Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-248/1994. od 8. svibnja 1996.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-248/

1. od
2. svibnja
3. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-248/
4. od
5. svibnja
6. NN 41/1996 (24.5.1996.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-248/
7. od
8. svibnja
9. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu dopredsjednik Suda Zdravko Bartovčak, te suci Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac, Milan Vuković i Mladen Žuvela, odlučujući o prijedlogu Ante Žuvelića iz Zagreba za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zakona, na sjednici održanoj dana
10. svibnja
11. godine, donio je ovo RJEŠENJE
12. Pokreće se postupak za ocjenu ustavnosti odredaba članka
13. Zakona o općem upravnom postupku, ("Narodne novine", broj 53/91), i to za ocjenu stavka 3, druga rečenica, i za ocjenu stavka
15. Ovo će se rješenje objaviti u "Narodnim novinama". Obrazloženje Prema odredbi stavka
16. članka
17. Zakona kad je nadležni organ zakonom, ili drugim propisom utemeljenim na zakonu, ovlašten riješiti stvar po slobodnoj ocjeni, dužan je u obrazloženju, pored podataka iz stavka
18. ovog članka, navesti taj propis i izložiti razloge kojima se pri donošenju rješenja rukovodio. Druga rečenica tog stavka, koja se osporava, glasi: "Ti se razlozi ne moraju navesti kad je to u javnom interesu zakonom ili uredbom izričito predviđeno." Prema osporenoj odredbi stavka 4: "Ako je zakonom ili uredbom posebno predviđeno da se u rješenju donesenome po slobodnoj ocjeni ne moraju navesti razlozi kojima se organ pri donošenju rješenja rukovodio, u obrazloženju rješenja navode se podaci iz stavka
19. ovog članka, propis kojim je organ ovlašten da riješi stvar po slobodnoj ocjeni i propis kojim je ovlašten da ne mora navesti razloge kojim se pri donošenju rješenja rukovodio." Polazeći od odredbe članka
20. stavak
21. Zakona prema kojem pismeno rješenje sadrži, pored ostalog, obrazloženje, te od odredbe članka
22. stavak
23. Zakona prema kojem obrazloženje rješenja sadrži i razloge zbog kojih nije uvažen koji od zahtjeva stranaka, što je prema Zakonu o općem upravnom postupku pravilo, podnositelj prijedloga smatra da citirane odredbe, same po sebi te zato što - kao odredbe sustavnog zakona - daju temelj i drugim zakonima i propisima da propišu nenavođenje razloga za određeno rješenje, nisu suglasne odredbama članaka
24. i
25. Ustava Republike Hrvatske. Odredbama članka
26. Ustava jamči se pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom, s tim da pravo na žalbu može biti iznimno isključeno u slučajevima određenim zakonom ako je osigurana druga pravna zaštita. Prema odredbama članka
27. Ustava pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu, i zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. Stajalište je podnositelja prijedloga da se pravo na žalbu, odnosno drugu pravnu zaštitu, može učinkovito ostvarivati samo ako žalitelj znade zašto pojedini od njegovih zahtjeva nije uvažen, odnosno da se kontrola zakonitosti pojedinačnih akata ne može potpuno provesti ako ni nadzorno tijelo, a ni pojedinac na kojeg se rješenje odnosi, nemaju uvid u razloge na kojima se rješenje zasniva. Ustavni sud prihvatio je prijedlog. Donoseći ovo rješenje o pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti u izreci navedenih zakonskih odredaba Sud je ocijenio da se osnovano može posumnjati u njihovu usuglašenost s odredbama Ustava Republike Hrvatske od kojih je polazio i podnositelj prijedloga: Ustav građanima jamči pravo na žalbu protiv pojedinačnih akata ovlaštenih tijela donesenih u postupku prvog stupnja (članak
28. stavak
29. Ustava), ti akti moraju biti utemeljeni na zakonu (članak
30. stavak 1, te članak
31. stavak
32. Ustava). Pravo na žalbu može biti iznimno isključeno ako je osigurana druga pravna zaštita (članak
33. stavak 2.), a u svakom se slučaju jamči sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata ovlaštenih upravnih i drugih vlasti (članak
34. stavak 2.). Pored toga, ovaj Sud drži da osporene zakonske odredbe valja ocijeniti i u odnosu prema odredbama članaka
35. i
36. Ustava Republike Hrvatske. Pravo na žalbu može se učinkovito ostvariti samo ako tijelo koje je donijelo rješenje navede svoje razloge za to rješenje, koji se onda mogu pobijati u obrani žaliteljevih prava i na zakonu zasnovanih interesa. Bez upućenosti u te razloge onemogućeno je ili bitno otežano učinkovito korištenje ustavnim pravom na žalbu odnosno drugu pravnu zaštitu. Samo građanin kojem su razlozi rješenja poznati može ga uspješno pobijati, a isto tako i doći do uvjerenja o bezizglednosti žalbe protiv tog rješenja, čime se pridonosi i načelima efikasnosti i ekonomičnosti postupka. I dalje, obrazloženje određenog rješenja učvršćuje načelo zakonitosti, te djeluje protiv eventualne samovolje i proizvoljnosti. Preko obrazloženja najlakše se utvrđuje da li se je upravno tijelo vodilo načelom zakonitosti i postupalo tako da u vođenju postupka i odlučivanju strankama omogućuje da što lakše zaštite svoja prava, vodeći računa i o tome da ostvarenje njihovih prava ne bude u suprotnosti sa zakonom utvrđenim javnim interesom. Osim toga, osnovano se može postaviti i pitanje ustavnosti osporenih odredaba sa stajališta odredbe članka
37. Ustava: ne dolazi li time i do povrede ustavnog prava na jednaki položaj pred sudovima i drugim državnim organima (članak
38. Ustava), jer je realno pretpostaviti da su u povoljnijem položaju osobe koje se žale protiv onih pojedinačnih pravnih akata koji sadrže i razloge na kojima se zasnivaju, od onih osoba koje su prisiljene štititi svoja prava pravnim sredstvima protiv pojedinačnih akata što obrazloženje ne sadrže. I konačno, u ovom postupku će se odgovoriti i na pitanje da li je ustavna osnova za donošenje osporenih odredaba sadržana u odredbi članka
39. Ustava. Prema toj odredbi slobode i prava mogu se ograničiti zakonom (samo zakonom) da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Sa stajališta te ustavne odredbe valja ocijeniti da li javni interes, o kojem je riječ u odredbi stavka
40. članka
41. Zakona, odgovara pojmu pravnog poretka u citiranoj ustavnoj odredbi. Navedena pitanja Ustavni sud je postavio, i ovdje iznesena stajališta već zastupao, donoseći svoju odluku o ustavnosti odredbe članka
42. stavak
43. Zakona o hrvatskom državljanstvu, što je objavljena u "Narodnim novinama", broj 113/
44. Temeljem odredbe članka
45. stavak
46. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/1994) ovo se rješenje dostavlja sudionicima u postupku. Objava ovog rješenja zasniva se na odredbi članka
47. stavak
48. Poslovnika. Broj: U-I-248/1994 Zagreb,
49. svibnja
50. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Dopredsjednik Zdravko Bartovčak, v. r. Rješenje, NN 41/1996-830 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 41/1996 Broj dokumenta u izdanju: 830 Datum tiskanog izdanja: 24.5.
51. ELI: /eli/sluzbeni/1996/41/830 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
52. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.