← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-274/1996 od 10. srpnja 1996.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-274/1996 od

  1. srpnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-274/1996 od
  3. srpnja
  4. NN 61/1996 (19.7.1996.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-274/1996 od
  5. srpnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu dr. Velimir Belajec, kao dopredsjednik Suda, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marjan Severinac, Milan Vuković i Mladen Žuvela, u povodu prjiedloga za ocjenu ustavnosti članka
  7. stavak
  8. i
  9. Krivičnog zakona Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 55/77, 50/78, 52/87, 43/89, 8/90, 9/91 i 28/96) u svezi izmjena i dopuna tog Zakona ("Narodne novine", broj 28/96), na sjednici održanoj dana
  10. srpnja
  11. godine, donio je slijedeće RJEŠENJE Ne prihvaća se prijedlog za ocjenu ustavnosti članka
  12. stavak
  13. i
  14. Krivičnog zakona Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 55/77, 50/78, 52/87, 43/89, 8/90, 9/91 i 28/96) u svezi članka
  15. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 28/96). Ovo će se rješenje objaviti u "Narodnim novinama". Obrazloženje Hrvatsko novinarsko društvo podnijelo je, putem punomoćnice Vesne Alaburić, odvjetnice iz Zagreba, prijedlog za ocjenu ustavnosti i članka
  16. stavak
  17. i
  18. Krivičnog zakona Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 55/77, 50/78, 52/87, 43/89, 8/90, 9/91 i 28/96) u svezi članka
  19. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 28/96). Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 28/96) člankom
  20. određuje, da se članak
  21. stavak
  22. mijenja tako da, ako su djela iz članka
  23. i članka
  24. ovog Zakona počinjena prema Predsjedniku Republike Hrvatske, predsjedniku Sabora Republike Hrvatske, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske ili predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske u svezi s njihovim radom ili položajem, krivični progon državni odvjetnik poduzima po službenoj dužnosti, a po prethodno pribavljenoj pisanoj suglasnosti tih osoba time da iste osobe do pravomoćnosti osude mogu povući suglasnost za kazneni progon. Podnositelj prijedloga navodi da su citirane zakonske odredbe, zbog na citirani način propisanog krivičnog progona, protivne članku
  25. Ustava, kojim se građanima Republike Hrvatske jamče sva prava i slobode neovisno o društvenom položaju, te jednakost svih pred zakonom, te članku
  26. Ustava koji svakome građaninu jamči štovanje i pravnu zaštitu njegove privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti, kao i članku
  27. Ustava koji jamči slobodu izražavanja misli i zabranjuje cenzuru. U prijedlogu se navodi da je citirana odredba suprotna članku
  28. i
  29. Ustava jer da Krivični zakon člankom
  30. stavak
  31. i
  32. segregira građane Republike Hrvatske ovisno o društvenom položaju, te da je suprotna članku
  33. Ustava jer nedopušteno ograničava izražavanje misli, uvodi i jača autocenzuru. Predlažu pokretanje postupka ocjene ustavnosti zakona po podnesenom prijedlogu, te nakon toga ukidanje navedene odredbe Krivičnog zakona. Prijedlog nije osnovan. Osporavane odredbe, po stajalištu Ustavnog suda, nisu suprotne odredbama članka
  34. i članka
  35. Ustava iz slijedećih razloga: Članak
  36. Ustava određuje da se slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitile slobode i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Krivičnim zakonom Republike Hrvatske se u Glavi VIII - krivična djela protiv časti i ugleda - pod jednakim uvjetima svakom građaninu daje pravna zaštita osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti, a to znači i za krivično djelo klevete iz članka
  37. Zakona kao i krivično djelo uvrede iz članka
  38. Zakona, koje odredbe nisu mijenjane, čime su zaštićena sloboda i prava svih građana u smislu odredaba Ustava. Ova pravna zaštita nije umanjena niti promjenjena donošenjem osporavanih odredaba članka
  39. Krivičnog zakona Republike Hrvatske, jer naznačene odredbe, ne umanjujući postojeću pravnu zaštitu građana koja je već propisana Zakonom, propisuju postupak krivičnog progona u svezi rada i položaja osoba koje obavljaju određene dužnosti. Odredba članka
  40. Ustava jamči da svaki građanin ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe dok odredba članaka
  41. Ustava određuje da je biračko pravo, opće i jednako, imaju svi državljani Republike sa navršenih 18 godina. Biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. Naznačena ustavna jamstva daju mogućnost građanima da pod istim uvjetima i po istoj proceduri mogu biti izabrani ili imenovani na dužnosti koje su navedene u članku
  42. stavak
  43. Krivičnog zakona Republike Hrvatske. Stoga Ustavni sud Republike Hrvatske smatra da osporavane zakonske odredbe nisu suprotne članku
  44. i članku
  45. Ustava Republike Hrvatske, jer se odnose na svakog građanina koji se zatekne na dužnosti navedenoj u članku
  46. stavak
  47. Krivičnog zakona Republike Hrvatske. Nadalje, neutemeljeno podnositelj prijedloga ističe da su osporavane odredbe citiranog Zakona suprotne članku
  48. Ustava koje jamče slobodu mišljenja i izražavanja misli, razlažući svoj navod tvrdnjom da zbog ovako propisane zaštite oštećenika postoji mogućnost autocenzure. Podnositelji prijedloga ne navode relevantne činjenice koje bi ukazivale da bi tim odredbama bila uvedena cenzura, dok autocenzura kao pojam u Ustavu niti ne postoji. Zbog toga je Ustavni sud zauzeo stajalište da osporavane zakonske odredbe nisu suprotne niti odredbi članka
  49. Ustava Republike Hrvatske. Stoga je odlučeno kao u izreci. Ovo će se rješenje objaviti u "Narodnim novinama" temeljem članka
  50. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91). Broj: U-I-274/1996 Zagreb,
  51. srpnja
  52. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Dopredsjednik dr. Velimir Belajec, v. r. Rješenje, NN 61/1996-1216 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 61/1996 Broj dokumenta u izdanju: 1216 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 19.7.
  53. ELI: /eli/sluzbeni/1996/61/1216 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  54. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.