, a Ustavnim zakonom za provedbu Ustava Republike Hrvatske (pročišćeni tekst "Narodne novine", broj 34/92, 91/92, 62/93, 50/94, 105/95) određeni su rokovi za donošenje zakona, odnosno za uskladu postojećih, s odredbama Ustava. Kako Ustav ne poznaje kategoriju društvenog vlasništva, zakoni, drugi propisi i opći akti koji su uređivali institute društvenog vlasništva (koje je, prema članku
  26. stavku
  27. osporenog Zakona sljednikom tzv. općenarodne imovine, odnosno državnog vlasništva) usklađuju se s Ustavom. Osporeni Zakon bio je donijet da bi se ta usklada, po prirodi stvari postupna, nakon donošenja Ustava omogućila, dakle kako bi se spriječilo korištenje i raspolaganje koje bi to otežalo ili onemogućilo. Nedvojbeno je da je zabrana prijenosa uvedena u korist bivših vlasnika nekretnina o kojima je riječ, ali njome nisu istodobno povrijeđena potencijalna prava stanara u društvenim stanovima koji, za sada, nisu izloženi prodaji. O povredi prava jednakosti pred zakonom ne može se odlučivati dok pojedini zakoni kojima se regulira prodaja stanova nisu donijeti. Sukladno tome Sud je ocijenio da osporenim Zakonom nisu povrijeđene ni druge ustavne odredbe navedene u prijedlozima. U ocjeni osporenog Zakona valja imati u vidu i to da je Zakon privremenog karaktera. U prvobitnom tekstu Zakonom uvedena zabrana imala je važnost do donošenja zakonskih propisa o vraćanju nekretnina ili plaćanju naknade za nepokretnu imovinu oduzetu temeljem zakonskih propisa navedenih u članku
  28. Zakona, a najkasnije do
  29. prosinca 1991, s tim da je izmjenom Zakona, koja je na snazi od
  30. studenoga
  31. navedeni datum brisan. Činjenica da je zakonodavac u ovom Zakonu zabranio prijenos prava raspolaganja i korištenja samo onih nekretnina koje su postale društveno vlasništvo temeljem zakona navedenih u članku
  32. Zakona izraz su zakonodavne politike, koja ne podliježe ustavnosudskoj ocjeni. Stajalište je ovog suda da za ustavnosudsku ocjenu nisu relevantni ni oni prigovori iz prijedloga na Zakon, koji se tiču onog što u Zakonu nije regulirano, a za što predlagatelji smatraju da je u taj Zakon trebalo unijeti. Ovo se rješenje temelji na odredbi članka
  33. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94). U skladu s iznijetim riješeno je, temeljem odredbe članka
  34. stavak
  35. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske, kao u izreci. Objava ovog rješenje temelji se na odredbi članka
  36. stavak
  37. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91). Broj: U-I-376/1993 Zagreb,
  38. travnja
  39. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Dopredsjednik Zdravko Bartovčak, v. r. Rješenje, NN 30/1996-633 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 30/1996 Broj dokumenta u izdanju: 633 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 19.4.
  40. ELI: /eli/sluzbeni/1996/30/633 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  41. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.