← Hrvatska

Stečajni zakon

Stečajni zakon Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Stečajni zakon NN 44/1996 (5.6.1996.), Stečajni zakon ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na osnovi članka

  1. Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU STEČAJNOG ZAKONA Proglašavam Stečajni zakon, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici
  2. svibnja
  3. Broj: 01-96-1031/1 Zagreb,
  4. svibnja
  5. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r. STEČAJNI ZAKON GLAVA I. OPĆE ODREDBE Predmet Zakona Članak
  6. Ovim se Zakonom uređuju:
  7. uvjeti za otvaranje stečajnoga postupka, stečajni postupak, pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe,
  8. preustroj dužnika nesposobnoga za plaćanje na osnovi stečajnoga plana,
  9. osobna uprava dužnika nesposobnoga za plaćanje te
  10. uvjeti i učinci oslobađanja dužnika od preostalih obveza. Ciljevi stečajnoga postupka Članak 2.

(1)Stečajni postupak se provodi radi skupnoga namirenja vjerovnika stečajnoga dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima.
(2)Tijekom stečajnoga postupka može se provesti i preustroj dužnika po odredbama glave VI. ovoga Zakona radi uređivanja pravnoga položaja dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima, a osobito radi održavanja njegove djelatnosti. Stečajni dužnik Članak 3.
(1)Stečaj se može provesti nad pravnom osobom te nad imovinom dužnika pojedinca, osim ako Zakonom nije drukčije određeno. Dužnikom pojedincem u smislu ovoga Zakona smatraju se trgovac pojedinac i obrtnik.
(2)Stečaj se ne može provesti nad Republikom Hrvatskom, fondovima koji se financiraju iz proračuna Republike Hrvatske, mirovinskim i invalidskim fondovima djelatnika, samostalnih gospodarstvenika i individualnih poljoprivrednika, Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje te jedinicama lokalne samouprave i uprave.
(3)Nad pravnom osobom čija je osnovna djelatnost proizvodnja predmeta naoružanja i vojne opreme, odnosno pružanje usluga Hrvatskoj vojsci stečaj se ne može otvoriti bez prethodne suglasnosti Ministarstva obrane. Ako Ministarstvo obrane ne uskrati svoju suglasnost za otvaranje stečajnoga postupka u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti stečajnoga vijeća o pokretanju prethodnoga postupka, smatrat će se da je suglasnost dana. Ako Ministarstvo obrane uskrati svoju suglasnost, za obveze stečajnoga dužnika solidarno odgovara Republika Hrvatska.
(4)Ako je zakonom isključena mogućnost stečaja nad imovinom neke pravne osobe, za obveze te pravne osobe solidarno odgovaraju njeni osnivači, odnosno članovi. Ova se odredba ne odnosi na dionička društva.
(5)Za vrijeme likvidacije pravne osobe otvaranje stečajnoga postupka dopušteno je sve dok se ne provede podjela imovine. Stečajni razlozi Članak 4.
(1)Stečaj se može otvoriti samo ako se utvrdi postojanje kojega od zakonom predviđenih stečajnih razloga.
(2)Stečajni razlozi su: nesposobnost za plaćanje i prezaduženost.
(3)Dužnik je nesposoban za plaćanje ako ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze. Smatra se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako je u razdoblju od 30 dana neprekidno obustavio svoja plaćanja. Okolnost da je dužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelomično tražbine nekih vjerovnika sama po sebi ne znači da je on sposoban za plaćanje.
(4)Dužnik može predložiti otvaranje stečajnoga postupka i ako učini vjerojatnim da svoje već postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću (prijeteća nesposobnost za plaćanje).
(5)Nad pravnom osobom stečaj će se otvoriti i u slučaju njene prezaduženosti. Smatrat će se da je dužnik prezadužen ako njegova imovina ne pokriva postojeće obveze. Neće se smatrati da je dužnik prezadužen, ako se prema okolnostima slučaja (razvojnom programu, raspoloživim izvorima sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima i sl.) može osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću.
(6)Neće se smatrati da je prezaduženo trgovačko društvo osoba (javno trgovačko društvo, komanditno društvo) ako je koji od njegovih članova koji solidarno odgovaraju za njegove obveze fizička osoba.
(7)Ako je trgovačko društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo, uprava koja vodi društvo mora bez odgode, a najkasnije dvadeset jedan dan po nastanku nesposobnosti za plaćanje ili prezaduženosti, predložiti otvaranje stečajnoga postupka. GLAVA II. STEČAJNI POSTUPAK
  1. OSNOVNE POSTUPOVNE ODREDBE Mjesna nadležnost Članak
  2. U stečajnom postupku isključivo je mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište dužnika pravne osobe, odnosno sjedište dužnika pojedinca. Primjena odredaba Zakona o parničnom postupku Članak
  3. U stečajnom postupku se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/
  4. i 91/92.), ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Načela postupka Članak 7.
(1)Stečajni postupak se pokreće samo prijedlogom ovlaštene osobe.
(2)Stečajni postupak je hitan.
(3)Stečajni sud po službenoj dužnosti utvrđuje sve činjenice koje su od važnosti za stečajni postupak i radi toga može izvoditi sve potrebne dokaze.
(4)Sud može odluke donositi i bez usmene rasprave.
(5)Sud može odustati od saslušanja dužnika kad je ono propisano ovim Zakonom, ako su osobe ovlaštene za zastupanje dužnika na temelju zakona, ili osobe koje imaju udio u dužniku, odnosno sam dužnik pojedinac nepoznata boravišta ili se nalaze u inozemstvu pa bi njihovo saslušanje dovelo do prekomjernoga odugovlačenja postupka. Umjesto odsutnoga dužnika pojedinca može biti saslušan njegov zastupnik ili srodnik, ako je to moguće. Radi zaštite prava dužnika, u slučajevima u kojima je odustao od njegova saslušanja, sud može dužniku imenovati privremenoga zastupnika.
(6)Prijedlozi, izjave i prigovori ne mogu se davati, odnosno podnositi ako se propusti rok, odnosno izostane s ročišta na kojem ih je trebalo dati ili podnijeti, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. U stečajnom postupku se ne može tražiti povrat u prijašnje stanje. Dostava Članak 8.
(1)Sudska pismena koja su upućena širem krugu osoba dostavljaju se, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, stavljanjem pismena na posebnu stečajnu oglasnu ploču suda, na kojoj se pismena pregledno svrstavaju prema danu objave. Dostava se smatra izvršenom istekom trećega dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda.
(2)Kada se prema odredbama ovoga Zakona pismeno suda ili drugoga stečajnoga tijela treba dostaviti dužniku ili nekoj drugoj osobi koja ima sjedište upisano u odgovarajućem upisniku, dostava se obavlja na adresu sjedišta te osobe u upisniku. Ako se dostava ne može obaviti na toj adresi, obavit će se stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda. Dostava se smatra obavljanom protekom trećega dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču.
(3)Osobi koja je nepoznata boravišta pismena se ne dostavljaju. Ako ona ima punomoćnika za primanje pismena ili privremenoga zastupnika, dostava se obavlja na adresu punomoćnika, odnosno zastupnika.
(4)Stečajni sud može dostavu koju je potrebno neposredno obaviti, osim sudskom dostavljaču, povjeriti i javnom bilježniku. Troškovi takve dostave su troškovi stečajnoga postupka.
(5)U svakom sudu očevidnik pismena dostavljenih preko oglasne ploče suda vodit će se računalom prema vremenskom slijedu objave, posebno prema svakom dužniku. Očevidnik je javan i mora biti dostupan zainteresiranim osobama tijekom cijeloga radnoga vremena suda.
(6)U očevidniku iz stavka 5. ovoga članka unosit će se samo najnužniji podaci na temelju kojih će se moći utvrditi istovjetnost dužnika, broj predmeta, vrsta sudskoga pismena i dan stavljanja pismena na oglasnu ploču suda. Javna priopćenja Članak 9.
(1)Sudska pismena (odluke, pozivi, obavijesti i sl.) koja treba javno objaviti objavljuju se u "Narodnim novinama" i na oglasnoj ploči suda, u cijelosti ili u izvatku. U objavljenom pismenu treba točno navesti tvrtku, odnosno naziv dužnika, a osobito njegovu adresu i predmet poslovanja. Smatrat će se da je priopćenje obavljeno protekom osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".
(2)Stečajni sud može odrediti da se priopćenje objavi i u kojem drugom javnom glasilu, odnosno da se objavljeno priopćenje ponovno objavi. U slučaju ponovne objave treba naznačiti kada je i gdje prva objava obavljena. Rokovi vezani uz objavu teku od dana kojega je priopćenje obavljeno na temelju prve objave.
(3)Javno se priopćenje smatra valjanim dokazom da je dostava obavljena svim sudionicama, čak i onda kad ovaj Zakon propisuje posebnu dostavu. Odluke Članak 10.
(1)Odluke u stečajnom postupku donose se u obliku rješenja i naredbe.
(2)Naredbom se izdaje nalog službenoj osobi ili tijelu stečajnoga postupka za obavljanje pojedinih radnji, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Žalba protiv rješenja Članak 11.
(1)Protiv rješenja Žalba nije dopuštena, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2)Rok za Žalbu je osam dana, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(3)Ako se prema ovom Zakonu dostava obavlja stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda, rok za Žalbu počinje teći istekom trećega dana od dana stavljanja rješenja na oglasnu ploču suda, osim ako dostava nije izvršena i javnim priopćenjem.
(4)Ako se prema ovom Zakonu rješenje mora dostaviti određenim osobama, rok za podnošenje Žalbe teče od dana dostave rješenja, osim ako dostava nije izvršena i javnim priopćenjem.
(5)Žalba protiv rješenja ne zadržava ovrhu rješenja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Prigovor protiv naredbe Članak 12.
(1)Protiv naredbe može se podnijeti prigovor u roku od tri dana od dana objave, a ako naredba nije objavljena - od dana dostave otpravka.
(2)O prigovoru protiv naredbe odlučuje stečajno vijeće rješenjem protiv kojega nije dopušten prigovor.
(3)Prigovor ne zadržava ovrhu naredbe. Izvanredni pravni lijekovi Članak
  1. U stečajnom postupku se ne može podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka niti izjaviti revizija. Troškovi postupka Članak
  2. Svaki vjerovnik snosi svoje troškove u stečajnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
  3. TIJELA STEÈAJNOGA POSTUPKA 2.
  4. Općenito Tijela stečajnoga postupka Članak
  5. Tijela stečajnoga postupka su stečajno vijeće, stečajni sudac, stečajni upravitelj i odbor vjerovnika. 2.
  6. Stečajno vijeće Sastav stečajnoga vijeća Članak 16.
(1)Stečajno vijeće sastavljeno je od trojice sudaca, od kojih je jedan predsjednik vijeća.
(2)Stečajni sudac je član stečajnoga vijeća. Stečajni sudac ne može biti predsjednik stečajnoga vijeća. Ovlasti stečajnoga vijeća Članak 17.
(1)Stečajno vijeće:
  1. odlučuje o pokretanju prethodnoga postupka radi utvrđivanja postojanja stečajnoga razloga i provodi taj postupak,
  2. odlučuje o otvaranju stečajnoga postupka,
  3. imenuje i razrješava stečajnoga upravitelja, u skladu s ovim Zakonom,
  4. odlučuje o prigovorima stečajnoga upravitelja protiv naredbi stečajnoga suca,
  5. odlučuje o prigovorima vjerovnika te odbora vjerovnika protiv naredbi stečajnoga suca,
  6. određuje započete poslove koje treba završiti tijekom stečajnoga postupka, u skladu s ovim Zakonom,
  7. odobrava predračun troškova stečajnoga postupka i određuje nagradu stečajnom upravitelju,
  8. odobrava isplatu vjerovnika,
  9. donosi rješenje o zaključenju stečajnoga postupka,
  10. obavlja druge poslove određene ovim Zakonom.
(2)Stečajno vijeće može po službenoj dužnosti, po prigovoru ili prijedlogu, mijenjati odluke stečajnoga suca ili stečajnoga upravitelja, ako utvrdi da su nezakonite ili nesvrsishodne. 2.3. Stečajni sudac Ovlasti stečajnoga suca Članak 18.
(1)Stečajni sudac ovlašten je odlučivati o svim pitanjima stečajnoga postupka, osim o onima o kojima po ovom Zakonu odlučuje stečajno vijeće ili koje drugo tijelo stečajnoga postupka.
(2)Stečajni sudac nadzire rad stečajnoga upravitelja i daje mu obvezatne upute.
(3)Stečajni sudac nadzire rad odbora vjerovnika. Prigovor protiv odluka stečajnoga suca Članak
  1. Protiv naredbe stečajnoga suca stečajni upravitelj, odbor vjerovnika i vjerovnici mogu podnijeti prigovor stečajnom vijeću. 2.
  2. Stečajni upravitelj Tko može biti imenovan za stečajnoga upravitelja Članak 20.
(1)Za stečajnoga upravitelja može se imenovati fizička osoba, koja raspolaže potrebnom stručnošću i poslovnim iskustvom.
(2)Za stečajnoga upravitelja ne može biti imenovana osoba koja bi morala biti izuzeta kao sudac u stečajnom postupku, a osobito osoba koja je bliski srodnik kojega člana stečajnoga vijeća, osoba odgovornih za obveze u stečaju, članova uprave i drugih tijela dužnika, vjerovnika te osoba koje su u odnosu suparništva s dužnikom.
(3)Za stečajnoga upravitelja ne može biti imenovana osoba koja po zakonu ne bi mogla biti imenovana za člana uprave dužnika, nadzornoga odbora ili sličnoga tijela, niti osoba koja je bila zaposlena kod dužnika ili je bila članom nekoga njegova tijela.
(4)Za stečajnoga upravitelja može biti imenovan javni bilježnik, javnobilježnički prisjednik ili odvjetnik, ako se s time suglase. Lista stečajnih upravitelja Članak 21.
(1)Listu stečajnih upravitelja utvrđuje predsjednik trgovačkoga suda na vrijeme od četiri godine, nakon što pribavi mišljenje gospodarske, odnosno obrtničke komore sa svoga područja. Utvrđena lista ne može se dopunjavati. Ako to izvanredne prilike zahtijevaju, predsjednik trgovačkoga suda može, uz odobrenje ministra pravosuđa, utvrditi novu listu stečajnih upravitelja.
(2)Komore su dužne svoja mišljenja i moguće prijedloge dostaviti sudu u roku od trideset dana od dana primitka zahtjeva predsjednika trgovačkoga suda.
(3)Ako komore ne postupe u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, lista stečajnih upravitelja utvrdit će se neovisno o tome. Imenovanje stečajnoga upravitelja Članak 22.
(1)Stečajni upravitelj se imenuje rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka.
(2)Odluka o imenovanju stečajnoga upravitelja može se pobijati Žalbom protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka.
(3)Ako se Žalbom protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka pobija i odluka o imenovanju stečajnoga upravitelja, stečajno vijeće može povodom Žalbe samo izmijeniti odluku o imenovanju stečajnoga upravitelja u roku od tri dana.
(4)Protiv rješenja stečajnoga vijeća o imenovanju novoga stečajnoga upravitelja dopuštena je Žalba.
(5)Pri primanju dužnosti, stečajni upravitelj daje izjavu pred predsjednikom stečajnoga vijeća da će savjesno, držeći se Ustava, zakona i pravnog poretka Republike Hrvatske, obavljati svoju dužnost. Tom će se prigodom stečajnom upravitelju predati isprava o imenovanju, koju je dužan vratiti odmah po završetku svoje dužnosti. Imenovanje drugoga stečajnoga upravitelja Članak 23.
(1)Na prvom ročištu stečajnih vjerovnika nakon imenovanja stečajnoga upravitelja, vjerovnici mogu, umjesto stečajnoga upravitelja kojega je imenovalo stečajno vijeće, izabrati neku drugu osobu. Novoimenovani stečajni upravitelj ne mora biti na listi stečajnih upravitelja. Novoimenovanom stečajnom upravitelju, isprava o imenovanju, predat će se nakon što da izjavu da će savjesno obavljati svoju dužnost.
(2)Stečajno vijeće donosi rješenje kojim se potvrđuje imenovanje stečajnoga upravitelja. Ako stečajno vijeće to rješenje ne donese u roku od tri dana smatrat će se da je potvrdilo imenovanje stečajnoga upravitelja.
(3)Protiv rješenja kojim je stečajno vijeće odbilo potvrditi imenovanje stečajnoga upravitelja svaki stečajni vjerovnik ima pravo na Žalbu.
(4)Ovlasti ranijeg stečajnoga upravitelja prestaju predajom isprave o imenovanju novom stečajnom upravitelju.
(5)Raniji stečajni upravitelj je dužan izvršiti predaju svoje dužnosti novom stečajnom upravitelju u roku od tri dana.
(6)Stečajni sudac će odrediti potrebne mjere radi ostvarenja primopredaje dužnosti između stečajnih upravitelja. Ovlasti stečajnoga upravitelja Članak 24.
(1)Stečajni upravitelj ima prava i obveze tijela dužnika pravne osobe, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2)Ako stečajni dužnik nastavlja poslovati tijekom stečajnoga postupka, poslovanje vodi stečajni upravitelj.
(3)Stečajni upravitelj zastupa dužnika.
(4)Stečajni upravitelj vodi samo one poslove dužnika pojedinca koji se odnose na stečajnu masu i zastupa ga kao stečajnoga dužnika s ovlastima zakonskoga zastupnika.
(5)Stečajni upravitelj može stečajnom vijeću podnijeti pisani prigovor protiv uputa i naredbi stečajnoga suca u roku od tri dana, a ako je rok za provedbu naredbe ili upute kraći od tri dana, unutar toga roka. Do odluke stečajnoga vijeća stečajni upravitelj može odgoditi provedbu upute ili naredbe stečajnoga suca, osim ako zbog toga ne bi nastupile teže posljedice. Dužnosti stečajnoga upravitelja Članak 25.
(1)Stečajni upravitelj je dužan postupati savjesno i uredno, a osobito:
  1. dovesti u red očevidnik knjigovodstvenih podataka do dana otvaranja stečajnoga postupka,
  2. sastaviti, u suglasnosti sa stečajnim sucem, predračun troškova stečajnoga postupka i podnijeti ga na odobrenje stečajnom vijeću,
  3. odrediti povjerenstvo za popis imovine,
  4. sastaviti početno stanje imovine dužnika,
  5. kao dobar gospodar brinuti se o završetku započetih, a neizvršenih poslova dužnika i poslova potrebnih da bi se spriječilo nastupanje štete nad sredstvima dužnika,
  6. brinuti se o ostvarivanju tražbine dužnika,
  7. savjesno voditi poslovanje dužnika ako je određeno da se poslovanje nastavlja,
  8. unovčiti, odnosno naplatiti s pažnjom dobroga gospodara stvari i prava dužnika koje ulaze u stečajnu masu,
  9. pripremiti isplatu vjerovnika i nakon odobrenja izvršiti isplatu,
  10. dostaviti odboru vjerovnika završni stečajni račun,
  11. izvršiti naknadne isplate vjerovnika.
(2)Stečajni upravitelj je dužan podnositi pisana izviješća o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase, i to najmanje jedanput u tri mjeseca ili kada to zatraže stečajno vijeće, stečajni sudac ili odbor vjerovnika. Nadzor nad stečajnim upraviteljem Članak 26.
(1)Rad stečajnoga upravitelja nadziru stečajni sudac i stečajno vijeće, koji su ovlašteni u svako doba zatražiti obavijesti ili izvješća o stanju stvari i vođenju poslova.
(2)Ako stečajni upravitelj ne postupi po nalogu stečajnoga vijeća za poduzimanje neke od radnji iz članka 25. ovoga Zakona, stečajno vijeće ga može novčano kazniti. Iznos pojedine novčane kazne ne može biti veći od 10.000,00 kuna. Protiv rješenja kojim je izrečena novčana kazna, stečajni upravitelj ima pravo na Žalbu.
(3)Rad stečajnoga upravitelja nadziru stečajni sudac, stečajno vijeće i odbor vjerovnika. Razrješenje stečajnoga upravitelja Članak 27.
(1)Stečajno vijeće može, po službenoj dužnosti ili na zahtjev stečajnoga suca, odbora vjerovnika ili vjerovnika, razriješiti stečajnoga upravitelja ako svoju dužnost ne obavlja uspješno ili iz drugih važnih razloga. Prije donošenja odluke stečajno vijeće će omogućiti stečajnom upravitelju da se izjasni, osim ako ozbiljni razlozi ne zahtijevaju da se drukčije postupi.
(2)Protiv rješenja o razrješenju stečajni upravitelj ima pravo na Žalbu. Protiv rješenja o odbijanju prijedloga za razrješenje pravo na Žalbu imaju odbor vjerovnika i svaki stečajni vjerovnik.
(3)Stečajni upravitelj će se razriješiti dužnosti i kada to sam zatraži. Protiv rješenja o razrješenju, odnosno o odbijanju zahtjeva za razrješenje, pravo na Žalbu ima samo stečajni upravitelj.
(4)Stečajno vijeće može rješenjem razriješenom stečajnom upravitelju naložiti vraćanje onoga što je tijekom postupka primio.
(5)Stečajno vijeće može u rješenju, iz stavka
  1. ovoga članka, stečajnom upravitelju zaprijetiti novčanom kaznom iz članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona. Odgovornost stečajnoga upravitelja Članak 28.
(1)Stečajni upravitelj dužan je naknaditi štetu svim sudionicama ako je skrivljeno povrijedio koju od svojih dužnosti.
(2)Stečajni upravitelj ne odgovara za štetu nastalu zbog radnje koju je odobrilo stečajno vijeće ili stečajni sudac, odnosno zbog radnje koju je poduzeo u ovrsi naloga ili upute stečajnoga suca, osim ako je odobrenje ili uputu isposlovao na prijevaran način.
(3)Za štetu koju počine zaposlenici stečajnoga upravitelja stečajni upravitelj odgovara samo ako je šteta nastala uslijed propusta u njihovu nadzoru.
(4)Stečajni upravitelj dužan je naknaditi štetu vjerovniku stečajne mase koju je ovaj pretrpio zbog neispunjenja obveze stečajne mase preuzete njegovom pravnom radnjom, osim ako stečajni upravitelj u vrijeme preuzimanja te obveze nije mogao predvidjeti da stečajna masa neće biti dostatna za njeno ispunjenje.
(5)Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete nastale zbog povrede dužnosti stečajnoga upravitelja zastarijeva protekom roka od tri godine od saznanja oštećenoga za štetu i okolnosti na kojima se zasniva obveza stečajnoga upravitelja za naknadu štete. Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete zastarijeva najkasnije protekom roka od tri godine od pravomoćnosti odluke o zaključenju stečajnoga postupka. Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu štete prouzrokovane povredom dužnosti počinjene u svezi s naknadnom diobom ili s nadzorom nad ispunjenjem plana, zastarijeva protekom roka od tri godine od provedbe naknadne diobe ili završetka nadzora.
(6)Stečajni upravitelj dužan je odmah nakon stupanja na dužnost osigurati se kod osiguravateljnog društva od odgovornosti u smislu odredaba ovoga članka. Visinu osigurnine određuje stečajni sudac uzimajući u obzir veličinu stečajne mase te predvidivu složenost postupka. Troškovi osiguranja su troškovi stečajnoga postupka. Nagrada za rad i naknada troškova Članak 29.
(1)Stečajni upravitelj ima pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu stvarnih troškova.
(2)Visinu nagrade u vrijeme zaključenja stečajnoga postupka određuje stečajno vijeće uzimajući u obzir obujam poslova i rad stečajnoga upravitelja te vrijednost stečajne mase.
(3)Nagradu i naknadu stečajnom upravitelju određuje rješenjem stečajno vijeće.
(4)Rješenje iz stavka 3. ovoga članka posebno se dostavlja članovima odbora vjerovnika, ako je osnovan te dužniku pojedincu. Obavijest o određivanju nagrade i naknade bez naznake visine iznosa objavljuje se na oglasnoj ploči suda, uz napomenu da se u pisarnici možeizvršiti uvid u potpuni tekst rješenja.
(5)Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka stečajni upravitelj, dužnik pojedinac i svaki stečajni vjerovnik imaju pravo na Žalbu.
(6)Stečajno vijeće može tijekom stečajnoga postupka odobravati predujmove nagrade stečajnom upravitelju te odlučivati o naknadi troškova koje je imao u obavljanju svoje dužnosti. Predujam se može odrediti i u mjesečnim iznosima. Pravilnik o nagradama i naknadi troškova stečajnih upravitelja Članak 30.
(1)Ministar pravosuđa posebnim će pravilnikom utvrditi osnove za određivanje nagrade i naknade troškova stečajnih upravitelja.
(2)Dok se ne donese pravilnik iz stavka
  1. ovoga članka, visinu nagrade i naknade troškova određuje stečajno vijeće u skladu s odredbama članka
  2. ovoga Zakona. Polaganje računa Članak 31.
(1)Stečajni upravitelj dužan je po završetku svoje dužnosti položiti račun vjerovnicima.
(2)Stečajni sudac će, prije ročišta vjerovnika, ispitati završni račun upravitelja i na njemu potvrditi da ga je ispitao. U slučaju potrebe stečajni sudac može odrediti da završni račun pregledaju vještaci.
(3)Ako je osnovan odbor vjerovnika, stečajni sudac će, završni račun, prije nego što ga ispita, dostaviti tom odboru i odrediti mu rok u kojem se treba izjasniti o tom računu. Ispitani završni račun, zajedno s dokazima i izjašnjenjem odbora vjerovnika, stečajni sudac će staviti na uvid vjerovnicima u pisarnici suda. Rok između izlaganja završnoga računa s prilozima i održavanja ročišta vjerovnika mora iznositi najmanje osam dana.
(4)Vjerovnici mogu naložiti stečajnom upravitelju da u određenim vremenskim razmacima tijekom postupka polaže račune. Na te se račune na odgovarajući način primjenjuju odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka. 2.5. Odbor vjerovnika Osnivanje odbora vjerovnika prije ročišta vjerovnika Članak 32.
(1)Radi zaštite interesa vjerovnika u stečajnom postupku, prije prvoga ročišta vjerovnika, stečajno vijeće može osnovati odbor vjerovnika i imenovati njegove članove.
(2)U odboru vjerovnika moraju biti zastupljeni razlučni vjerovnici, stečajni vjerovnici s najvišim tražbinama i vjerovnici s malim tražbinama. U odboru treba biti zastupljen i predstavnik ranijih dužnikovih zaposlenika, osim ako oni kao stečajni vjerovnici ne sudjeluju tek s beznačajnim tražbinama.
(3)Za članove odbora mogu biti postavljene i osobe koje nisu vjerovnici ako bi svojim stručnim znanjem mogle pridonijeti radu odbora.
(4)Broj članova odbora određuje stečajno vijeće i taj broj mora biti neparan.
(5)Kad je ovim Zakonom određeno da odbor vjerovnika poduzima određene radnje u postupku, podneske u ime odbora vjerovnika podnosi, odnosno izjave daje predsjednik odbora vjerovnika na temelju odluke odbora.
(6)Ako je broj stečajnih vjerovnika manji od pet, ovlasti odbora vjerovnika imaju svi vjerovnici. Osnivanje odbora vjerovnika Članak 33.
(1)O osnivanju odbora vjerovnika odlučuju vjerovnici na prvom ročištu vjerovnika. Ako je stečajni sud već osnovao odbor vjerovnika, vjerovnici odlučuju treba li taj odbor zadržati.
(2)Vjerovnici mogu iz odbora isključiti članove koje je imenovalo stečajno vijeće i izabrati druge ili dodatne članove odbora vjerovnika. Zadaci odbora vjerovnika Članak 34.
(1)Odbor vjerovnika je dužan nadzirati stečajnoga upravitelja i pomagati mu u vođenju poslova, pratiti tijek poslovanja, pregledavati knjige i poslovnu dokumentaciju te naložiti provjeru prometa i iznosa gotovine. Za obavljanje pojedinih poslova iz svoga djelokruga odbor vjerovnika može ovlastiti pojedine svoje članove.
(2)U okviru svoga djelokruga odbor vjerovnika osobito:
  1. razmatra izvješća stečajnoga upravitelja o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase,
  2. pregledava poslovne knjige i cjelokupnu dokumentaciju koju je preuzeo stečajni upravitelj,
  3. podnosi prigovor stečajnom vijeću na rad stečajnoga upravitelja,
  4. daje mišljenje stečajnom vijeću o unovčenju imovine dužnika, kad vijeće to zatraži,
  5. daje mišljenje stečajnom vijeću o nastavljanju započetih poslova, odnosno o radu stečajnoga dužnika, kad vijeće to zatraži,
  6. daje mišljenje stečajnom vijeću o priznavanju opravdanih manjkova utvrđenih popisom imovine, kada vijeće to zatraži.
(3)Odbor vjerovnika je dužan obavješćivati vjerovnike o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase. Razrješenje članova odbora vjerovnika Članak
  1. Stečajno vijeće može člana odbora vjerovnika razriješiti iz važnih razloga, i to po službenoj dužnosti ili na zahtjev vjerovnika. Prije donošenja odluke potrebno je saslušati člana odbora vjerovnika. Vjerovnik ima pravo na Žalbu protiv odluke stečajnoga vijeća. Odgovornost članova odbora vjerovnika Članak
  2. Članovi odbora vjerovnika dužni su razlučnim i stečajnim vjerovnicima, naknaditi štetu ako su skrivljeno povrijedili koju od svojih zakonskih dužnosti. Odredbe o zastari prava na podnošenje zahtjeva za naknadu štete prema stečajnom upravitelju primjenjuju se na odgovarajući način i na zastaru zahtjeva za naknadu štete prema članovima odbora vjerovnika. Sjednice odbora vjerovnika i donošenje odluka Članak 37.
(1)Odbor vjerovnika o pitanjima iz svoga djelokruga odlučuje na sjednicama.
(2)Prvu sjednicu odbora vjerovnika saziva stečajni sudac po službenoj dužnosti ili na prijedlog stečajnoga upravitelja ili većine članova odbora vjerovnika. Na toj sjednici članovi odbora izabiru predsjednika.
(3)Naredne sjednice odbora vjerovnika može sazvati i predsjednik odbora vjerovnika.
(4)Člana odbora vjerovnika na sjednicama može zamjenjivati osoba koju on na to ovlasti ovjerovljenom punomoći.
(5)Sjednicama odbora vjerovnika mogu biti nazočni stečajni sudac i stečajni upravitelj bez prava glasa. Stečajni sudac i stečajni upravitelj obvezatno se pozivaju na sjednice odbora vjerovnika.
(6)Odbor vjerovnika odlučuje većinom glasova nazočnih članova, a ako su glasovi podijeljeni, odlučuje stečajni sudac. Nagrada za rad i naknada troškova Članak 38.
(1)Članovi odbora vjerovnika imaju pravo na nagradu za svoj rad, kao i na naknadu stvarnih troškova. Pri određivanju nagrade uzima se u obzir utrošak vremena i obujam obavljenog posla.
(2)Na nagradu za rad i naknadu troškova članova odbora vjerovnika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o nagradi i naknadi troškova stečajnoga upravitelja. 3. Pokretanje stečajnoga postupka Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka Članak 39.
(1)Stečajni postupak se pokreće prijedlogom vjerovnika ili dužnika.
(2)Vjerovnik je ovlašten podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i kojega od stečajnih razloga.
(3)Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad pravnom osobom može u ime dužnika podnijeti svaka osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe po zakonu te svaki likvidator.
(4)Prijedlog iz stavka 3. ovoga članka koji ne podnesu sve osobe ovlaštene za zastupanje pravne osobe po zakonu ili svi likvidatori, bit će dopušten samo ako podnositelj prijedloga učini vjerojatnim postojanje kojega od stečajnih razloga. Stečajno vijeće će u tom slučaju saslušati ostale osobe ovlaštene za zastupanje po zakonu ili likvidatore.
(5)Dužnik pojedinac osobno podnosi prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad svojom imovinom.
(6)Osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu, odnosno dužnik pojedinac dužni su podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka najkasnije u roku od dvadeset jedan dan od dana nastupanja nesposobnosti za plaćanje.
(7)Osobe iz stavka 6. ovoga članka osobno odgovaraju vjerovnicima za štetu koju su im prouzročili propustom svoje dužnosti utvrđene tom odredbom. Povlačenje prijedloga Članak 40.
(1)Prijedlog se može povući sve do isticanja oglasa o otvaranju stečajnoga postupka na oglasnu ploču suda odnosno do donošenja rješenja o odbacivanju ili odbijanju prijedloga.
(2)Ako predlagatelj povuče prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka, stečajno vijeće će obustaviti postupak. U tom slučaju nastale troškove postupka snosi predlagatelj. Predujmljivanje troškova prethodnoga postupka Članak 41.
(1)Predlagatelj je dužan predujmiti iznos što ga odredi stečajno vijeće za pokriće troškova prethodnoga postupka.
(2)Ako predlagatelj ne položi predujam u roku koji mu je određen, stečajno vijeće će prijedlog rješenjem odbaciti.
(3)Stečajno vijeće može iznimno odlučiti da se postupak nastavi iako predujam nije položen.
(4)Ako stečajni postupak bude otvoren, predujmljeni iznos ulazi u troškove stečajnoga postupka. 4. Prethodni postupak Pokretanje prethodnoga postupka Članak 42.
(1)Na temelju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka stečajno vijeće donosi rješenje o pokretanju postupka radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnoga postupka (prethodni postupak) ili taj prijedlog odbacuje rješenjem.
(2)U rješenju o pokretanju prethodnoga postupka stečajno vijeće će odrediti koji će od članova vijeća biti stečajni sudac, a može imenovati i privremenoga stečajnoga upravitelja.
(3)Ako dužnik predloži otvaranje stečajnoga postupka ili ako nakon pokretanja prethodnoga postupka prizna postojanje kojega od razloga za otvaranje stečajnoga postupka, stečajno vijeće će bez prethodnoga postupka, odnosno bez daljnjega vođenja toga postupka donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga postupka. Obveza davanja podataka tijekom prethodnoga postupka Članak 43.
(1)Dužnik, članovi uprave, nadzornoga odbora ili odgovarajućih tijela dužnika te zaposlenici dužnika, i u slučaju ako im je prestala dužnost ili rad, dužni su nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka stečajnim tijelima pružiti sve potrebne podatke i obavijesti.
(2)Stečajni sudac može zaključkom narediti stečajnom dužniku, odnosno njegovim tijelima da u određenom roku predaju sudu pisano izvješće o financijsko-gospodarskom stanju dužnika. Za istinitost danoga izvješća članovi tijela dužnika, odnosno dužnik pojedinac odgovaraju kazneno i materijalno. Mjere osiguranja Članak 44.
(1)Stečajno vijeće će, rješenjem o pokretanju prethodnoga postupka ili naknadnim rješenjem, na zahtjev predlagatelja ili po službenoj dužnosti, odrediti sve mjere koje smatra potrebnim kako bi se spriječilo da do donošenja odluke o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka ne nastupe takve promjene imovinskoga položaja dužnika koje bi za vjerovnike mogle biti nepovoljne.
(2)Stečajno vijeće može osobito:
  1. postaviti privremenoga stečajnoga upravitelja, na kojega se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stečajnom upravitelju,
  2. zabraniti raspolaganje imovinom dužnika ili odrediti da dužnik može raspolagati svojom imovinom samo uz prethodnu suglasnost stečajnoga suca ili privremenoga stečajnoga upravitelja,
  3. zabraniti ili privremeno odgoditi određivanje, odnosno provedbu prisilne ovrhe ili osiguranja protiv dužnika,
  4. zabraniti isplate s računa dužnika.
(3)Stečajno vijeće može, ako za to postoje opravdani razlozi, mjere iz stavka
  1. i
  2. ovoga članka odrediti i prije donošenja rješenja o pokretanju prethodnoga postupka.
(4)Ako druge mjere ne budu dostatne, stečajno vijeće može odrediti da se osobe iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakona prisilno privedu.
(5)Osobama iz stavka 4. ovoga članka stečajno vijeće može izreći novčanu kaznu do 50.000,00 kuna. Privremeni stečajni upravitelj Članak 45.
(1)Ako se dužniku postavi privremeni stečajni upravitelj i odredi zabrana raspolaganja, ovlast za upravljanje i raspolaganje imovinom dužnika prelazi na privremenoga stečajnoga upravitelja. U tom je slučaju privremeni stečajni upravitelj dužan:
  1. zaštititi i održavati imovinu dužnika,
  2. nastaviti s vođenjem dužnikova poduzeća sve do odluke o otvaranju stečajnoga postupka, osim ako stečajno vijeće ne odredi mirovanje, kako bi se izbjeglo znatno smanjenje imovine,
  3. ispitati mogu li se imovinom dužnika pokriti troškovi postupka.
(2)Stečajni sudac može zatražiti od stečajnoga upravitelja da, kao stručna osoba, ispita postoji li razlog za otvaranje stečajnoga postupka, te kakvi su izgledi nastavka poslovanja dužnika.
(3)Postavi li se privremeni stečajni upravitelj u slučaju u kojemu nije određena zabrana raspolaganja, sud će utvrditi dužnosti privremenoga stečajnoga upravitelja. One ne smiju prelaziti dužnosti određene stavkom 1. ovoga članka.
(4)Privremeni stečajni upravitelj ovlašten je stupiti u poslovne prostorije dužnika te tamo provesti potrebne radnje. Dužnik pojedinac, odnosno tijela dužnika pravne osobe dužni su privremenom stečajnom upravitelju dopustiti uvid u knjige i poslovnu dokumentaciju dužnika. Protiv dužnika, odnosno članova njegovih tijela mogu se, radi pribavljanja potrebnih podataka i obavijesti, primijeniti mjere koje se radi toga mogu primijeniti protiv dužnika i članova njegovih tijela nakon otvaranja stečajnoga postupka. Objava ograničenja raspolaganja Članak 46.
(1)Rješenje kojim se određuju ograničenja raspolaganja predviđena člankom
  1. stavkom
  2. točkom
  3. ovoga Zakona i kojim se postavlja privremeni stečajni upravitelj javno će se objaviti. To je rješenje potrebno dostaviti dužniku i privremenom stečajnom upravitelju. Dužnikovi dužnici ujedno će se pozvati da svoje obveze ispunjavaju vodeći računa o objavljenom rješenju.
(2)Rješenje iz stavka 1. ovoga članka stečajni sud će dostaviti upisniku u koji je dužnik upisan.
(3)Za upis ograničenja raspolaganja u zemljišnu knjigu, upisnik brodova, upisnik brodova u izgradnji i upisnik zrakoplova na odgovorajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o upisu otvaranja stečajnoga postupka u te upisnike. Učinci ograničenja raspolaganja Članak 47.
(1)U slučaju povrede ograničenja raspolaganja iz članka 44. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o pravnim posljedicama povrede zabrane raspolaganja nakon otvaranja stečajnoga postupka.
(2)Ako je ovlast za raspolaganje imovinom dužnika prešla na privremenoga stečajnoga upravitelja, na parnice u tijeku i njihovo preuzimanje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o preuzimanju parnica nakon otvaranja stečajnoga postupka. Ukidanje mjera osiguranja Članak 48.
(1)Rješenje o ukidanju mjera osiguranja objavit će se, odnosno dostaviti na način na koji je objavljeno i rješenje kojim su određene.
(2)Ako je ovlast za raspolaganje imovinom dužnika prešla na privremenoga stečajnoga upravitelja, on će prije nego što bude razriješen, u ime i za račun dužnika podmiriti nastale troškove te ispuniti obveze koje je preuzeo za stečajnoga dužnika. Isto vrijedi i za obveze iz nekoga trajnoga obveznoga odnosa, ako je privremeni stečajni upravitelj primio protučinidbu za imovinu kojom upravlja.
(3)U hitnim slučajevima stečajno vijeće može odrediti da radnje iz stavka 2. ovoga članka obavi umjesto privremenoga stečajnoga upravitelja novoimenovani stečajni upravitelj. Ročište radi izjašnjenja o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka Članak 49.
(1)Nakon što donese rješenje o pokretanju prethodnoga postupka stečajno vijeće će odmah zakazati ročište na koje će pozvati zastupnike dužnika po zakonu, odnosno dužnika pojedinca, predlagatelja, banaka kod kojih dužnik ima račune i privremenoga stečajnoga upravitelja, a po potrebi i druge osobe.
(2)Na ročištu iz stavka 1. ovoga članka pozvane osobe će se izjasniti o prijedlogu za otvaranje stečajnoga postupka. One se o prijedlogu mogu i pisano izjasniti. Izjava o preuzimanju duga Članak 50.
(1)Ako se na ročištu iz članka 49. ovoga Zakona da izjava o preuzimanju duga stečajnoga dužnika, stečajno vijeće će ocijeniti danu izjavu i, po potrebi, provjeriti je i zatražiti odgovarajuće jamstvo. Radi toga može odgoditi i ročište.
(2)Ako se pokaže da je izjava o preuzimanju duga bez valjanoga pokrića, njen davatelj odgovara za prouzročenu štetu i troškove postupka.
(3)Davatelj izjave o preuzimanju duga i njegovi jamci, nakon što stečajno vijeće odobri preuzimanje duga, solidarno odgovaraju s dužnikom za njegove obveze koje su nastale do davanja izjave o preuzimanju duga.
(4)Rješenjem kojim se odobrava preuzimanje duga, stečajno vijeće će obustaviti stečajni postupak. Protiv toga rješenja pravo na Žalbu imaju predlagatelj i dužnik. Ispitivanje gospodarsko-financijskoga stanja dužnika Članak 51. Stečajno vijeće će odrediti jednoga ili više vještaka koji će u roku od 15 dana, zajedno sa stečajnim sucem i imenovanim privremenim stečajnim upraviteljem i po njihovim uputama, ispitati je li dužnik nesposoban za plaćanje ili prezadužen. Slučajevi u kojima se neće odrediti ispitivanje gospodarsko-financijskoga stanja dužnika Članak 52.
(1)Vještaci iz članka 51. ovoga Zakona neće se imenovati ako se utvrdi da su ispunjeni uvjeti za otvaranje stečajnoga postupka bez prethodnoga ispitivanja sposobnosti dužnika za plaćanje ili njegove prezaduženosti.
(2)Vještaci iz stavka
  1. ovoga članka neće se imenovati i ako se nesposobnost dužnika za plaćanje može nedvojbeno utvrditi iz okolnosti što je obustavio plaćanje. Okolnost da je dužnik obustavio plaćanje može se osobito utvrditi na temelju izvješća pravnih osoba koje za dužnika obavljaju poslove platnoga prometa.
  2. Otvaranje stečajnoga postupka Rasprava i odlučivanje o otvaranju stečajnoga postupka Članak 53.
(1)Nakon što primi izvješće stečajnoga suca, odnosno privremenoga stečajnoga upravitelja, te mišljenje vještaka o nesposobnosti za plaćanje i prezaduženosti dužnika, stečajno vijeće će odrediti ročište radi rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnoga postupka. Na ročište se pozivaju predlagatelj, a za dužnika pravnu osobu zastupnici po zakonu, odnosno dužnik pojedinac, privremeni stečajni upravitelj te, po potrebi, vještaci.
(2)Na ročištu iz stavka
  1. ovoga članka može se ispitati mogućnost preuzimanja duga. I u ovom će se slučaju primijeniti odredba članka
  2. stavka
  3. ovoga Zakona.
(3)Stečajno vijeće će na ročištu, a najkasnije u roku od tri dana nakon njegova zaključenja, donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga postupka ili o odbijanju prijedloga za otvaranje toga postupka.
(4)U rješenju o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, stečajno vijeće će odrediti tko je dužan snositi troškove postupka.
(5)Protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka Žalbu mogu podnijeti: zakonski zastupnik dužnika pravne osobe i dužnik pojedinac.
(6)Ako se utvrdi da je dužnik do završetka prethodnoga postupka postao sposoban za plaćanje, postupak će se obustaviti. Troškove provedenoga postupka u tom slučaju snosi dužnik. Sadržaj rješenja o otvaranju stečajnoga postupka Članak 54.
(1)Ako otvori stečajni postupak, stečajno vijeće će u tom rješenju imenovati stečajnoga upravitelja.
(2)U rješenju o otvaranju stečajnoga postupka posebno će se navesti podaci o:
  1. tvrtki, nazivu, predmetu poslovanja i sjedištu dužnika,
  2. prezimenu, imenu i adresi stečajnoga upravitelja,
  3. danu otvaranja stečajnoga postupka.
(3)Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka pozvat će se vjerovnici da u određenom roku, u skladu s pravilima ovoga Zakona o prijavi tražbina, stečajnom upravitelju prijave svoje tražbine. Rok za prijavu tražbina ne može biti kraći od petnaest dana niti dulji od mjesec dana.
(4)Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka pozvat će se vjerovnici da stečajnom upravitelju, u roku od petnaest dana prijave svoja razlučna prava na pokretnim stvarima i pravima dužnika, te razlučna prava na nekretninama dužnika koje nisu upisane u zemljišnim knjigama, odnosno razlučna prava na nekretninama koje su upisane u zemljišnim knjigama ako ta razlučna prava nisu upisana u tim knjigama. Vjerovnici nisu dužni prijaviti svoja razlučna prava na pokretnim stvarima i pravima dužnika koja su upisana u upisnicima u kojima se te stvari, odnosno prava vode (npr. u upisniku brodova i zrakoplova, upisnicima prava intelektualnog vlasništva i sl.). U prijavi se moraju označiti predmet na kojem postoji razlučno pravo, način i osnova zasnivanja toga prava te osigurana tražbina. Vjerovnik koji bez opravdanoga razloga skrivljeno propusti podnijeti ili odugovlači s podnošenjem prijave, odgovara za štetu koja bi zbog toga mogla nastati.
(5)Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka nad imovinom dužnika pojedinca pozvat će se dužnikovi dužnici da svoje obveze više ne ispunjavaju izravno dužniku nego stečajnom upravitelju za stečajnoga dužnika.
(6)U rješenju o otvaranju stečajnoga postupka stečajno vijeće će odrediti da se otvaranje stečajnoga postupka upiše u sudski, odnosno obrtni upisnik, u zemljišne knjige, upisnik brodova, upisnik brodova u izgradnji, upisnik zrakoplova te upisnik prava intelektualnog vlasništva. Zakazivanje ispitnoga i izvještajnoga ročišta Članak 55.
(1)Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka stečajno vijeće će zakazati:
  1. ročište vjerovnika na kojem se ispituju prijavljene tražbine (ispitno ročište). Između posljednjega dana roka za prijavljivanje tražbine i ispitnoga ročišta ne smije proteći manje od osam dana niti više od dva mjeseca,
  2. ročište vjerovnika na kojem će se na temelju izvješća stečajnoga upravitelja odlučivati o daljnjem tijeku stečajnoga postupka (izvještajno ročište). To se ročište ne može održati prije ročišta iz točke
  3. ovoga stavka niti petnaest dana od dana održavanja toga ročišta.
(2)Ročišta iz stavka 1. ovoga članka mogu se spojiti tako da se najprije održi ispitno ročište, a zatim izvještajno ročište.
(3)Na izvještajnom ročištu vjerovnici mogu osnovati odbor vjerovnika i imenovati novoga stečajnoga upravitelja, odlučiti o nastavku poslovanja dužnika i o načinu unovčenja imovine stečajnoga dužnika te donijeti sve odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika. Sazivanje ročišta vjerovnika Članak 56.
(1)Ročište vjerovnika saziva stečajni sudac. Pravo sudjelovanja imaju svi vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja, svi stečajni vjerovnici, stečajni upravitelj i dužnik pojedinac.
(2)Vrijeme i mjesto održavanja te dnevni red ročišta javno se priopćuje. Javno priopćenje može izostati, ako se rasprava odgodi na ročištu. Prijedlog za sazivanje ročišta vjerovnika Članak 57.
(1)Ročište vjerovnika sazvat će se na prijedlog:
  1. stečajnoga upravitelja,
  2. odbora vjerovnika,
  3. najmanje pet razlučnih ili stečajnih vjerovnika koji nisu nižega isplatnoga reda, uz uvjet da zbroj njihovih razlučnih prava i potraživanja po procjeni stečajnoga suca premašuje petinu iznosa vrijednosti svih razlučnih prava i iznosa potraživanja svih stečajnih vjerovnika koji ne spadaju u niže isplatne redove,
  4. jednoga ili više razlučnih vjerovnika ili stečajnih vjerovnika koji ne spadaju u niže isplatne redove, uz uvjet da zbroj njihovih razlučnih prava i potraživanja po procjeni stečajnoga suca premašuje dvije petine iznosa naznačenoga u točki
  5. ovoga stavka.
(2)Između primitka prijedloga i ročišta vjerovnika ne smije biti više od trideset dana.
(3)Protiv rješenja stečajnoga suca kojim je odbio sazvati ročište vjerovnika, podnositelj prijedloga ima pravo na Žalbu. Ako ima više predlagatelja, pravo na Žalbu ima svaki od njih.
(4)Ako stečajni sudac ne sazove ročište u roku iz stavka 2. ovoga članka, niti u tom roku donese rješenje kojim se odbija prijedlog za sazivanje ročišta, smatrat će se da je donio rješenje kojim je prijedlog odbio. U tom slučaju podnositelj prijedloga ima pravo na Žalbu. O toj je Žalbi sud drugoga stupnja dužan odlučiti u roku od osam dana. Odlučivanje na ročištu vjerovnika Članak 58.
(1)Ročište vjerovnika vodi stečajni sudac.
(2)Smatrat će se da je na ročištu vjerovnika odluka donesena ako zbroj iznosa tražbina vjerovnika koji su glasovali za neku odluku iznosi više od zbroja iznosa tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv te odluke. Kod razlučnih vjerovnika kojima dužnik ne duguje osobno, umjesto iznosa tražbina uzet će se u obzir vrijednost razlučnoga prava. Pravo glasa Članak 59.
(1)Pravo glasa imaju vjerovnici koji su prijavili svoje tražbine, a koje nije osporio stečajni upravitelj ili koji od vjerovnika s pravom glasa. Vjerovnici nižih isplatnih redova nemaju pravo glasa.
(2)Vjerovnicima osporenih tražbina priznat će se pravo glasa, ako se na ročištu vjerovnika stečajni upravitelj i nazočni vjerovnici s pravom glasa tako sporazumiju. Ako se sporazum ne može postići, o tome odlučuje stečajni sudac, koji svoju odluku može izmijeniti na prijedlog upravitelja ili kojega od nazočnih vjerovnika s pravom glasa.
(3)Odredba stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na vjerovnike čije su tražbine vezane za odgodni uvjet te na razlučne vjerovnike. Ukidanje odluke donesene na ročištu vjerovnika Članak 60.
(1)Ako je koja od odluka donesena na ročištu vjerovnika u suprotnosti sa zajedničkim interesom stečajnih vjerovnika, stečajno vijeće će, na zahtjev kojega od razlučnih vjerovnika, stečajnoga vjerovnika koji nije nižega isplatnoga reda, ili stečajnoga upravitelja, tu odluku ukinuti.
(2)Rješenje kojim se ukida odluka iz stavka 1. ovoga članka javno se objavljuje. Protiv te odluke pravo na Žalbu ima svaki razlučni vjerovnik, te svaki stečajni vjerovnik koji nije nižeg isplatnoga reda. Ovlasti vjerovnika na ročištu vjerovnika Članak 61.
(1)Na ročištu vjerovnici mogu, pored odluka za koje je izrijekom predviđeno da se donose na ročištu vjerovnika, donijeti i sve odluke koje po ovom Zakonu može donijeti odbor vjerovnika.
(2)Vjerovnici mogu na ročištu zatražiti od stečajnoga upravitelja obavijesti i izvješća o stanju stvari i vođenju poslova. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, tada vjerovnici mogu na ročištu odlučiti da se obavi provjera prometa i iznosa gotovine kojom upravlja stečajni upravitelj. Neposredno otvaranje stečajnoga postupka Članak 62. Stečajno vijeće može odlučiti da se stečajni postupak otvori bez provedbe prethodnog postupka i bez ispitivanja postojanja razloga za otvaranje toga postupka, ako je prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka podnio stečajni dužnik ili likvidator. Slučajevi u kojima se otvoreni stečajni postupak ne provodi Članak 63.
(1)Ako tijekom prethodnoga postupka utvrdi da imovina dužnika koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova toga postupka ili je neznatne vrijednosti, stečajno vijeće će donijeti odluku o otvaranju i zaključenju stečajnoga postupka. U tom se slučaju stečajni postupak neće provesti.
(2)Rješenja iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se u "Narodnim novinama".
(3)Predlagatelj iz stavka
  1. ovoga članka može od svake osobe koja je odgovorna zato što prijedlog za pokretanje stečajnoga postupka nije pravodobno podnesen zahtijevati naknadu predujmljenog iznosa i pretrpljene štete. Na toj je osobi teret dokaza da nije postupala protivno svojim dužnostima i da za to nije kriva. Pravo predlagatelja da sudski zahtijeva naknadu troškova i pretrpljene štete zastarijeva protekom roka od pet godina od objave iz stavka
  2. ovoga članka.
(4)Ako se stečajni postupak zaključi u skladu s odredbama stavka
  1. ovoga članka, a dužnik nema sredstava niti za pokriće najnužnijih troškova (oglas, sređivanje arhivske građe i sl.), ta će se sredstva isplatiti na teret državnog proračuna. U tom se slučaju na pravo Republike Hrvatske da zahtijeva naknadu troškova iz državnog proračuna na odgovarajući način primjenjuje odredba stavka
  2. ovoga članka.
(5)U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka imovina dužnika upotrijebit će se za podmirenje nastalih troškova stečajnoga postupka, dok će se višak koji preostane uplatiti u državni proračun. Oglas o otvaranju stečajnoga postupka Članak 64.
(1)O otvaranju stečajnoga postupka vjerovnici se obavješćuju oglasom.
(2)Oglas se objavljuje isticanjem na oglasnoj ploči suda i objavom u "Narodnim novinama". Oglas mora biti istaknut na oglasnoj ploči suda istoga dana kada je doneseno rješenje o otvaranju stečajnoga postupka.
(3)Oglas o otvaranju stečajnoga postupka sadrži:
  1. naziv suda koji je donio rješenje o otvaranju stečajnoga postupka,
  2. izvadak iz rješenja o otvaranju stečajnoga postupka,
  3. tvrtku ili naziv dužnika,
  4. ime i sjedište stečajnoga suca,
  5. ime i adresu stečajnoga upravitelja,
  6. pozive vjerovnicima da u skladu s odredbama članka
  7. ovoga Zakona prijave svoje tražbine,
  8. mjesto, dan i sat izvještajnog i ispitnog ročišta, 8.poziv dužnikovim dužnicima da svoje dugove izmire bez odgode,
  9. dan isticanja oglasa na oglasnoj ploči suda. Dostava i objava rješenja o otvaranju stečajnoga postupka Članak 65.
(1)Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka dostavlja se predlagatelju, dužniku, bankama kod kojih dužnik ima račune, ispostavi porezne uprave prema sjedištu dužnika i državnom odvjetništvu. Rješenje se bankama upućuje telefaksom i dostavlja poštom.
(2)Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka dostavit će se i tijelima koja vode upisnike, odnosno javne knjige iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona. Tim će se tijelima dostaviti i rješenje o otvaranju stečajnoga postupka iz članka
  3. ovoga Zakona.
(3)Tijela iz stavka 2. ovoga članka dužna su po službenoj dužnosti na temelju dostavljenoga rješenja zabilježiti otvaranje stečajnoga postupka.
(4)Ako je dužnik pojedinac, stečajno vijeće će ga uputiti da se, u skladu s ovim Zakonom, može osloboditi svojih preostalih obveza.
(5)Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka objavljuje se isticanjem na oglasnoj ploči suda. Pravna sredstva Članak 66.
(1)Protiv rješenja stečajnoga vijeća kojim se odbija prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka, predlagatelj ima pravo na Žalbu.
(2)Protiv rješenja stečajnoga vijeća kojim se usvaja prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka, stečajni dužnik ima pravo na Žalbu.
  1. STEÈAJNA MASA I STEÈAJNI VJEROVNICI 6.
  2. Stečajna masa Pojam stečajne mase Članak 67.
(1)Stečajna masa obuhvaća cjelokupnu imovinu dužnika u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka te imovinu koju on stekne tijekom stečajnoga postupka.
(2)Stečajna masa služi namirenju troškova stečajnoga postupka te tražbine vjerovnika stečajnoga dužnika, odnosno tražbine čije je namirenje osigurano određenim pravima na imovini dužnika. Imovina koja ne ulazi u stečajnu masu Članak
  1. Imovina dužnika pojedinaca na kojoj se ovrha protiv njega ne bi mogla provesti, kad on ne bi bio trgovac pojedinac ili obrtnik, ne ulazi u stečajnu masu. Skupna imovina kod imovinskih zajednica Članak
  2. Ako je otvoren stečajni postupak nad imovinom jednoga bračnoga druga, udio toga bračnoga druga u zajedničkoj imovini bračnih drugova ulazi u stečajnu masu ako se na tom udjelu po općim pravilima o ovrsi može protiv dužnika provesti ovrha. Podjela imovine obavit će se izvan stečaja, na zahtjev stečajnoga upravitelja. 6.
  3. Stečajni vjerovnici Pojam stečajnoga vjerovnika Članak 70.
(1)Stečajni vjerovnici su osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka imaju koju imovinsko-pravnu tražbinu prema njemu.
(2)Stečajni vjerovnici se prema svojim tražbinama razvrstavaju u isplatne redove. Vjerovnici kasnijega isplatnoga reda mogu se namiriti tek pošto budu u cijelosti namireni vjerovnici prethodnoga isplatnoga reda. Stečajni vjerovnici istoga isplatnoga reda namiruju se razmjerno veličini svojih tražbina. Tražbine viših isplatnih redova Članak
  1. U tražbine viših isplatnih redova spadaju:
  2. tražbine po osnovi poreza, te ostale tražbine koje čine prihod državnog proračuna te jedinica lokalne samouprave i uprave, tražbine fondova koje se na temelju zakona obvezno izdvajaju iz prihoda, odnosno iz plaća zaposlenika dužnika, nastale do dana otvaranja stečajnoga postupka,
  3. tražbine zaposlenika u stečajnom postupku utvrđene Zakonom o radu ("Narodne novine", br. 38/95., 54/
  4. i 65/95.),
  5. sve ostale tražbine prema dužniku, osim onih koje su razvrstane u niže isplatne redove (opći isplatni red). Stečajni vjerovnici nižih isplatnih redova Članak 72.
(1)Nakon tražbina viših isplatnih redova, kao tražbine nižih isplatnih redova, namiruju se prema navedenom redoslijedu:
  1. kamate na tražbine stečajnih vjerovnika od otvaranja stečajnoga postupka,
  2. troškovi koji za pojedine vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku,
  3. novčane kazne za kazneno ili prekršajno djelo kao i takve sporedne posljedice kaznenoga ili prekršajnoga djela kojima se nameće obveza plaćanja novca,
  4. tražbine za besplatnu činidbu dužnika,
  5. tražbine za povrat zajma kojim se nadomješta kapital nekoga člana društva ili odgovarajuće tražbine.
(2)Tražbine iz stavka 1. ovoga članka koje spadaju u isti isplatni red namiruju se razmjerno.
(3)Tražbine za koje je između vjerovnika i dužnika ugovoreno da će u stečajnom postupku biti nižega isplatnoga reda, u slučaju dvojbe, namirivat će se nakon tražbina iz stavka 1. ovoga članka.
(4)Kamate na tražbine stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova i troškovi koji za te vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku, istoga su reda kao i tražbine tih vjerovnika. Nedospjele tražbine Članak 73.
(1)Nedospjele tražbine dospijevaju otvaranjem stečajnoga postupka.
(2)Ako se na tražbine iz stavka
  1. ovoga članka nije plaćala kamata, smatrat će se kao da se na njih plaćala zakonska kamata i tražbine će se smanjiti na iznos koji bi, po uračunavanju zakonskih kamata za vrijeme od otvaranja stečajnoga postupka do dospijeća, odgovarao punom iznosu tražbina. Tražbine vezane uz raskidni uvjet Članak
  2. Tražbine vezane uz raskidni uvjet u stečajnom postupku se, sve dok uvjet ne nastupi, uzimaju u obzir kao bezuvjetne tražbine. Odgovornost više osoba Članak
  3. Vjerovnik kojemu više osoba odgovora za ispunjenje iste činidbe u cijelosti, može u stečajnom postupku, protiv svakoga od dužnika, isticati do svoga potpunoga namirenja cijeli iznos koji je potraživao u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka. Prava solidarnih dužnika i jamaca Članak 76.
(1)Solidarni dužnici i jamci dužnika mogu kao stečajni vjerovnici tražiti da im se vrati ono što su za dužnika platili prije ili nakon dana otvaranja stečajnoga postupka, ako im pripada pravo na vraćanje isplaćenoga prema dužniku.
(2)Solidarni dužnici i jamci mogu podnijeti zahtjev da im se osigura iznos što će ga platiti za dužnika razmjerno iznosu koji bi im pripao kao stečajnim vjerovnicima. Preračunavanje tražbina Članak
  1. Nenovčane tražbine ili one čiji je novčani iznos neodređen, ističu se u vrijednosti na koju se mogu procijeniti u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka. Tražbine izražene u stranoj valuti ili u obračunskoj jedinici obračunavaju se u valutu Republike Hrvatske po tečaju mjerodavnom za mjesto plaćanja u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka. Povremena davanja Članak
  2. Tražbine koje imaju za predmet povremena davanja čiji su iznos i trajanje određeni, utvrđuju se u iznosu koji se dobije zbrajanjem još predstojećih davanja uz odbitak međukamata navedenih u članku
  3. stavka
  4. ovoga Zakona. Ako trajanje davanja nije određeno, primijenit će se na odgovarajući način odredba članka
  5. ovoga Zakona. 6.
  6. Izlučni vjerovnici Izlučna prava. Pravo na vraćanje stvari Članak 79.
(1)Osoba koja na temelju kojega svoga stvarnoga ili osobnoga prava može dokazati da neki predmet ne spada u stečajnu masu, nije stečajni vjerovnik. Njeno će se pravo na izdvajanje predmeta utvrđivati prema pravilima koja važe za ostvarivanje tih prava izvan stečajnoga postupka.
(2)Ako je pravo osobe iz stavka 1. ovoga članka upisano u zemljišnoj ili u kojoj drugoj javnoj knjizi, stečajni dužnik mora dokazati da predmet na koji se to pravo odnosi spada u stečajnu masu.
(3)Prodavatelj kojem kupovna cijena nije isplaćena u cijelosti može tražiti da mu se vrati roba koja je iz drugoga mjesta poslana dužniku prije dana otvaranja stečajnoga postupka a do dana otvaranja toga postupka nije prispjela u odredišno mjesto, odnosno ako je do toga dana dužnik nije preuzeo (pravo na vraćanje).
(4)Pravo na vraćanje ima i komisionar za kupnju robe.
(5)Ako je dužnik preuzeo samo na čuvanje robu koja je stigla u odredišno mjesto prije dana otvaranja stečajnoga postupka, prodavatelj nema pravo na vraćanje ali ima pravo redovnim putem ostvariti svoja prava u svezi s tom robom kao izlučni vjerovnik. Naknada za izlučna prava Članak 80.
(1)Ako je predmet, čije se izdvajanje moglo tražiti, dužnik neovlašteno otuđio prije otvaranja stečajnoga postupka, izlučni vjerovnik može zahtijevati da se na njega prenese pravo na protučinidbu, ako ona još uvijek nije izvršena. On može zahtijevati protučinidbu iz stečajne mase, ako se ona još uvijek iz te mase može izdvojiti.
(2)Ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, izlučni vjerovnik može, kao stečajni vjerovnik, tražiti naknadu pretrpljene štete.
(3)Ako je predmet čije se izdvajanje moglo tražiti otuđio privremeni stečajni upravitelj prije otvaranja stečajnoga postupka ili stečajni upravitelj nakon toga, izlučni vjerovnik može, po svom izboru, zahtijevati da se na njega prenese pravo na protučinidbu ako ona još uvijek nije izvršena, ili zahtijevati protučinidbu iz stečajne mase ako se ona još uvijek iz te mase može izdvojiti ili tražiti naknadu pretrpljene štete kao vjerovnik stečajne mase. 6.
  1. Razlučni vjerovnici Pravo odvojenoga namirenja iz stvari i prava upisanih u javne knjige Članak
  2. Vjerovnici koji imaju založno pravo ili pravo na namirenje na kojoj stvari ili pravu koji su upisani u javnoj knjizi (zemljišnoj knjizi, upisniku brodova, zrakoplova, intelektualnog vlasništva i sl.), imaju pravo na odvojeno namirenje na toj stvari ili pravu prema odredbama propisa o ovrsi. Pravo odvojenoga namirenja ostalih založnih vjerovnika Članak 82.
(1)Vjerovnici koji na nekom predmetu iz stečajne mase imaju kakvo založno pravo koje nije upisano u javnu knjigu, imaju, u skladu s ovim Zakonom, pravo na odvojeno namirenje svoje tražbine, kamata i troškova iz vrijednosti založnoga predmeta.
(2)Zakonsko založno pravo najmodavca ili zakupodavca u stečajnom postupku se ne može ostvarivati za najamninu ili zakupninu koja se duguje za vrijeme ranije od posljednjih godinu dana prije otvaranja stečajnoga postupka, kao ni za naknadu štete zbog otkaza najma ili zakupa od strane stečajnoga upravitelja. Navedena ograničenja ne tiču se založnoga prava zakupodavca poljoprivrednoga zemljišta za dužnu zakupninu. Ostali razlučni vjerovnici Članak
  1. S vjerovnicima navedenim u članku
  2. ovoga Zakona izjednačeni su:
  3. vjerovnici kojima je dužnik radi osiguranja njihove tražbine predao neku pokretnu stvar ili prenio neko pravo,
  4. vjerovnici koji imaju pravo zadržanja nekoga predmeta, jer su nešto upotrijebili u korist toga predmeta, u mjeri u kojoj njihova tražbina po toj osnovi ne prelazi još postojeću korist,
  5. vjerovnici koji pravo zadržanja imaju na temelju zakona,
  6. Republika Hrvatska, jedinice lokalne samouprave i uprave te druge javne pravne osobe, ako predmet za koji postoji obveza plaćanja carine ili poreza po zakonu služi osiguranju javnih davanja. Razlučni vjerovnici kao stečajni vjerovnici Članak
  7. Vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja su stečajni vjerovnici ako im je dužnik i osobno odgovoran. Oni imaju pravo na razmjerno namirenje iz stečajne mase samo ako se odreknu odvojenoga namirenja ili ako se ne uspiju odvojeno namiriti. 6.
  8. Vjerovnici stečajne mase Obveze stečajne mase Članak 85.
(1)Iz stečajne mase najprije se namiruju troškovi stečajnoga postupka i ostale obveze stečajne mase.
(2)Troškovi stečajnoga postupka namiruju se prije ostalih obveza stečajne mase, i to razmjerno njihovoj veličini.
(3)Ostale obveze stečajne mase namiruju se razmjeno njihovoj veličini. Troškovi stečajnoga postupka Članak
  1. U troškove stečajnoga postupka spadaju:
  2. sudski troškovi stečajnoga postupka,
  3. nagrade i izdaci privremenoga stečajnoga upravitelja, stečajnoga upravitelja i članova odbora vjerovnika,
  4. drugi troškovi za koje je ovim ili drugim zakonom određeno da će se namirivati kao troškovi stečajnoga postupka. Ostale obveze stečajne mase Članak 87.
(1)U ostale obveze stečajne mase spadaju obveze:
  1. zasnovane radnjama stečajnoga upravitelja ili na drugi način upravljanjem, unovčenjem i podjelom stečajne mase, a koje ne spadaju u troškove stečajnoga postupka,
  2. tražbine odvjetnika za pružene usluge tijekom posljednjih šest mjeseci prije otvaranja stečajnoga postupka u svezi sa zaštitom i ostvarenjem prava dužnika koja ulaze u stečajnu masu,
  3. iz dvostranoobveznih ugovora ako se njihovo ispunjenje traži za stečajnu masu ili mora uslijediti nakon otvaranja stečajnoga postupka,
  4. na temelju neosnovanoga obogaćenja mase,
  5. na temelju ugovora o radu zaposlenika stečajnoga dužnika nakon otvaranja stečajnoga postupka.
(2)Obveze koje je preuzeo privremeni stečajni upravitelj, ovlašten raspolagati imovinom dužnika do otvaranja stečajnoga postupka, smatraju se obvezama stečajne mase. Isto vrijedi i za obveze iz nekoga trajnoga obveznoga odnosa ako je privremeni stečajni upravitelj primio protučinidbu za imovinu kojom je upravljao. GLAVA III. PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEČAJNOGA POSTUPKA 1. OSNOVNE PRAVNE POSLJEDICE Vrijeme nastupanja pravnih posljedica Članak 88.
(1)Pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupaju početkom dana kojega je oglas o otvaranju stečajnoga postupka istaknut na oglasnoj ploči suda.
(2)Ako rješenje o otvaranju stečajnoga postupka u povodu Žalbe bude ukinuto, a u ponovnom postupku stečajni postupak bude opet otvoren, smatrat će se da su pravne posljedice otvaranja stečajnoga postupka nastupile početkom dana kojega je prvo rješenje o otvaranju stečajnoga postupka istaknuto na oglasnoj ploči suda. Prijelaz prava dužnikovih tijela, odnosno dužnika pojedinca na stečajnoga upravitelja. Članak 89. Otvaranjem stečajnoga postupka prava tijela dužnika pravne osobe prestaju i prelaze na stečajnoga upravitelja. Otvaranjem stečajnoga postupka prava dužnika pojedinca na upravljanje i raspolaganje imovinom koja ulazi u stečajnu masu prelaze na stečajnoga upravitelja. Zabrane otuđenja ili opterećenja Članak 90.
(1)Zabrana otuđenja ili opterećenja koja je protiv dužnika određena prema općim pravilima samo radi zaštite interesa određenih osoba, u stečajnom postupku je bez učinka.
(2)Odredba stavka
  1. ovoga članka ne odnosi se na zabrane otuđenja i opterećenja do kojih je došlo u svezi s postupkom ovrhe ili osiguranja. Raspolaganja tijela dužnika, odnosno dužnika Članak
  2. Raspolaganja ranijih zastupnika dužnika pravne osobe, odnosno dužnika pojedinca nakon otvaranja stečajnoga postupka predmetima iz stečajne mase bez pravnog su učinka, osim onih raspolaganja za koja vrijede opća pravila o zaštiti povjerenja u javne knjige. Drugoj će se strani vratiti njena protučinidba iz stečajne mase ako je njome povećana vrijednost stečajne mase. Činidbe u korist dužnika Članak
  3. Ako nakon otvaranja stečajnoga postupka netko izravno ispuni obvezu zastupniku dužnika pravne osobe ili dužniku pojedincu prije javnog priopćenja o otvaranju stečajnoga postupka, iako je obvezu trebalo ispuniti u korist stečajne mase, takvim se ispunjenjem oslobađa svoje obveze ako dokaže da u vrijeme ispunjenja nije znao da je stečajni postupak otvoren. Nasljedstvo Članak
  4. Ako je dužnik pojedinac stekao nasljedstvo ili zapis prije otvaranja ili tijekom stečajnoga postupka, samo se on ima pravo prihvatiti ili odreći nasljedstva ili zapisa. Podjela imovine pravne zajednice Članak 94.
(1)Ako je dužnik s nekom trećom osobom u suvlasničkoj ili kojoj drugoj pravnoj zajednici ili ortaštvu, podjela imovine obavit će se izvan stečajnoga postupka. Za obveze iz takvoga odnosa može se iz udjela dužnika tražiti odvojeno namirenje.
(2)U stečajnom su postupku bez učinka ugovorne odredbe kojima se u pravnim zajednicama iz stavka 1. ovoga članka isključuje trajno ili za određeno vrijeme pravo na razvrgnuće takve zajednice ili kojima se za to utvrđuje poseban otkazni rok. Isto vrijedi i za odredbe u oporuci na kojoj se zajednica temelji te za odgovarajući sporazum sunasljednika. Preuzimanje parnica Članak 95.
(1)Parnice o imovini koja ulazi u stečajnu masu koje su u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka bile u tijeku preuzet će u ime i za račun dužnika stečajni upravitelj.
(2)Ako stečajni upravitelj odmah nakon nastavljanja prekinute parnice prizna tužbeni zahtjev ili se odrekne tužbenoga zahtjeva, protivna će stranka troškove parničnoga postupka moći ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik. U protivnom daljnji troškovi parnice namirit će se kao dugovi stečajne mase. Tražbine stečajnih vjerovnika Članak
  1. Stečajni vjerovnici mogu svoje tražbine prema dužniku ostvarivati samo u stečajnom postupku. Prestanak prava stečenih ovrhom ili osiguranjem Članak
  2. Ako stečajni vjerovnik tijekom posljednjih trideset dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga sudskom ovrhom ili osiguranjem stekne koje razlučno ili slično pravo na imovini dužnika koja ulazi u stečajnu masu, to pravo otvaranjem stečajnoga postupka prestaje. Zabrana ovrhe i osiguranja Članak 98.
(1)Nakon otvaranja stečajnoga postupka pojedini stečajni vjerovnici ne mogu protiv dužnika tražiti osiguranje ili ovrhu na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu niti na drugoj imovini dužnika.
(2)Ni vjerovnici koji nisu stečajni vjerovnici nisu ovlašteni tražiti prisilnu ovrhu ili osiguranje na budućim tražbinama dužnika pojedinca po osnovi njegova radnoga odnosa ili druge službe, ili na njegovim tražbinama po toj osnovi tijekom stečajnoga postupka, osim prisilnu ovrhu ili osiguranje radi naplate zahtjeva za uzdržavanje i drugih tražbina koje se mogu namiriti iz onoga dijela prihoda dužnika iz radnoga odnosa iz kojega se ne mogu namiriti tražbine drugih vjerovnika.
(3)Postupci ovrhe i osiguranja iz stavka
  1. i
  2. ovoga članka koji su u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka prekidaju se. Nakon što ti postupci budu nastavljeni, ovršni će ih sud obustaviti.
(4)Nakon otvaranja stečajnoga postupka izlučni vjerovnici mogu radi ostvarenja svojih prava pokrenuti protiv dužnika postupke ovrhe i osiguranja po općim pravilima ovršnoga postupka. Prekinute postupke ovrhe i osiguranja koje su ti vjerovnici pokrenuli prije otvaranja stečajnoga postupka, nastavit će i provesti ovršni sud po pravilima ovršnoga postupka.
(5)Nakon otvaranja stečajnoga postupka razlučni vjerovnici ovlašteni su pokrenuti postupak ovrhe ili osiguranja po općim pravilima ovršnoga postupka. Prekinuti postupci ovrhe i osiguranja koje su ti vjerovnici pokrenuli prije otvaranja stečajnoga postupka, nastavit će i provesti ovršni sud po pravilima ovršnoga postupka.
(6)I nakon otvaranja stečajnoga postupka dopustit će se i provesti upisi u javne knjige, ako su uvjeti za upis ostvareni prije toga. Zabrana ovrhe radi ostvarenja tražbina prema stečajnoj masi Članak 99.
(1)Prisilna ovrha radi ostvarenja tražbina prema stečajnoj masi koje nisu zasnovane pravnom radnjom stečajnoga upravitelja nije dopuštena šest mjeseci od otvaranja stečajnoga postupka.
(2)Odredba stavka
  1. ovoga članka ne odnosi se na:
  2. obveze stečajne mase iz dvostranoobveznoga ugovora koje je stečajni upravitelj odlučio ispuniti,
  3. obveze iz trajnoga obveznoga odnosa za vrijeme prvoga roka u kojemu je stečajni upravitelj mogao otkazati ugovor,
  4. obveze iz trajnoga obveznoga odnosa ako je stečajni upravitelj primio protučinidbu u korist stečajne mase,
  5. porezi koji su prihod državnoga proračuna ili proračuna jedinica lokalne uprave i samouprave, ili prihodi mirovinskih i invalidskih fondova te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Isključenje drugih oblika pravnoga stjecanja Članak 100.
(1)Nakon otvaranja stečajnoga postupka ne mogu se valjano stjecati prava na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu i ako se to stjecanje ne temelji na raspolaganju dužnika ili prisilnoj ovrsi ili osiguranju u korist stečajnoga vjerovnika.
(2)Odredba stavka
  1. ovoga članka ne odnosi se na slučajeve stjecanja na temelju raspoložbi stečajnoga upravitelja, sudske prodaje, radnji izlučnih i razlučnih vjerovnika u skladu s ovim Zakonom, na naplatu poreza koji su prihod državnog proračuna ili proračuna jedinica lokalne samouprave i uprave te na slučajeve stjecanja povjerenjem u javne knjige. Skupna šteta Članak
  2. Zahtjeve stečajnih vjerovnika za naknadu štete koju su zajednički pretrpjeli zbog smanjenja imovine koja ulazi u stečajnu masu prije ili nakon otvaranja stečajnoga postupka (skupna šteta) može, za vrijeme trajanja stečajnoga postupka, ostvarivati samo stečajni upravitelj. Ako su zahtjevi za naknadu štete upravljeni protiv stečajnoga upravitelja, može ih ostvarivati samo novopostavljeni stečajni upravitelj. Osobna odgovornost članova društva Članak
  3. Ako je stečajni postupak otvoren nad društvom čiji članovi osobno odgovaraju za obveze društva, zahtjeve protiv članova društva po osnovi njihove osobne odgovornosti za vrijeme stečajnoga postupka, može ostvarivati samo stečajni upravitelj. Zadržavanje prava na prijeboj Članak
  4. Ako je stečajni vjerovnik u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka imao, na temelju zakona ili ugovora, pravo na prijeboj, otvaranje stečajnoga postupka je bez utjecaja na to njegovo pravo. Nastupanje prijeboja u postupku Članak 104.
(1)Ako su u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka tražbine ili jedna od tražbina koje se imaju prebiti, još pod odgodnim uvjetom ili još nisu dospjele ili tražbine još nisu upravljene na istovrsne činidbe, do prijeboja će doći tek kada za to budu ispunjeni potrebni uvjeti. Odredbe članka
  1. i
  2. ovoga Zakona ne primjenjuju se u svrhu prijeboja. Prijeboj je isključen ako tražbina kojom se prijeboj treba izvršiti postane bezuvjetna i dospjela prije nego što prijeboj postane moguć.
(2)Prijeboj nije isključen time što tražbine glase na različite valute ili obračunske jedinice, ako se te valute ili obračunske jedinice u mjestu isplate tražbine kojom se prijeboj vrši mogu slobodno zamijeniti. Preračunavanje se obavlja prema tečaju koji u mjestu plaćanja vrijedi u vrijeme primitka izjave o prijeboju. Nedopustivost prijeboja Članak
  1. Prijeboj nije dopušten:
  2. ako je obveza stečajnoga vjerovnika prema stečajnoj masi nastala tek nakon otvaranja stečajnoga postupka,
  3. ako je stečajni vjerovnik svoju tražbinu stekao od drugoga vjerovnika tek nakon otvaranja stečajnoga postupka,
  4. ako je stečajni vjerovnik tražbinu stekao ustupom (cesijom) za posljednjih šest mjeseci prije dana otvaranja stečajnoga postupka, a znao je ili morao znati da je dužnik postao nesposoban za plaćanje ili da je protiv njega podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka. Iznimno, prijeboj će biti dopušten ako se radi o tražbini koja je ustupljena u svezi s ispunjenjem neispunjenih ugovora, ili o tražbini koja je oživjela uspješnim pobijanjem pravnoga posla dužnika,
  5. ako je stečajni vjerovnik mogućnost prijeboja stekao pobojnom pravnom radnjom,
  6. ako vjerovnik čija se tražbina treba namiriti iz slobodne imovine dužnika, duguje stečajnoj masi. Dužnost obavješćivanja i suradnje Članak 106.
(1)Dužnik pojedinac dužan je stečajnom sudu, stečajnom upravitelju, odboru vjerovnika i, po nalogu suda, vjerovnicima davati sve potrebne obavijesti o okolnostima koje se odnose na postupak.
(2)Obavijesti dane prema odredbama stavka 1. ovoga članka, u kaznenom ili prekršajnom postupku mogu se koristiti protiv dužnika ili kojega od njegovih bliskih srodnika samo uz pristanak dužnika.
(3)Dužnik je dužan stečajnom upravitelju pomagati pri ispunjavanju njegovih zadataka.
(4)Dužnik je dužan davati obavijesti i surađivati, po nalogu suda, u svako doba. Dužan se je suzdržavati od svih radnji kojima bi se moglo otežati ispunjenje tih obveza.
(5)Dužnik je dužan obavijestiti sud o svakoj nakani da se udalji iz mjesta svoga prebivališta, odnosno boravišta. Sud može dužniku zabraniti udaljavanje iz toga mjesta. Iz opravdanih razloga sud može izmijeniti takvu odluku. Dovođenje, zatvor i novčana kazna Članak 107.
(1)Ako radi pribavljanja odgovarajućih obavijesti to bude potrebno, sud može odrediti saslušanje dužnika pojedinca. Za slučaj neodazivanja, sud može odrediti dovođenje.
(2)Stečajno vijeće može, nakon saslušanja, zatvoriti dužnika:
  1. ako je unatoč nalogu suda odbio dati potrebne obavijesti i surađivati sa stečajnim upraviteljem u ispunjavanju njegovih zadataka,
  2. ako unatoč nalogu suda izbjegava ili namjerava izbjeći davanje obavijesti i suradnju, a osobito ako se unatoč zabrane udaljavanja priprema za bijeg,
  3. ako se unatoč zabrani suda ponaša na način kojim bi mogao onemogućiti ili otežati prikupljanje potrebnih isprava i obavijesti, a osobito radi zaštite stečajne mase.
(3)Vijeće suda prvoga stupnja može odrediti zatvor u trajanju od najviše tri mjeseca. Sud drugoga stupnja može na prijedlog vijeća suda prvoga stupnja zatvor produžiti za još dva mjeseca. Protiv rješenja o određivanju zatvora dopuštena je Žalba koja ne odgađa provedbu rješenja. O Žalbi protiv rješenja suda drugoga stupnja o produljenju zatvora odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske.
(4)Rok za Žalbu iz prethodnog stavka je tri dana. Sud koji odlučuje o Žalbi dužan je odluku donijeti u roku od tri dana.
(5)Stečajno vijeće može dužniku ispunjavanje dužnosti iz članka 106. ovoga Zakona uvjetovati izricanjem novčane kazne. Pojedinačno izrečena novčana kazna ne može biti veća od 10.000,00 kuna. Na izricanje i provedbu novčane kazne na odgovarajući se način primjenjuju pravila ovršnog postupka o ovrsi radi ostvarenja radnje koju može obaviti samo dužnik.
(6)Dužniku koji ne ispunjava svoje dužnosti iz članka
  1. ovoga Zakona stečajno vijeće može, neovisno o odredbi stavka
  2. ovoga članka, izreći novčanu kaznu od 50.000,00 kuna.
(7)Ministar pravosuđa u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će pravilnik kojim će se urediti način izvršavanja kazni zatvora određenih prema prethodnim stavcima ovoga članka. Uzdržavanje iz stečajne mase Članak 108.
(1)Vjerovnici na ročištu odlučuju hoće li se i u kome obujmu dužniku pojedincu i njegovoj obitelji davati uzdržavanje iz stečajne mase.
(2)Do odluke vjerovnika stečajni upravitelj može, uz suglasnost odbora vjerovnika, odnosno stečajnoga vijeća ako taj odbor nije osnovan, odrediti dužniku nužno uzdržavanje. Na isti se način uzdržavanje jamči i osobama koje je on dužan uzdržavati po zakonu, u skladu s odredbama obiteljskoga prava. Zastupnici po zakonu. Zaposlenici Članak 109.
(1)Ako je dužnik pravna osoba, odredbe članka
  1. i
  2. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na članove njegove uprave ili nadzornoga odbora te na osobno odgovorne članove dužnika, koji imaju ovlasti za zastupanje. Odredbe članka
  3. stavka
  4. i članka
  5. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na osobe koje su svojstvo pravne osobe izgubile tijekom zadnje dvije godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka. Odredbe članka
  6. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju na osobno odgovorne članove dužnika koji imaju ovlast za zastupanje.
(2)Odredba članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuje na zaposlenike i bivše zaposlenike dužnika, osim onih koji su to svojstvo izgubili prije više od dvije godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.
  3. ISPUNJENJE PRAVNIH POSLOVA Pravo stečajnoga upravitelja na izbor Članak 110.
(1)Ako dužnik i njegov suugovaratelj u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka nisu ili nisu u potpunosti ispunili neki dvostranoobvezni ugovor, stečajni upravitelj može umjesto dužnika ispuniti ugovor i tražiti ispunjenje od druge strane.
(2)Ako upravitelj odbije ispunjenje, druga strana svoje tražbine zbog neispunjenja može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik. Ako druga strana pozove stečajnoga upravitelja da se izjasni o svom pravu na izbor, stečajni upravitelj je dužan u roku od osam dana preporučenom pošiljkom obavijestiti tu stranu o tome namjerava li zatražiti ispunjenje ugovora. Ako tako ne postupi, stečajni upravitelj neće moći tražiti ispunjenje. Fiksni poslovi. Financijski poslovi s određenim rokom Članak 111.
(1)Ako je isporuka robe koja ima neku tržišnu ili burzovnu cijenu ugovorena za neko fiksno određeno vrijeme ili unutar nekog fiksnog roka, a to vrijeme ili istek roka nastupi tek nakon otvaranja stečajnoga postupka, druga strana ne može tražiti ispunjenje, već samo naknadu zbog neispunjenja fiksnih poslova.
(2)Ako je za financijske usluge koje imaju tržišnu i burzovnu vrijednost ugovoreno određeno vrijeme ili rok, a to vrijeme ili istek toga roka nastupi nakon otvaranja stečajnoga postupka, druga strana ne može tražiti ispunjenje, već samo naknadu zbog neispunjenja.
(3)Financijskim se uslugama iz stavka
  1. ovoga članka osobito smatraju:
  2. isporuka plemenitih kovina,
  3. predaja vrijednosnih papira ili sličnih prava, ako stjecanje udjela u nekom trgovačkom društvu nije učinjeno s namjerom uspostavljanja trajne veze s tim društvom,
  4. novčane činidbe koje se ispunjavaju u stranoj valuti ili u nekoj obračunskoj jedinici,
  5. novčane činidbe čija visina je izravno ili neizravno određena tečajem strane valute ili obračunske jedinice, kamatnom stopom tražbine ili cijenom drugih dobara ili usluga,
  6. opcije i druga prava na isporuke ili novčane činidbe u smislu odredaba točke
  7. do
  8. ovoga stavka.
(4)Ako su poslovi o financijskim uslugama obuhvaćeni jednim okvirnim ugovorom kojim je predviđeno, da u slučaju povrede ugovornih odredaba, može prestati samo sporazumno, svi će se ti poslovi smatrati jednim dvostrano obveznim ugovorom u smislu odredaba ovoga članka i članka 110. ovoga Zakona.
(5)Naknada zbog neispunjenja prema odredbama prethodnih stavaka ovoga članka sastoji se u razlici između ugovorene cijene i tržišne ili burzovne cijene, koja drugoga radnoga dana nakon otvaranja stečajnoga postupka u mjestu ispunjenja vrijedi za ugovore s ugovorenim vremenom ispunjenja. Druga strana svoju tražbinu na takvu naknadu može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik. Djeljive činidbe Članak 112. Ako je dugovana činidba djeljiva, te ako je druga strana svoju činidbu u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka djelomično već ispunila, ona će svoju tražbinu na protučinidbu koja odgovara njenoj djelomično ispunjenoj činidbi moći ostvarivati kao stečajni vjerovnik, čak i ako stečajni upravitelj zatraži ispunjenje preostaloga dijela činidbe. Druga strana nema pravo zbog neispunjenja svoje tražbine na protučinidbu iz stečajne mase tražiti povrat onoga što je djelomičnim ispunjenjem njene činidbe prije otvaranja stečajnoga postupka prešlo u imovinu dužnika. Predbilježba Članak 113.
(1)Ako je u zemljišnu knjigu upisana predbiljižba radi osiguranja zahtjeva za stjecanje ili ukidanje prava na nekoj dužnikovoj nekretnini ili na nekom pravu upisanom u korist dužnika ili radi osiguranja zahtjeva za promjenu sadržaja ili reda toga prava, vjerovnik svoju tražbinu može namiriti kao vjerovnik stečajne mase. Isto vrijedi i ako je dužnik preuzeo daljnje obveze prema vjerovniku pa ih u cijelosti ili djelomično nije ispunio.
(2)Odredba stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na predbilježbe upisane u upisnik brodova, upisnik brodova u izgradnji ili upisnik zrakoplova. Pridržaj prava vlasništva Članak 114.
(1)Ako je dužnik prije otvaranja stečajnoga postupka pokretnu stvar prodao uz pridržaj prava vlasništva i kupcu stvar predao u posjed, kupac može zatražiti ispunjenje ugovora o prodaji. Isto vrijedi i ako je dužnik preuzeo daljnje obveze prema kupcu te ih u cijelosti ili djelomično nije ispunio.
(2)Ako je prije otvaranja stečajnoga postupka dužnik pokretnu stvar kupio uz pridržaj prava vlasništva i stvar od prodavatelja dobio u posjed, stečajni upravitelj ima pravo na izbor u skladu s odredbama članka 110. ovoga Zakona. Najamni i zakupni odnosi Članak 115.
(1)Najam i zakup nekretnina ili prostorija ne prestaje otvaranjem stečajnoga postupka.
(2)Prava koja se odnose na vrijeme prije otvaranja stečajnoga postupka druga strana može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik. Dužnik kao najmoprimac i zakupac Članak 116.
(1)Najam ili zakup nekretnine ili prostorije u koju je dužnik ušao kao najmoprimac ili zakupoprimac, stečajni upravitelj može otkazati bez obzira na dogovoreno trajanje ugovora, pridržavajući se zakonskoga otkaznoga roka. Ako upravitelj izjavi otkaz, druga strana može kao stečajni vjerovnik zahtijevati naknadu štete nastaleprijevremenim prestankom ugovornoga odnosa.
(2)Ako dužnik u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka još uvijek nije preuzeo nekretninu ili prostoriju, upravitelj i druga strana mogu odustati od ugovora. Ako upravitelj odustane, druga strana može kao stečajni vjerovnik zahtijevati naknadu štete nastale prijevremenim prestankom ugovornoga odnosa. Svaka strana je dužna u roku od petnaest dana obavijestiti drugu stranu o tome namjerava li odustati od ugovora. Ako to ne učini, gubi pravo na odustanak. Dužnik kao najmodavac ili zakupodavac Članak 117.
(1)Ako je dužnik kao najmodavac ili zakupodavac nekretnine ili prostorije prije otvaranja stečajnoga postupka raspolagao tražbinama iz najamnoga i zakupnoga odnosa za neko kasnije vrijeme, ta je raspoložba djelotvorna samo u mjeri u kojoj se odnosi na najamninu, odnosno zakupninu za kalendarski mjesec koji teče u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka. Ako je otvaranje stečajnoga postupka uslijedilo nakon petnaestoga dana u mjesecu, raspoložba proizvodi pravni učinak i za slijedeći kalendarski mjesec.
(2)Raspoložba iz stavka 1. ovoga članka osobito se odnosi na naplatu najamnine ili zakupnine. Raspoložba na temelju prisilne ovrhe izjednačena je s ugovornom raspoložbom.
(3)Najmoprimac ili zakupoprimac može prebiti svoju tražbinu prema dužniku s tražbinama dužnika iz najamnoga ili zakupnoga odnosa u smislu odredbe stavka
  1. ovoga članka. Odredba ovoga stavka ne utječe na primjenu odredaba članka
  2. i
  3. točke
  4. do 4., ovoga Zakona. Otuđenje predmeta najma ili zakupa Članak
  5. Treći kojemu je stečajni upravitelj otuđio nekretninu ili prostorije koje je dužnik iznajmio ili zakupio i koji stoga stupi umjesto dužnika u najamni ili zakupni odnos, može otkazati taj odnos u zakonskom otkaznom roku. Zabrana otkazivanja Članak
  6. Ako je dužnik najmoprimac ili zakupoprimac, druga ugovorna strana ne može otkazati ugovor o najmu ili zakupu nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka:
  7. zbog zakašnjenja s plaćanjem najamnine ili zakupnine do kojega je došlo prije otvaranja stečajnoga postupka,
  8. zbog pogoršanja dužnikova imovnoga stanja. Ugovori o radu Članak 120.
(1)Otvaranjem stečajnoga postupka ugovori o radu ili službi sklopljeni s dužnikom kao poslodavcem ne prestaju.
(2)Otvaranje stečajnoga postupka je poseban opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
(3)Nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni upravitelj u ime dužnika poslodavca i zaposlenik mogu otkazati ugovor o radu, bez obzira na dogovoreno trajanje ugovora ili dogovoreno isključenje prava na redoviti otkaz te bez obzira na zakonske ili ugovorene odredbe o zaštiti zaposlenika. Otkazni rok iznosi mjesec dana, ako zakonom nije predviđen kraći rok. Ako otkaz izjavi stečajni upravitelj, druga strana može kao stečajni vjerovnik zahtijevati naknadu štete zbog prijevremenoga prestanka radnoga odnosa.
(4)Ako zaposlenik smatra da otkaz njegova radnoga odnosa nije pravno valjan, može tražiti zaštitu svojih prava u skladu s odredbama Zakona o radu.
(5)Stečajni upravitelj može, na temelju odobrenja stečajnoga suca, sklopiti nove ugovore o radu na određeno vrijeme radi dovršenja započetih poslova i otklanjanja moguće štete.
(6)Plaće i ostala primanja iz radnoga odnosa određuje stečajni upravitelj, na temelju odobrenja stečajnoga suca, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
(7)Plaće i ostala primanja iz radnoga odnosa iz stavka
  1. ovoga članaka namiruju se kao obveze stečajne mase. Prestanak prava zaposlenika na suodlučivanje Članak
  2. Otvaranjem stečajnoga postupka prestaju prava zaposlenika na suodlučivanje. Sporazumi sa zaposleničkim vijećem ne obvezuju stečajnoga upravitelja. Prestanak naloga i ugovora o obavljanju poslova Članak 122.
(1)Nalog dužnika koji se odnosi na imovinu koja ulazi u stečajnu masu prestaje otvaranjem stečajnoga postupka.
(2)Ako nalogoprimac, koji bez svoje krivnje nije saznao za otvaranje stečajnoga postupka, nastavi s obavljenjem posla, smatrat će se da je nalog i dalje na snazi. Tražbine nalogoprimca u svezi s takvim nastavljenim obavljanjem posla namiruju se kao tražbine stečajnoga vjerovnika.
(3)Nalogoprimac je dužan radi otklanjanja štete nastaviti s obavljanjem posla i nakon otvaranja stečajnoga postupka sve dok stečajni upravitelj ne preuzme obavljanje posla. Tražbine nalogoprimca u svezi s takvim nastavljenim obavljanjem posla namiruju se kao tražbine vjerovnika stečajne mase. Ponude Članak
  1. Ponude učinjene dužniku ili ponude koje je učinio dužnik prestaju vrijediti na dan otvaranja stečajnoga postupka ako do toga dana nisu prihvaćene. Prestanak ugovora o obavljanju poslova Članak
  2. Na ugovore o radu, ugovore o službi, ili ugovore o djelu kojima se netko obvezao da će za dužnika obavljati određene poslove na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka
  3. ovoga Zakona. Prestanak punomoći Članak 125.
(1)Punomoć dužnika koja se odnosi na imovinu koja ulazi u stečajnu masu, prestaje otvaranjem stečajnoga postupka.
(2)Odredbe članka
  1. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način i na punomoć. Ništavost ugovornih odredaba Članak
  2. Ugovorne odredbe kojima se unaprijed isključuje ili ograničava primjena odredaba ovoga Zakona bez pravnoga su učinka.
  3. POBIJANJE PRAVNIH RADNJI STEÈAJNOGA DUŽNIKA Opća odredba Članak 127.
(1)Pravne radnje poduzete prije otvaranja stečajnoga postupka kojima se remeti ujednačeno namirenje vjerovnika (oštećenje vjerovnika), odnosno kojima se pojedini vjerovnici stavljaju u povoljniji položaj (pogodovanje vjerovnika), stečajni upravitelj u ime stečajnoga dužnika i stečajni vjerovnici mogu pobijati u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2)Propuštanje je izjednačeno s pravnom radnjom. Kongruentno namirenje Članak 128.
(1)Pravna radnja, poduzeta u posljednja tri mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava osiguranje ili namirenje na način i u vrijeme u skladu sa sadržajem njegova prava (kongruentno namirenje), može se pobijati ako je u vrijeme kad je poduzeta dužnik bio nesposoban za plaćanje i ako je vjerovnik u to vrijeme znao za tu nesposobnost.
(2)Pobojna je i pravna radnja kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava osiguranje ili namirenje u skladu sa sadržajem njegova prava, ako je poduzeta nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka i ako je vjerovnik u vrijeme njenog poduzimanja znao za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.
(3)Smatrat će se da je vjerovnik znao za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako je znao za okolnosti iz kojih se nužno moralo zaključiti da postoji nesposobnost za plaćanje ili da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.
(4)Za osobu koja je s dužnikom bila bliska u vrijeme poduzimanja radnje pretpostavlja se da je znala za nesposobnost za plaćanje ili prijedlog za otvaranje postupka. Inkongruentno namirenje Članak 129.
(1)Pravna radnja kojom se jednom stečajnom vjerovniku daje ili omogućava osiguranje ili namirenje, koje on nije imao pravo zahtijevati ili nije imao pravo zahtijevati na taj način ili u to vrijeme, može se pobijati:
  1. ako je poduzeta u posljednjem mjesecu prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga, ili
  2. ako je poduzeta tijekom trećega ili drugoga mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, a dužnik je u to vrijeme bio nesposoban za plaćanje, ili
  3. ako je radnja poduzeta tijekom trećega ili drugoga mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, a vjerovnik je u vrijeme njena poduzimanja znao da se njome oštećuju stečajni vjerovnici.
(2)Smatrat će se da je vjerovnik znao da se radnjom oštećuju vjerovnici ako je znao za okolnosti na temelju kojih se nužno moralo zaključiti da se njome vjerovnici oštećuju. Za osobu koja je s dužnikom bila bliska u vrijeme poduzimanja radnje pretpostavlja se da je znala za oštećenje stečajnih vjerovnika. Pravne radnje kojima se vjerovnici izravno oštećuju Članak 130.
(1)Pravni posao dužnika kojim se stečajni vjerovnici izravno oštećuju može se pobijati:
  1. ako je poduzet tijekom posljednja tri mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, ako je u vrijeme njegova poduzimanja dužnik bio nesposoban za plaćanje i ako je druga strana u to vrijeme znala za tu nesposobnost, ili
  2. ako je poduzet nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka, a druga je strana u vrijeme pravnoga posla znala ili morala znati za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.
(2)S pravnim poslom kojim se stečajni vjerovnici izravno oštećuju izjednačena je pravna radnja dužnika kojom dužnik gubi neko od svojih prava ili zbog koje pravo više ne može ostvarivati, ili radnja na temelju koje se protiv dužnika može održati na snazi ili ostvariti neki imovinsko-pravni zahtjev.
(3)U slučajevima iz stavka
  1. i
  2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka
  3. stavka
  4. i
  5. ovoga Zakona. Namjerno oštećenje Članak 131.
(1)Pravna radnja koju je dužnik poduzeo u posljednjih pet godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga s namjerom da ošteti svoje vjerovnike, može se pobijati ako je druga strana u vrijeme poduzimanja radnje znala za namjeru dužnika. Znanje za namjeru se pretpostavlja ako je druga strana znala da dužniku prijeti nesposobnost za plaćanje i da se radnjom oštećuju vjerovnici.
(2)Naplatni ugovor sklopljen između dužnika i njemu bliske osobe može se pobijati ako se stečajni vjerovnici njime izravno oštećuju. Taj se ugovor ne može pobijati ako je sklopljen ranije od dvije godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili ako druga strana dokaže da joj u vrijeme sklapanja ugovora nije bila poznata namjera dužnika da ošteti vjerovnike. Pravne radnje bez naknade ili uz neznatnu naknadu Članak 132.
(1)Pravna radnja dužnika bez naknade ili uz neznatnu naknadu može se pobijati, osim ako je poduzeta četiri godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.
(2)Ako se radi o uobičajenom prigodnom daru neznatne vrijednosti, radnja se ne može pobijati. Zajam kojim se nadomještava kapital Članak
  1. Pobojna je pravna radnja kojom se za tražbinu člana društva za vraćanje zajma kojim se nadomještava kapital ili za neku njemu odgovarajuću tražbinu:
  2. daje osiguranje, i to ako je radnja poduzeta u posljednjih pet godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga,
  3. jamči namirenje, ako je radnja poduzeta u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga. Tajno društvo Članak 134.
(1)Pobojna je pravna radnja kojom je tajnom članu društva ulog u potpunosti ili djelomično vraćen ili kojom mu je njegov udio u nastalom gubitku u potpunosti ili djelomično oprošten, ako je sporazum na kojemu se radnja temelji sklopljen u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka nad trgovačkim društvom ili nakon toga. Isto vrijedi i ako se u svezi sa sporazumom tajno društvo likvidira.
(2)Pravna radnja iz stavka 1. ovoga članka ne može se pobijati ako je razlog za otvaranje stečajnoga postupka nastao tek nakon sporazuma. Isplata mjeničnih i čekovnih obveza Članak 135.
(1)Od primatelja se u slučaju kongruentnog namirenja ne može tražiti vraćanje onoga što mu je dužnik isplatio na temelju mjenice, ako bi prema mjeničnom pravu primatelj u slučaju odbijanja primanja plaćanja izgubio mjenični zahtjev prema drugim mjeničnim obveznicima.
(2)Isplaćeni mjenični iznos mora podmiriti posljednji regresni obveznik, ili, ako je on mjenicu prodao za račun treće osobe, ta treća osoba, ako su posljednji regresni obveznik ili treća osoba u vrijeme kada je mjenicu prodala ili dala prodati, znali za dužnikovu nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka. Odredbe članka 128. stavka 3. i 4. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način.
(3)Stavak
  1. i
  2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na isplate dužnika na temelju čekova. Bliske osobe Članak 136.
(1)Bliskim osobama dužnika pojedinca u smislu ovoga Zakona smatraju se:
  1. bračni drug dužnika, čak i ako je brak sklopljen tek nakon pravne radnje ili ako je prestao u posljednjoj godini prije poduzimanja radnje,
  2. srodnici dužnika ili bračnog druga iz točke
  3. ovoga stavka u ravnoj liniji te braća i sestre, odnosno polubraća i polusestre dužnika ili bračnog druga iz točke
  4. ovoga stavka, kao i bračni drugovi tih osoba,
  5. osobe koje Žive u domaćinstvu s dužnikom ili su u posljednjoj godini koja je prethodila radnji Živjele u domaćinstvu s dužnikom.
(2)Bliskim osobama dužnika pravne osobe u smislu ovoga Zakona smatraju se:
  1. članovi upravnih i nadzornih tijela i osobno odgovorni članovi dužnika kao i osobe koje u kapitalu dužnika sudjeluju s više od jedne četvrtine,
  2. osoba ili društvo koji zbog svoje položajno-pravne ili radno-ugovorne veze s dužnikom imaju priliku biti upoznati s gospodarskim položajem dužnika,
  3. osoba koja stoji u osobnoj vezi opisanoj u stavku
  4. ovoga članka s jednom od osoba navedenom pod točkom
  5. ili
  6. ovoga stavka, osim ako su osobe naznačene pod točkom
  7. ili
  8. ovoga stavka zakonom obvezane na čuvanje tajne o poslovima dužnika. Izračunavanje rokova prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka Članak 137.
(1)Rokovi određeni u odredbama članka
  1. do
  2. ovoga Zakona računaju se od početka dana u mjesecu koji brojem odgovara danu kojega je prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka zaprimljen u sudu. Ako taj dan s tim brojem ne postoji, rok se računa od početka sljedećega dana.
(2)Ako je podneseno više prijedloga za otvaranje postupka, mjerodavan je prvi dopušteni i obrazloženi prijedlog, pa i ako je postupak otvoren u povodu nekoga kasnijega prijedloga. Pravomoćno odbijen prijedlog uzima se u obzir jedino ako je odbijen zbog nedostatnosti stečajne mase. Vrijeme poduzimanja pravne radnje Članak 138.
(1)Smatra se da je pravna radnja poduzeta u vrijeme kada nastupe njeni pravni učinci.
(2)Ako je za pravovaljanost nekoga pravnoga posla potreban upis u zemljišnu knjigu, upisnik brodova, brodova u izgradnji ili zrakoplova, smatrat će se da je pravni posao poduzet čim budu ispunjene ostale pretpostavke za njegovu valjanost, izjava volje o upisu postane obvezujuća za dužnika i druga strana podnese zahtjev za upis pravne promjene.
(3)Odredba stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na zahtjev za upis predbilježbe radi osiguranja prava na pravnu promjenu.
(4)Ako je pravna radnja s uvjetom ili rokom, mjerodavno je vrijeme njena poduzimanja, a ne vrijeme nastupa uvjeta ili isteka roka. Ovršna isprava Članak
  1. Može se pobijati i pravna radnja za koju je dobivena ovršna isprava i radnja koja je poduzeta u postupku prisilne ovrhe. Gotovinski posao Članak
  2. Ako je dužnik za svoju činidbu primio protučinidbu jednake vrijednosti koja je izravno ušla u njegovu imovinu, pravna radnja u povodu koje je činidba izvršena može se pobijati samo uz uvjete iz članka
  3. ovoga Zakona. Pravna sredstva i pravne posljedice pobijanja Članak 141.
(1)Pravne radnje stečajnoga dužnika ovlašteni su pobijati stečajni vjerovnici te stečajni upravitelj u ime stečajnoga dužnika.
(2)Tužba za pobijanje pravnih radnji može se podnijeti u roku od dvije godine od otvaranja stečajnoga postupka, a najkasnije do zaključenja stečajnoga postupka.
(3)Tužba iz stavka 1. ovoga članka podnosi se protiv osobe prema kojoj je pobijana radnja poduzeta te protiv dužnika ako on nije tužitelj.
(4)Stečajni upravitelj može podnijeti tužbu za pobijanje pravnih radnji samo na temelju odobrenja stečajnoga suca.
(5)Ako se zahtjev za pobijanje pravne radnje prihvati, pobijena pravna radnja je bez učinka prema stečajnoj masi i protivna je strana dužna vratiti u stečajnu masu sve imovinske koristi stečene na osnovi pobijene radnje.
(6)Primatelj činidbe bez naknade ili uz neznatnu naknadu mora vratiti ono što je primio samo ako je time obogaćen, osim ako je znao ili je morao znati da se takvom činidbom oštećuje vjerovnike.
(7)Pravne radnje dužnika mogu se pobijati i isticanjem prigovora u parnici bez vremenskoga ograničenja iz stavka 2. ovoga članka. Prava protivnika pobijanja Članak 142.
(1)Ako protivnik pobijanja vrati natrag ono što je primio, njegova tražbina ponovno oživljuje.
(2)Protivnik pobijanja ima pravo tražiti da mu se njegova protučinidba vrati iz stečajne mase ako se iz te mase još može izdvojiti ili ako je masa obogaćena vrijednošću činidbe. Inače protivnik pobijanja može svoje pravo na povrat protučinidbe ostvarivati kao stečajni vjerovnik. Pobijanje protiv pravnih sljednika Članak 143.
(1)Pravna radnja može se pobijati i protiv nasljednika ili drugog univerzalnog pravnoga sljednika protivnika pobijanja.
(2)Pravna radnja se može pobijati protiv ostalih pravnih sljednika protivnika pobijanja:
  1. ako je pravni sljednik u vrijeme stjecanja znao za okolnosti na kojima se zasniva pobojnost stjecanja njegova pravnog prednika,
  2. ako je pravni sljednik u vrijeme stjecanja spadao u osobe koje su dužniku bliske, osim ako dokaže da u to vrijeme nije znao za okolnosti na kojima se zasniva pobojnost stjecanja njegova pravnog prednika,
  3. ako je pravnom sljedniku ono što je stečeno ustupljeno bez naknade ili uz neznatnu naknadu. Pravne radnje nakon otvaranja stečajnoga postupka Članak 144.
(1)Pravna radnja poduzeta nakon otvaranja stečajnoga postupka koja ostaje na snazi prema pravilima o zaštiti povjerenja u javne knjige, može se pobijati po pravilima o pobijanju pravnih radnji poduzetih prije otvaranja stečaja.
(2)Rok za tužbu iz članka
  1. ovoga Zakona počinje teći od nastupanja pravnih učinaka radnje. GLAVA IV. UPRAVLJANJE STEČAJNOM MASOM I UNOVČENJE STEČAJNE MASE
  2. OSIGURANJE STEÈAJNE MASE Preuzimanje stečajne mase Članak 145.
(1)Nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni upravitelj je dužan cjelokupnu imovinu koja ulazi u stečajnu masu odmah uzeti u posjed i njome upravljati.
(2)Stečajni upravitelj može na temelju ovršnoga otpravka rješenja o otvaranju stečajnoga postupka zahtijevati od suda da naredi dužniku predaju stvari i odrediti ovršne radnje kojima će se ta naredba prisilno ostvariti. Uz nalog za predaju sud može po službenoj dužnosti odrediti i mjere prisile protiv zastupnika koji po zakonu zastupa dužnika pravnu osobu ili dužnika pojedinca iz članka 107. ovoga Zakona. Računi dužnika Članak 146.
(1)Danom otvaranja stečajnoga postupka gase se računi dužnika i prestaju prava osoba koje su bile ovlaštene raspolagati imovinom dužnika na tim računima.
(2)Stečajni upravitelj će otvoriti novi račun dužnika ili dva računa ako dužnik ima deviznih sredstava i odrediti osobe koje će biti ovlaštene raspolagati sredstvima na tim računima.
(3)Sredstva s ugašenih računa prenijet će se na nove račune. Tvrtka dužnika Članak 147. Nakon otvaranja stečajnoga postupka uz tvrtku ili naziv dužnika dodaje se oznaka "u stečaju" s naznakom novih brojeva računa preko kojih se obavlja, odnosno nastavlja obavljanje poslovanja dužnika. Novac i predmeti od vrijednosti Članak 148.
(1)Odbor vjerovnika može odrediti gdje će se i pod kojim uvjetima novac, vrijednosni papiri ili dragocjenosti pohraniti ili uložiti. Ako odbor vjerovnika nije osnovan ili ako još nije donio odluku, stečajno vijeće može donijeti odgovarajuću odluku.
(2)Ako je odbor vjerovnika osnovan, stečajni upravitelj ima pravo pohranjeni ili uloženi novac, vrijednosne papire ili dragocjenosti preuzeti samo ako priznanicu supotpiše i jedan od članova odbora vjerovnika. Upute koje je stečajni upravitelj dao o uvjetima pohrane ili ulaganja obvezuju samo ako ih supotpiše i jedan od članova odbora vjerovnika.
(3)Vjerovnici na ročištu mogu donijeti odluku kojom se uređuje način pohrane ili ulaganja novca ili predmeta od vrijednosti.
(4)Ako stečajni upravitelj ne može dobiti supotpis kojega od članova odbora vjerovnika u skladu s odredbom stavka
  1. ovoga članka, stečajni sudac ga u slučaju potrebe može ovlastiti da sam preuzme pohranjeni ili uloženi novac, vrijednosne papire ili dragocjenosti. Pečaćenje Članak
  2. Stečajni upravitelj može radi osiguranja stvari koje ulaze u stečajnu masu zatražiti da službena osoba suda ili javni bilježnik popiše i zapečati dužnikove stvari. Zapisnik o stavljanju ili odstranjivanju pečata stečajni upravitelj je dužan izložiti na uvid svim sudionicima u sudskoj pisarnici. Popis predmeta stečajne mase Članak 150.
(1)Stečajni upravitelj dužan je sastaviti popis pojedinih predmeta stečajne mase. Dužnik pojedinac i zastupnici po zakonu dužnika pravne osobe dužni su u tome surađivati sa stečajnim upraviteljem, ako je to moguće bez štetnoga odugovlačenja.
(2)Za svaki predmet potrebno je navesti njegovu vrijednost. Ako vrijednost ovisi o tome hoće li dužnikovo poduzeće nastaviti poslovanje ili ne, potrebno je navesti obje vrijednosti. Ako je to potrebno, procjena pojedinih dijelova imovine može se povjeriti vještacima. Popis vjerovnika Članak 151.
(1)Stečajni upravitelj dužan je sastaviti popis svih dužnikovih vjerovnika za koje je saznao iz knjiga i poslovne dokumentacije dužnika, iz drugih podataka dužnika, prijava njihovih tražbina ili na koji drugi način.
(2)U popisu se odvojeno vode vjerovnici s pravom odvojenoga namirenja i stečajni vjerovnici razvrstani po pojedinim isplatnim redovima. Za svakoga vjerovnika potrebno je navesti adresu kao i osnovu i iznos njegove tražbine. Za razlučne vjerovnike potrebno je dodatno označiti i predmet na kojemu postoji razlučno pravo i vjerojatnu visinu iznosa za koji vjerovnik neće biti odvojeno namiren. Sastavljanje popisa vjerovnika stečajni upravitelj može, po potrebi, povjeriti i vještacima.
(3)U popisu će se navesti koje su mogućnosti za prijeboj. Potrebno je procijeniti i visinu obveza stečajne mase za slučaj uzastopnoga i neprekinutoga unovčenja imovine dužnika. Pregled imovine i obveza Članak 152.
(1)Stečajni upravitelj je dužan s obzirom na vrijeme otvaranja stečajnoga postupka sastaviti sustavan pregled u kojemu će se navesti i usporediti predmeti stečajne mase i dužnikove obveze i njihova procjena. Procjena vrijednosti predmeta stečajne mase obavit će se prema odredbama članka 150. ovoga Zakona, a procjena vrijednosti obveza prema odredbama članka 151. ovoga Zakona.
(2)Nakon sastavljanja pregleda imovine stečajni sud može na prijedlog stečajnoga upravitelja ili kojega od vjerovnika, narediti dužniku da se očituje o potpunosti pregleda imovine. U ovom će se slučaju na odgovarajući način primijeniti odredbe članka
  1. i
  2. ovoga Zakona. Izlaganje u sudskoj pisarnici Članak
  3. Popis predmeta stečajne mase, popis vjerovnika te pregled imovine i obveza moraju se izložiti u sudskoj pisarnici najkasnije osam dana prije izvještajnoga ročišta. Trgovačko-pravno i porezno-pravno polaganje računa Članak 154.
(1)Trgovačko-pravne i porezno-pravne obveze dužnika da vodi knjige i polaže račune ne mijenjaju se otvaranjem stečajnoga postupka. U odnosu na stečajnu masu te dužnosti mora ispunjavati stečajni upravitelj.
(2)Otvaranjem stečajnoga postupka započinje nova poslovna godina. Vrijeme do izvještajnoga ročišta ne uračunava se u zakonske rokove za sastavljanje i objavljivanje završnoga računa.
(3)Postavljanje revizora završnoga računa u stečajnom postupku uređuje se posebnim propisima, s time da revizora postavlja isključivo upisni sud, na prijedlog upravitelja. Ako je za poslovnu godinu prije otvaranja postupka već izabran revizor, otvaranje stečajnoga postupka ne utječe na pravnu valjanost takvog postavljenja. 2. ODLUKA O UNOVÈENJU Izvještajno ročište Članak 155.
(1)Na izvještajnom ročištu stečajni upravitelj je dužan podnijeti izvješće o gospodarskom položaju dužnika i njegovim uzrocima. Posebno treba istaknuti postoje li izgledi da se poslovanje poduzeća dužnika nastavi u cijelosti ili djelomično i kakve bi učinke to moglo imati na namirenje vjerovnika.
(2)Dužniku pojedincu i odboru vjerovnika omogućit će se da se na izvještajnom ročištu izjasne o izvješću stečajnoga upravitelja. Na ročištu se o izvješću mogu izjasniti i predstavnici gospodarske ili obrtničke komore. Odluka o daljnjem tijeku poslovanja stečajnoga dužnika Članak 156.
(1)Vjerovnici na ročištu odlučuju o tome hoće li se poslovanje dužnika obustaviti ili će se privremeno nastaviti i dalje. Vjerovnicisvoje odluke mogu izmijeniti na kasnijim ročištima.
(2)Vjerovnici mogu odrediti način i uvjete unovčenja imovine dužnika. Obustava poslovanja poduzeća prije odluke vjerovnika Članak 157.
(1)Ako stečajni upravitelj smatra da poslovanje poduzeća treba obustaviti prije izvještajnoga ročišta, dužan je pribaviti suglasnost odbora vjerovnika, ako je on osnovan.
(2)Prije nego što odbor vjerovnika odluči o tome, ili, ako odbor nije osnovan, prije nego što obustavi poslovanje poduzeća, stečajni upravitelj je dužan o tome obavijestiti dužnika pojedinca. Stečajno vijeće će, na prijedlog dužnika pojedinca i nakon što sasluša stečajnoga upravitelja, zabraniti obustavljanje poslovanja poduzeća ako se to bez bitnoga smanjenja stečajne mase može odgoditi do izvještajnoga ročišta. Unovčenje stečajne mase Članak 158.
(1)Nakon izvještajnoga ročišta stečajni upravitelj je dužan bez odgode unovčiti imovinu koja ulazi u stečajnu masu, ako to nije u suprotnosti s odlukom vjerovnika.
(2)Prigodom unovčenja dijelova imovine stečajne mase stečajni upravitelj je dužan držati se odluka vjerovnika i odbora vjerovnika.
(3)Stečajni upravitelj može predložiti sudu da unovčenje određenih dijelova imovine koja ulazi u stečajnu masu odredi i provede po pravilima koja vrijede za sudsku ovrhu radi naplate novčane tražbine. Pravne radnje od posebne važnosti Članak 159.
(1)Stečajni upravitelj dužan je pribaviti suglasnost odbora vjerovnika za pravne radnje koje su od posebne važnosti za stečajni postupak. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, suglasnost daju vjerovnici.
(2)Suglasnost iz stavka
  1. ovoga članka potrebna je osobito:
  2. ako se namjerava otuđiti poduzeće ili neki pogon, robno skladište u cjelini, nekretnina, udio dužnika u nekom drugom poduzeću koje treba služiti uspostavljanju trajne veze s tim poduzećem, ili pravo na povremena primanja,
  3. ako se namjerava uzeti zajam, kojim bi stečajna masa bila znatno opterećena,
  4. ako se namjerava pokrenuti ili preuzeti parnica znatne vrijednosti predmeta spora, ako se preuzimanje takve parnice namjerava odbiti ili se radi rješavanja ili izbjegavanja takve parnice namjerava sklopiti nagodba ili ugovor o izbranom sudu. Privremena zabrana pravne radnje Članak
  5. U slučajevima iz članka
  6. ovoga Zakona stečajni upravitelj će prije donošenja odluke odbora vjerovnika ili vjerovnika obavijestiti dužnika pojedinca, ako je to moguće bez štetnoga odugovlačenja. Ako vjerovnici nisu još dali svoju suglasnost, stečajno vijeće može, na prijedlog dužnika ili većine vjerovnika iz članka
  7. stavka
  8. točke
  9. ovoga Zakona, nakon što sasluša stečajnoga upravitelja, privremeno zabraniti poduzimanje pravne radnje, te zakazati ročište vjerovnika, na kojem će se odlučiti o poduzimanju te pravne radnje. Otuđenje poduzeća ili pogona osobama s posebnim interesom Članak 161.
(1)Poduzeće ili pogon smiju se otuđiti samo uz suglasnost vjerovnika, ako stjecatelj ili osoba koja ima udjela u njegovu kapitalu u visini od najmanje jedne petine:
  1. spada u krug osoba koje su dužniku bliske,
  2. spada u vjerovnike s pravom odvojenoga namirenja ili stečajne vjerovnike, koji nisu nižega isplatnoga reda, a čija razlučna prava i tražbine po procjeni stečajnoga suda zajedno dosežu petinu svote koja se dobije zbrajanjem vrijednosti svih razlučnih prava i iznosa tražbina svih stečajnih vjerovnika, koji nisu nižega isplatnoga reda.
(2)Smatrat će se da osoba ima udio u stjecatelju u smislu stavka 1. ovoga članka i ako u stjecatelju sudjeluje društvo, ili trgovac pojedinac koji ovisi o toj osobi, ili treća osoba za račun te osobe ili ovisnoga društva ili trgovca pojedinca. Otuđenje poduzeća ili pogona ispod vrijednosti Članak 162.
(1)Na prijedlog dužnika ili većine vjerovnika opisane člankom
  1. stavkom
  2. točkom
  3. ovoga Zakona, te nakon saslušanja stečajnoga upravitelja, stečajno vijeće može odlučiti da se namjeravano otuđenje poduzeća ili pogona može provesti samo uz suglasnost vjerovnika, ako predlagatelj učini vjerojatnim da bi otuđenje u korist nekoga drugoga stjecatelja za stečajnu masu bilo povoljnije.
(2)Ako je predlagatelj uslijed podnošenja prijedloga imao troškove, može zatražiti da mu se oni naknade iz stečajne mase čim stečajno vijeće donese rješenje iz stavka 1. ovoga članka. Pravna valjanost pravne radnje Članak 163.
(1)Otuđenje imovine dužnika protivno odredbama članaka
  1. do
  2. ovoga Zakona ne utječe na valjanost radnje stečajnoga upravitelja.
(2)Pravne radnje koje je stečajni upravitelj poduzeo u ime stečajnoga dužnika mogu se pobijati po općim pravilima za pobijanje pravnih radnji, odnosno pravnih poslova. 3. UNOVÈENJE PREDMETA NA KOJIMA POSTOJI RAZLUÈNO PRAVO Unovčenje nekretnina, brodova i zrakoplova Članak 164.
(1)Nekretnine na kojima postoji razlučno pravo stečajno vijeće prodaje, na prijedlog stečajnoga upravitelja, uz odgovarajuću primjenu odredaba propisa o ovrsi kojima je uređena ovrha na nekretnini.
(2)U rješenju o prodaji nekretnine stečajno vijeće će odrediti da se nekretnina prodaje u stečajnom postupku. U zemljišnoj knjizi će se upisati zabilježba rješenja o prodaji nekretnine.
(3)Ako se nekretnina nije mogla prodati na prvom ročištu za prodaju za utvrđenu vrijednost, na narednim ročištima može se prodati za nižu vrijednost koju odredi stečajno vijeće.
(4)Ako je razlučni vjerovnik pokrenuo postupak ovrhe na nekretnini radi prisilnoga namirenja svoje tražbine prije nego što je stečajni upravitelj predložio njenu prodaju prema odredbi stavka 1. ovoga članka, nekretnina će se prodati u ovršnom postupku koji je pokrenuo razlučni vjerovnik.
(5)Odredbe prethodnih stavaka ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na prodaju brodova, brodova u izgradnji i zrakoplova. Unovčenje drugih pokretnih stvari i prava Članak 165.
(1)Stečajni upravitelj smije neposrednom pogodbom unovčiti pokretnu stvar na kojoj postoji razlučno pravo, ako se ta stvar nalazi u njegovu posjedu.
(2)Stečajni upravitelj smije naplatiti ili na drugi način unovčiti tražbinu ili drugo pravo koje je dužnik ustupio radi osiguranja nekoga prava. Obavješćivanje vjerovnika Članak 166.
(1)Ako stečajni upravitelj ima pravo na unovčenje pokretne stvari u skladu s odredbom članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona, dužan je razlučnoga vjerovnika na njegov zahtjev obavijestiti o stanju te stvari. Umjesto obavijesti on može dopustiti vjerovniku razgledavanje te stvari.
(2)Ako upravitelj ima pravo na naplatu tražbine u skladu s odredbom članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona, dužan je razlučnoga vjerovnika, na njegov zahtjev, obavijestiti o toj tražbini. Umjesto obavijesti on može dopustiti vjerovniku uvid u knjige i u poslovnu dokumentaciju dužnika. Priopćenje namjere otuđenja Članak 167.
(1)Prije nego što stečajni upravitelj otuđi trećoj osobi stvar ili pravo koje je ovlašten unovčiti u skladu s odredbama članka 165. ovoga Zakona, dužan je razlučnom vjerovniku priopćiti na koji način taj predmet namjerava otuđiti. Stečajni upravitelj će dati vjerovniku priliku da u roku od osam dana predloži unovčenje predmeta koje bi za vjerovnika bilo povoljnije.
(2)Ako prijedlog bude podnesen u roku od osam dana ili pravovremeno prije otuđenja, stečajni upravitelj je dužan uzeti u obzir mogućnost povoljnijega otuđenja koje je predložio vjerovnik.
(3)Drukčija mogućnost unovčenja može biti i u tome da vjerovnik sam preuzme predmet. Povoljnijom se smatra i ona mogućnost unovčenja kojom se smanjuju troškovi. Zaštita vjerovnika od odugovlačenja s unovčenjem Članak 168.
(1)Dok predmet koji je stečajni upravitelj ovlašten unovčiti prema odredbama članka 165. ovoga Zakona ne bude unovčen, vjerovnik ima pravo na kamate iz stečajne mase koje teku od izvještajnoga ročišta.
(2)Ako je vjerovnik već prije otvaranja stečajnoga postupka određenim mjerama osiguranja spriječen u unovčenju predmeta, kamate počinju teći najkasnije tri mjeseca nakon što mjera bude određena.
(3)Odredbe stavka
  1. i
  2. ovoga članka neće se primijeniti ako se prema visini tražbine te vrijednosti drugih tereta na predmetu vjerovnik ne bi mogao namiriti iz utrška. Raspodjela utrška Članak 169.
(1)Nakon što stečajni upravitelj unovči pokretnu stvar ili tražbinu, iz utrška će se u stečajnu masu prije svega unijeti iznos potreban za naknadu troškova utvrđivanja tražbine ili unovčenja. Od preostaloga će se iznosa bez odlaganja namiriti razlučni vjerovnik.
(2)Ako mu stečajni upravitelj prepusti unovčiti neki predmet, koji ima pravo unovčiti u skladu s odredbama članka 165. ovoga Zakona, razlučni vjerovnik je dužan iz utrška u stečajnu masu najprije izdvojiti iznos potreban za pokriće troškova utvrđivanja tražbine i poreza kojim je takva prodaja opterećena. Obračun troškova Članak 170.
(1)Troškovi utvrđivanja tražbine, koji obuhvaćaju troškove utvrđivanja istovjetnosti predmeta i prava na tom predmetu, određuju se paušalno u iznosu od 5 posto od utrška.
(2)Troškovi unovčenja određuju se paušalno u iznosu od 5 posto od utrška. Ako su stvarno nastali troškovi znatno niži ili viši, odredit će se u stvarnoj visini. Ako je zbog unovčenja stečajna masa opterećena porezom, iznos toga poreza pridodaje se troškovima unovčenja. Ostalo korištenje pokretnih stvari Članak 171.
(1)Stečajni upravitelj smije koristiti za stečajnu masu pokretnu stvar koju ima pravo unovčiti ako on tako nastalo smanjenje vrijednosti osiguranja naknadi razlučnom vjerovniku iz stečajne mase.
(2)Upravitelj takvu stvar smije spojiti, izmiješati ili preraditi, ako se time ne ugrožava osiguranje razlučnoga vjerovnika.
(3)Ako uslijed radnji stečajnoga upravitelja iz stavka 2. ovoga članka razlučni vjerovnik stekne osiguranje na kojoj drugoj stvari, na toj će se stvari njegovo osiguranje ograničiti na vrijednost ranijega predmeta osiguranja. Pravo razlučnoga vjerovnika da obavi unovčenje Članak 172.
(1)Ako stečajni upravitelj nema pravo na unovčenje pokretne stvari ili tražbina na kojima postoji razlučno pravo, vjerovnik ima pravo unovčiti stvar ili tražbinu.
(2)Na prijedlog stečajnoga upravitelja, a nakon što sasluša vjerovnika, stečajno vijeće može odrediti rok u kojem vjerovnik mora unovčiti predmet. Nakon proteka toga roka pravo na unovčenje stječe stečajni upravitelj. GLAVA V. NAMIRENJE STEČAJNIH VJEROVNIKA 1. UTVRĐIVANJE TRAŽBINE Prijavljivanje tražbine Članak 173.
(1)Stečajni vjerovnici prijavu svojih tražbina podnose stečajnom upravitelju u dva primjerka. Prijavi se u prijepisu prilažu isprave iz kojih tražbina proizlazi, odnosno kojima se dokazuje.
(2)U prijavi je potrebno navesti osnovu i iznos tražbine u kunama te broj Žiro-računa ili drugoga računa vjerovnika, ako ga ima.
(3)Ako se prijavljuju tražbine o kojima se vodi parnica, u prijavi treba navesti sud pred kojim se vodi parnica s nazakom broja spisa.
(4)Razlučni vjerovnici označuju u prijavi dio imovine dužnika na koji se njihovo pravo odnosi te iznos do kojega njihove tražbine neće biti pokrivene razlučnim pravom.
(5)Tražbine vjerovnika nižih isplatnih redova prijavljuju se samo ako stečajno vijeće posebno pozove i te vjerovnike da prijave svoje tražbine. U prijavi takvih tražbina treba naznačiti da se radi o tražbini nižega isplatnoga reda te označiti redno mjesto na koje vjerovnik ima pravo. Tablica Članak 174.
(1)Stečajni upravitelj svaku prijavljenu tražbinu s podacima navedenim u članku 173. ovoga Zakona upisuje u tablicu. Tablica se nakon isteka roka za prijavljivanje a prije ispitnoga ročišta, zajedno s prijavama kao i priloženim ispravama, izlaže u pisarnici stečajnoga suda na uvid sudionicima.
(2)Stečajni sudac može u slučaju potrebe odrediti da se tablice s prilozima iz stavka 1. ovoga članka izlože umjesto u pisarnici suda na kojem drugom mjestu. Tijek ispitnoga ročišta Članak 175.
(1)Na ispitnom ročištu se prijavljene tražbine ispituju prema svojim iznosima i redu.
(2)Stečajni upravitelj je dužan određeno se izjasniti priznaje li ili osporava svaku prijavljenu tražbinu.
(3)Tražbine koje su osporili stečajni upravitelj, dužnik pojedinac ili koji od stečajnih vjerovnika moraju se posebno raspraviti. Naknadne prijave Članak 176.
(1)Na ispitnom ročištu ispituju se i tražbine prijavljene nakon isteka roka za prijavljivanje. Ako stečajni upravitelj ili koji od stečajnih vjerovnika prigovori takvom ispitivanju ili ako se tražbina prijavi tek nakon ispitnoga ročišta, stečajno vijeće će na trošak vjerovnika koji je zakasnio s prijavljivanjem odrediti posebno ispitno ročište. To isto vrijedi i za naknadne izmjene prijave.
(2)Ako je sud u skladu s odredbom članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona pozvao vjerovnike nižih isplatnih redova da prijave svoje tražbine tako da rok određen za te prijave istječe kasnije od osam dana prije ispitnoga ročišta, na trošak stečajne mase odredit će se posebno ispitno ročiš

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.