Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-844/1995, U-I-845/1995, U-I-912/1995 od 3. svibnja 1996.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-844/1995, U-I-845/1995, U-I-912/1995 od

1. svibnja
2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-844/1995, U-I-845/1995, U-I-912/1995 od
3. svibnja
4. NN 36/1996 (8.5.1996.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-844/1995, U-I-845/1995, U-I-912/1995 od
5. svibnja
6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Zdravko Bartovčak, dopredsjednik Suda, te suci dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac, Milan Vuković i Mladen Žuvela, odlučujući o prijedlogu za ocjenu ustavnosti zakona, na sjednici održanoj
7. svibnja
8. godine, donio je RJEŠENJE
9. Pokreće se postupak za ocjenu ustavnosti članka
10. stavka 1., članka
11. stavka
12. i članka
13. stavka
14. Zakona o Zagrebačkoj županiji ("Narodne novine", br. 69/95), te članka
15. stavka
16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave ("Narodne novine", br. 69/95).
17. Ovo rješenje objavit će se u "Narodnim novinama". Obrazloženje
18. Mr. Antun Šagovac iz Velike Gorice podnio je prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o Zagrebačkoj županiji ("Narodne novine", br. 69/95) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave ("Narodne novine", br. 69/95). Podnositelj prijedloga pozvan je da dopuni prijedlog navođenjem konkretnih odredaba Ustava Republike Hrvatske koje smatra povrijeđenim, što je učinio posebnim podneskom. Stjepan Vujanić i Ivan Herceg, oba iz Pisarovine, Jadranka Dujić iz Samobora i Hrvatska građanska seljačka stranka, Kupinec, koje zastupaju odvjetnici Mijo Rebrović i Borislav Kraljevski iz Zagreba, podnijeli su prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o Zagrebačkoj županiji i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Gradu Zagrebu ("Narodne novine", br. 69/95). Ujedno predlažu da se po članku
19. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 13/91) privremeno obustavi izvršenje svih daljnjih radnji koje proizlaze iz ovih zakona, a naročito konstituiranje Skupštine Grada Zagreba i Županijske skupštine Zagrebačke županije. Podnositelji prijedloga kasnijim su podneskom zatražili hitno rješavanje u ovom predmetu. Prijedlozi za ocjenu ustavnosti spomenutih zakona temelje se na članku
20. stavku
21. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Prema odredbi članka
22. stavka
23. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 29/94), prijedlozi su dostavljeni Saboru i Vladi Republike Hrvatske na odgovor. Vlada nije dala svoj odgovor. U dopisu, Klasa: 015-01/95-01/10, Urbroj: 62-96-237 od
24. travnja
25. godine, Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav Sabora Republike Hrvatske upućuje na razloge za donošenje zakona koji su izneseni u odgovarajućim saborskim materijalima, pa Sabor Republike Hrvatske neće dostavljati posebni odgovor.
26. Predlagatelji smatraju da su spomenuti zakoni protivni ovim člancima Ustava Republike Hrvatske: članku
27. (vladavini prava), članku
28. (načelu ustavnosti i zakonitosti), članku
29. (ustavnopravnom položaju Grada Zagreba), članku
30. (jednakosti biračkog prava), članku
31. (pravu na lokalnu samoupravu) i članku
32. (pravnoj snazi i učincima međunarodnih ugovora). Predlagatelji, osim toga, smatraju da su spomenuti zakoni protivni članku 3., članku
33. t.
34. i članku
35. Europske povelje o lokalnoj samoupravi ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", br. 1/93) te da su u protuslovlju sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine", br. 90/92, 94/93 i 117/93), Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 90/92, 2/93, 5/93, 58/93, 90/93, 10/94 i 29/94) i Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave ("Narodne novine", br. 90/92). Iz podnesenih prijedloga proizlazi da se osporava ustavnost zakona u cijelosti, te se predlaže pokretanje postupka ocjene ustavnosti i njihovo ukidanje. No, konkretni razlozi za sumnju u neustavnost iznose se samo glede nekih odredaba osporenih zakona i to članka
36. stavka 1., članka
37. stavka
38. i članka
39. stavka
40. Zakona o Zagrebačkoj županiji, te članka
41. stavka
42. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne uprave i samouprave. Glede Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Gradu Zagrebu, predlagatelji ne iznose konkretne razloge za sumnju u njegovu neustavnost, niti se pozivaju na pojedine odredbe tog Zakona.
43. Člankom
44. stavkom
45. Zakona o Zagrebačkoj županiji određuje se da njenu Skupštinu čine članovi Gradske skupštine Grada Zagreba i članovi Skupštine Zagrebačke županije izvan područja Grada Zagreba. U članku
46. stavku
47. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave određuje se da Skupština Grada Zagreba ima 50 članova, a da Skupština Zagrebačke županije ima 80 članova, i to 50 članova koje čine vijećnici Skupštine Grada Zagreba i 30 članova koji se biraju s područja Zagrebačke županije izvan Grada Zagreba. Glede ovih odredaba zakona podnositelji prijedloga ističu da se njima ograničava pravo i sloboda izbora županijskih tijela i samostalnog djelovanja Zagrebačke županije; da vijećnikom Županijske skupštine može biti samo osoba koju su za člana Skupštine izabrali svi građani Županije, a ne i osobe koje su izabrane samo za članove Gradske skupštine Grada Zagreba; da nitko ne može po položaju biti član Skupštine Zagrebačke županije, te da sadašnje ustrojstvo te Skupštine dovodi njene članove u neravnopravan položaj, jer članovi Gradske skupštine (koji su po položaju i članovi Županijske skupštine) samostalno raspravljaju o poslovima Grada Zagreba, a kad je u pitanju područje izvan Grada imaju pravo raspravljati i o pitanjima iz nadležnosti Županijske skupštine. Osebujni sustav izbora i sastav Skupštine Zagrebačke županije, u suštini, odgovaraju posebnim odnosima između Grada Zagreba i Zagrebačke županije koji proizlaze iz odredaba Zakona o Zagrebačkoj županiji i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Gradu Zagrebu. Po odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Gradu Zagrebu on više nema položaj županije, ali njegova tijela imaju prava i obveze županijskih tijela; Grad Zagreb je u sastavu Zagrebačke županije, s položajem posebne i jedinstvene teritorijalne i upravne cjeline (članak 2.). Zagrebačka županija sastoji se, zapravo, iz dva nejednaka dijela, to iz Grada Zagreba (koji je zasebna jedinica lokalne uprave i samouprave) i preostalog dijela Županije koji (u takvom krnjem sastavu) nije jedinica lokalne uprave i samouprave, iako na svom području (a izvan područja Grada Zagreba) ima sva ovlaštenja takve jedinice. Svaki od tih dijelova je u organizacionom, upravnom i samoupravnom pogledu zasebna i neovisna cjelina. Skupština Zagrebačke županije donosi odluku o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela Županije (osim za područje Grada Zagreba), a Gradska skupština donosi odgovarajuću odluku za područje Grada (članak
48. stavak
49. Zakona o Zagrebačkoj županiji i članak
50. stavak
51. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Gradu Zagrebu). Zagrebačka županija na području izvan Grada Zagreba obavlja poslove državne uprave i poslove iz samoupravnog djelokruga Županije (osim ako zakonom nije drukčije određeno te ako njenim statutom neki poslovi nisu određeni kao zajednički poslovi - članak
52. stavak
53. i članak
54. stavak
55. Zakona o Zagrebačkoj županiji). Poslove državne uprave i poslove iz samoupravnog djelokruga za područje Grada Zagreba obavljaju uprava tijela Grada Zagreba (članak
56. stavak
57. Zakona o Zagrebačkoj županiji). Sukladno takvom ustrojstvu Zagrebačke županije, cjelokupno biračko tijelo Županije dijeli se u dvije odvojene cjeline: jednu na području Grada Zagreba koja bira članove Gradske skupštine (koji su ujedno članovi Županijske skupštine), i drugu na području Županije izvan Grada koja bira preostale članove Županijske skupštine. To znači da građani Županije ne glasuju i ne biraju svoje predstavnike za čitavo njeno područje (kao u svim drugim jedinicama lokalne uprave i samouprave), već samo za dio područja (područje Grada, odnosno preostalo područje Županije), a sastav Županijske skupštine rezultat je matematičkog zbroja njenih članova izabranih na oba područja. Zbog toga se može osnovano posumnjati da se na taj način odstupa od nekih temeljnih načela ustrojstva jedinica lokalne uprave i samouprave, pa se opravdano postavlja pitanje ne vrijeđa li se time ustavne odredbe o lokalnoj upravi i samoupravi (članci 128-
58. Ustava), odnosno, nisu li odgovarajuće odredbe zakona protivne nekim temeljnim vrednotama ustavnog poretka Republike Hrvatske iz članka
59. Ustava (vladavini prava). Zbog toga je Sud pokrenuo postupak ocjene ustavnosti članka
60. stavka
61. Zakona o Zagrebačkoj županiji i članka
62. stavka
63. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne uprave i samouprave.
64. Člankom
65. stavkom
66. Zakona o Zagrebačkoj županiji propisuje se da će se Statutom Zagrebačke županije odrediti poslovi od zajedničkog interesa za Grad Zagreb izvan područja Grada u sastavu Županije, a posebno na području vodoopskrbe, prometa, zaštite tla, odlaganja otpada, opskrbe energijom te drugim komunalnim djelatnostima, kada sustav komunalne infrastrukture čini nedjeljivu funkcionalnu cjelinu. Predlagači smatraju da je ova odredba protuustavna, jer daje ovlasti Gradu Zagrebu na štetu jedinica lokalne samouprave izvan područja Grada. Time se ograničava pravo građana na lokalnu samoupravu, pa smatraju da je odredba zakona protivna članku
67. Ustava Republike Hrvatske. Ne može se osporiti interes Grada Zagreba u suodlučivanju o nabrojenim zajedničkim poslovima jer se radi o važnim komunalnim djelatnostima, koje su vezane uz šire područje pa su zbog toga od interesa ne samo za Županiju i za jedinice lokalne samouprave u njenom sastavu, nego posebno i za Grad Zagreb, kao najveću aglomeraciju stanovništva na području Županije. Osnovano se sumnja da osporena odredba Zakona otvara mogućnost povrede ustavnih odredaba o lokalnoj samoupravi jer u njoj nije određeno tko će i na koji način obavljati "poslove od zajedničkog interesa za Grad Zagreb" te imaju li jedinice lokalne samouprave pravo suodlučivanja ili neki drugi utjecaj pri njihovom obavljanju. Zbog toga je pokrenut postupak ocjene ustavnosti glede članka
68. stavka
69. Zakona o Zagrebačkoj županiji.
70. Odredbom članka
71. stavka
72. Zakona o Zagrebačkoj županiji propisuje se da je gradonačelnik Grada Zagreba po položaju župan Zagrebačke županije. Glede citirane odredbe predlagatelji smatraju da nitko ne može po položaju biti župan te da župana treba birati Skupština Zagrebačke županije; da građani Županije izvan područja Grada nisu u mogućnosti preko svojih predstavnika u Županijskoj skupštini birati svog župana te da je time narušeno pravo na lokalnu samoupravu kao temeljno ustavno i ljudsko pravo; te da je zakonsko rješenje u svojoj biti nedemokratsko jer narušava jednakost i slobodu građana. Citirana odredba možda, sama po sebi, ne bi bila protivna Ustavu kad bi u izboru gradonačelnika-župana sudjelovali i članovi Županijske skupštine (ili barem oni njeni članovi koji se biraju za područje Županije izvan Grada Zagreba). No, formulacija iz Zakona nesumnjivo upućuje na zaključak da gradonačelnika biraju samo članovi Skupštine Grada bez sudjelovanja Skupštine Županije. Zbog toga je odredba članka
73. stavka
74. Zakona o Zagrebačkoj županiji temeljito sumnjiva glede njene neustavnosti jer uskraćuje građanima Županije (izvan područja Grada Zagreba) demokratska i samoupravna prava koja uživaju građani Grada (članci 128-
75. Ustava); jer je protivna načelu općeg i jednakog biračkog prava (članak
76. stavak
77. Ustava); i jer time vrijeđa neke od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske iz članka
78. Ustava (jednakost građana, demokratski sustav i vladavinu prava).
79. O prijedlogu za privremenu obustavu izvršenja konstituiranja Skupštine Grada Zagreba i Županijske skupštine, Sud nije raspravljao niti je donio odluku jer je o tome Ustavni sud donio posebne odluke (broj: U-II-1019/95, U-II-1021/95, U-III-1020/95 i U-III-1022/95). Uostalom, konstituiranje tih skupština već je obavljeno pa se predložena privremena obustava više ne može odrediti. Isto vrijedi i za neke druge radnje u svezi s osporenim zakonima (npr. u svezi s imenovanjem gradonačelnika Grada Zagreba i s potvrđivanjem, odnosno nepotvrđivanjem njegovog izbora, u svezi s imenovanjem povjerenika Vlade za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju). U preostalom dijelu prijedloga - u kojem se predlaže privremena obustava izvršenja svih radnji koje proizlaze iz osporenih zakona - Sud nije raspravljao jer je neodređen, tj. nisu konkretno opisane radnje čija se obustava predlaže.
80. Odluka o objavi iz točke
81. izreke rješenja temelji se na odredbi članka
82. stavka
83. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-I-844/1995 U-I-845/1995 U-I-912/1995 Zagreb,
84. svibnja
85. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Dopredsjednik Zdravko Bartovčak, v. r. Rješenje, NN 36/1996-723 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 36/1996 Broj dokumenta u izdanju: 723 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 8.5.
86. ELI: /eli/sluzbeni/1996/36/723 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
87. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.