← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-74/1996. od 30. listopada 1996.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-74/

  1. od
  2. listopada
  3. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-74/
  4. od
  5. listopada
  6. NN 93/1996 (6.11.1996.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-74/
  7. od
  8. listopada
  9. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac, Milan Vuković i Mladen Žuvela, odlučujući o ustavnoj tužbi A. d.o.o. iz D. R., na sjednici održanoj
  10. listopada
  11. godine, donio je ODLUKU
  12. Usvaja se ustavna tužba A. d.o.o. i ukidaju se: - rješenje Županijskog suda u K., broj: Gž-5/
  13. od
  14. siječnja
  15. - rješenje Općinskog suda u K., broj: I-104/1994 od
  16. prosinca
  18. Predmet se vraća Općinskom sudu u K. na ponovni postupak.
  19. Ova odluka objavit će se u "Narodnim novinama". Obrazloženje Podnositelj ustavne tužbe podnio je pravodobnu i dopuštenu ustavnu tužbu u svezi rješenja Županijskog suda u K., broj: Gž-5/96 od
  20. siječnja 1996., kojim je odbijena žalba dužnika A. d.o.o. i potvrđeno rješenje Općinskog suda u K., broj: I-104/94 od
  21. prosinca 1995., a radi zaštite ustavnih načela iz članka
  22. Ustava Republike Hrvatske (vladavina prava), članka
  23. stavka
  24. (svi su pred zakonom jednaki), članka
  25. stavka
  26. (sudovi sude na temelju Ustava i zakona). Povredu ustavnih prava obrazlaže pogrešnom primjenom zakona. Naime, Županijski sud u K. nije sudio po zakonu već umjesto toga po slobodnoj prosudbi, uvodeći novi pravni institut "pravednost", što dovodi do neslućene mogućnosti zlouporabe prava i unosi pravnu nesigurnost, što sve dovodi do nejednakosti pred zakonom. Drugostupanjski sud nije se pridržavao Zakona o izvršnom postupku (članak
  27. stavak 2.) uz primjenu Zakona o trgovačkim društvima. Na taj način je drugostupanjski sud, sudeći po pravednosti, a ne po zakonu, povrijedio načelo legaliteta, jasno izraženo u odredbi članaka 1.,
  28. i
  29. ZIP-a. Podnositelj ustavne tužbe predložio je, temeljem članka
  30. stavka
  31. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske, odgodu izvršenja u spisu broj: I-104/94 jer je na temelju drugostupanjske odluke određena blokada žiro-računa podnositelja ustavne tužbe, a tom blokadom se tereti pravna osoba koja uopće nije dužnik pa je tom blokadom dovedena u pitanje egzistencija 57 zaposlenih. Pravomoćna presuda Općinskog suda u K., broj: P-599/92 od
  32. veljače 1993., je izvršna isprava na temelju koje je dozvoljeno izvršenje pljenidbom novčanih sredstava sa žiro-računa dužnika GP G. (nakon pretvorbe G. d.d.). Tijekom izvršnog postupka vjerovnici podnose novi izvršni prijedlog te označavaju novog dužnika A. d.o.o. tvrdeći da je obveza prešla na to novoosnovano trgovačko društvo te je rješenjem broj: I-104/94 od
  33. rujna
  34. dozvoljeno izvršenje protiv dužnika A. d.o.o. Povodom prigovora novog dužnika Općinski sud u K. donosi rješenje broj: I-104/94 od
  35. prosinca 1995., kojim odbija prigovor dužnika. Županijski sud u K., rješenjem broj: Gž-5/96 od
  36. siječnja 1996., odbija žalbu dužnika A. d.o.o. i potvrđuje prvostupanjsko rješenje. Ustavna tužba je osnovana. Sudovi u svojim rješenjima obrazlažu svoje stavove na način da su utvrdili da je tijekom postupka osnovano novo poduzeće A. d.o.o., a suosnivač je GP G. s 50,66%, da su identična sjedišta firmi i v. d. direktor, protiv kojeg se vodi i krivični postupak radi krivičnog djela protiv gospodarstva, financijski se promet provodi preko te nove firme, a na žiro-račun G. d.d. nema sredstava i vjerovnici se ne mogu namiriti. Stoga je zaključak prvostupanjskog suda da je G. d.d. s očitom namjerom da izbjegne prisilnu naplatu svoje pravomoćno utvrđene obveze, svu svoju imovinu, a ne i obveze, prenio na novoosnovano trgovačko društvo pa je u konkretnom slučaju došlo do prijelaza obveze. Županijski sud je prihvatio navode prvostupanjskog suda i u donesenom rješenju zaključio da se ne može provesti izvršenje na udjelu u trgovačkom društvu pa treba dozvoliti izvršenje jer je prijelaz prava i obveze očigledan te sud ne može zaobići i dužnost postupanja prema načelu pravednosti. Razmatrajući ovaj ustavnopravni spor ovaj Sud nalazi: U konkretnom slučaju sudovi su bili dužni postupati i po odredbama Zakona o izvršnom postupku ("Narodne novine", br. 53/93 i 91/92 - nastavno: ZIP-a), uz primjenu odredbi Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 53/91) i Zakona o trgovačkim društvima ("Narodne novine", br. 111/93 - nastavno: ZTD-a). Prema odredbama članaka 16-
  37. ZIP-a, sud određuje izvršenje na temelju izvršne isprave. Izvršna je isprava podobna za izvršenje ako su u njoj označeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze. U članku
  38. je propisano da se izvršenje određuje i protiv osobe koja u izvršnoj ispravi nije označena kao dužnik ako vjerovnik javnom ili po zakonu ovjerenom ispravom dokaže da je obveza na nju prenesena ili na drugi način prešla ili se prijenos dokazuje pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku. Takve isprave u ovom postupku nema. Do prijelaza obveze koja je utvrđena u izvršnoj ispravi može doći samo u slučajevima tzv. singularne sukcesije (članak 145., članak 446., članak 451., članak
  39. ZOO-a), ali prijelaz obveze nije moguć bez pristanka novog dužnika ili tzv. univerzalne sukcesije između pravnih osoba do koje dolazi u slučajevima statusnih promjena (pripajanjem i spajanjem trgovačkih društava - članak
  40. ZTD-a). Društvo s ograničenom odgovornošću A. se ni u kojem slučaju ne može smatrati sukcesorom (pravnim sljednikom) svojih osnivača, ne odgovara za njihove obveze jer oni imaju u tom društvu samo svoje udjele i određena prava na temelju tih udjela, niti članovi tog društva odgovaraju za obveze tog društva (članak 10., članak
  41. stavak
  42. i 2., članak
  43. i članak
  44. ZTD-a). Ono što članovi ulože u društvo postaje imovina društva i time oni ne mogu raspolagati već jedino samo društvo (članak 9., članak
  45. ZTD-a). Prvostupanjski sud smatra da je A. d.o.o. pravni sljednik G. d.d. jer je G. jedan od osnivača A. d.o.o. i odbija prigovor A. Drugostupanjski sud prihvaća utvrđene činjenice i konstatira da ne postoje propisi o izvršenju na udjelu u trgovačkom društvu pa da treba postupati prema načelu pravednosti. Takvo postupanje drugostupanjskog suda, koji uvodi u zakon novi institut pravednosti, unosi pravnu nesigurnost jer se uvodi subjektivno vrednovanje nečijeg prava, što može dovesti i do zlouporabe prava, a tim više što taj institut nije propisan niti jednom odredbom ZIP-a, koji primjenjuje strogo načelo legaliteta. Izvršni postupak je strogo formalni postupak. Sud treba primjenjivati važeći zakon i poštivati načelo legaliteta. Uvođenjem instituta pravednosti, koji nije propisan ni jednom odredbom ZIP-a, i odlučujući po slobodnoj prosudbi o tome što je pravedno, grubo su povrijeđene odredbe izvršnog postupka (članak
  46. stavak
  47. i
  48. t. 1., članak 22., članak 53.). Postupajući dalje u izvršnom postupku odlučivano je o pitanjima o kojima se je moralo odlučivati po pravilima parničnog postupka. Osim navedenih procesnih povreda, povrijeđeno je i materijalno pravo jer se nije smjelo dozvoliti izvršenje protiv A. d.o.o. za dugovanje koje se odnosi na G. d.d. U sustavu pravne zaštite vjerovnika nad postupcima dužnika predviđena je mogućnost pobijanja dužnikovih pravnih radnji, a što je propisano odredbama članaka 280-
  49. ZOO-a. Takvim postupanjem i donesenim rješenjima povrijeđeno je jedno od temeljnih načela Ustava Republike Hrvatske - vladavina prava iz članka 3., kao i ustavno pravo jednakosti svih građana pred zakonom iz članka
  50. stavka
  51. jer svi građani moraju biti u jednakom položaju da im se sudi po zakonu, a što je ustavna obveza sudova iz članka
  52. stavka
  53. Ustava. Obzirom na donijetu odluku glede ustavne tužbe, Sud nije donio odluku o prijedlogu za odgodu izvršenja. Iz izloženih razloga, Sud je, temeljem članka
  54. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 13/91), odlučio kao u izreci odluke. Odluka o objavljivanju u "Narodnim novinama" temelji se na odredbi članka
  55. stavka
  56. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-III-74/1996 Zagreb,
  57. listopada
  58. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Odluka, NN 93/1996-1645 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 93/1996 Broj dokumenta u izdanju: 1645 Datum tiskanog izdanja: 6.11.
  59. ELI: /eli/sluzbeni/1996/93/1645 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  60. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.