← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IV-947/1996 od 8

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IV-947/1996 od 8 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IV-947/1996 od 8 NN 2/1997 (9.1.1997.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IV-947/1996 od 8 USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac, Milan Vuković i Mladen Žuvela, povodom zahtjeva dr. Krunislava Olujića iz Zagreba, predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kojeg zastupa odvjetnik Goran Mikuličić, Zagreb, Petrova 167, za rješavanje sukoba o nadležnosti između Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske i Državnog sudbenog vijeća, na sjednici održanoj dana

  1. siječnja
  2. godine, donio je ovu ODLUKU
  3. Za odlučivanje o zahtjevu za izuzeće predsjednika i članova Državnog sudbenog vijeća u disciplinskom postupku koji se provodi pred tim Vijećem, nadležno je Državno sudbeno vijeće.
  4. Ova će se odluka objaviti u "Narodnim novinama". Obrazloženje
  5. Vlada Republike Hrvatske je po alineji
  6. članka
  7. Zakona o Državnom sudbenom vijeću ("Narodne novine", br. 58/93 - nastavno: ZDSV) podnijela zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka protiv podnositelja zahtjeva za rješavanje sukoba o nadležnosti dr. Krunislava Olujića, predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske jer da bi počinio teška disciplinska djela iz točke
  8. stavka
  9. članka
  10. tog Zakona. Državno sudbeno vijeće je na sjednici
  11. studenoga 1996., u smislu stavka
  12. članka
  13. ZDSV, donijelo odluku da će ono samo (a ne putem svog disciplinskog suda od tri člana) provesti disciplinski postupak. Na raspravi u disciplinskom postupku
  14. prosinca 1996., podnositelj zahtjeva za rješavanje sukoba o nadležnosti podnio je zahtjev za izuzeće Ante Potrebice, predsjednika Državnog sudbenog vijeća te njegovih članova Vladimira Marića i Marijana Hranjskog, obrazlažući to razlozima postojanja okolnosti koje izazivaju sumnju u njihovu nepristranost, a u smislu točke
  15. članka
  16. i članka
  17. Zakona o krivičnom postupku ("Narodne novine", br. 34/93, pročišćeni tekst, br. 38/93, 25/94, 28/96 - nastavno: ZKP). Odredbe ovog zakona se u disciplinskom postupku pred Državnim sudbenim vijećem na odgovarajući način primjenjuju temeljem stavka
  18. članka
  19. ZDSV. Na istoj raspravi Državno sudbeno vijeće ustupilo je, bez posebnog obrazloženja, zahtjev i spis na rješavanje Županijskom domu Sabora Republike Hrvatske kako bi ovo tijelo odlučilo o zahtjevu za izuzeće. Odluka je donesena nakon što prijedlog da se odbaci zahtjev za izuzeće kao nedopušten u Državnom sudbenom vijeću nije dobio potrebitu većinu glasova (7 "za" i 7 "protiv").
  20. Županijski dom Sabora proveo je raspravu o zahtjevu za izuzeće na XLII. sjednici
  21. prosinca
  22. te je donio zaključak: "
  23. Županijski dom Sabora Republike Hrvatske utvrđuje da nije u njegovom ustavnom i zakonskom djelokrugu rješavanja o izuzeću predsjednika i članova Državnog sudbenog vijeća.
  24. Županijski dom Sabora Republike Hrvatske utvrđuje da institut izuzeća članova Državnog sudbenog vijeća nije primjenjiv u cijelom disciplinskom postupku kojeg provodi Državno sudbeno vijeće." U razlozima za zaključak pod
  25. navodi se da je Županijski dom Sabora nadležan odlučivati jedino o zahtjevu za zaštitu protiv odluke Vijeća kojom se disciplinski kažnjava predsjednik suda ili sudac (stavci
  26. i
  27. članka
  28. ZDSV). Županijski dom nije neki neposredno viši disciplinski sud, pa slijedom toga nije ovlašten odlučivati o zahtjevu za izuzeće predsjednika Vijeća i njegovih članova. U obrazloženju za zaključak pod
  29. tvrdi se da odgovarajuća primjena odredaba o izuzeću iz Zakona o krivičnom postupku, unatoč izričitom propisu iz stavka
  30. članka
  31. ZDSV, nije dopuštena niti moguća i to zbog toga što je sastav Državnog sudbenog vijeća točno određen (15 članova, bez zamjenika) pa bi uslijed eventualnih odluka o izuzeću njegovih članova rad čitavog Vijeća mogao biti paraliziran ili bi ono odlučivalo u krnjem sastavu, odnosno trebalo bi na mjesto izuzetih članova imenovati nove članove Vijeća. Podnositelj zahtjeva za rješavanje sukoba o nadležnosti osvrće se samo na zaključak Županijskog doma Sabora naveden pod
  32. (tj. da Županijski dom nije nadležan za rješavanje o izuzeću) i smatra da je time nastao negativni sukob nadležnosti između zakonodavne i sudbene vlasti. No, zaključak pod
  33. u svezi je s navedenim i služi, pored ostalog, kao dodatni argument za zaključak pod
  34. Kad u postupku pred Državnim sudbenim vijećem ne bi bilo instituta izuzeća (kako smatra Županijski dom), onda nitko ne bi bio nadležan za odlučivanje o izuzeću, niti bi se takav zahtjev mogao postaviti; a ako nitko nije nadležan (niti Županijski dom niti Državno sudbeno vijeće), onda nema ni sukoba o nadležnosti. Zbog toga - te zbog pojašnjenja argumenata i pravnih posljedica ove odluke Ustavnog suda - neophodno je osvrnuti se i na razloge na kojima se zasniva zaključak pod
  35. Županijskog doma.
  36. U suštini, stajalište Županijskog doma Sabora svodi se na to da se zbog određenih postupovno tehničkih poteškoća u primjeni odredaba Zakona o krivičnom postupku o izuzeću - koje zasigurno postoje - treba odustati od samog instituta u disciplinskom postupku pred Državnim sudbenim vijećem. Takvo rješenje problema nije prihvatljivo; trebalo bi, nasuprot tome, nastojati da se odgovarajućom primjenom tih odredaba i njihovom prilagodbom specifičnostima disciplinskog postupka pred Vijećem, na najbolji mogući način, ostvari primjena instituta izuzeća. Razmatrajući problem načelno - ne ulazeći u pitanje osnovanosti ili neosnovanosti konkretnih zahtjeva za izuzeće - odustanak od instituta izuzeća znači pristajanje da u nekim slučajevima sude pristrani suci. Takvo suđenje bila bi gruba povreda ustavnog prava na pravično suđenje pred nadležnim sudom ustanovljenim zakonom (alineja
  37. stavak
  38. članka
  39. Ustava Republike Hrvatske) i prava na pravilno i javno saslušanje sa strane nepristranog suda (alineja e) članka
  40. Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj - "Narodne novine", br. 34/92). Citirana odredba članka
  41. Ustava izričito se odnosi samo na postupak u kome je netko osumnjičen ili optužen zbog kaznenog djela (dakle na krivični postupak), no nema sumnje da se ustavno jamstvo na pravično suđenje (odlučivanje) mora odnositi na sve pravno regulirane postupke koji se provode pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti. To proizlazi iz općih načela pravne državnosti, jer se pravna država (tj. sustav vladavine prava - članak
  42. Ustava) temelji na pretpostavci da se svi postupci moraju provoditi na način koji je zakonit i pravičan za stranke. Nepoštivanje pravila o izuzeću bila bi i povreda ustavnog prava na jednakost sviju pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti (članak
  43. Ustava). Državno sudbeno vijeće nalazi se u ovom predmetu u položaju u kojem bi se moglo naći bilo koje državno tijelo najvišeg stupnja sudbene ili koje druge vlasti. Zbog toga što iznad njih nema hijerarhijski neposredno višeg (instancijskog) tijela - a u sistemu podjele vlasti ne može ga ni biti, osim ako je izričito određeno Ustavom ili zakonom - koje bi inače u odnosu prema nižim tijelima vlasti bilo nadležno za odlučivanje o nekim pitanjima izuzeća, ne može se odustati od samog instituta izuzeća. Ta tijela moraju sama rješavati sva pravna pitanja koja se pojavljuju u postupku što ga provode. To vrijedi kad se traži izuzeće pojedinog njihovog člana, ali i kad se traži izuzeće većeg broja (ili svih) članova ili njihovog predsjednika (što znači da o izuzeću mogu odlučivati i članovi izuzeće kojih se zahtijeva) jer se samo na taj način može riješiti problem izuzeća i spriječiti da ta tijela budu onemogućena u svom radu. Ovlaštenje da sud odlučuje o izuzeću vlastitog predsjednika izričito je propisano za Vrhovni sud Republike Hrvatske (stavak
  44. članka
  45. ZKP); mogućnost izuzeća sudaca Ustavnog suda izričito je predviđena u stavku
  46. članka
  47. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 29/94). Isto se odnosi i na Državno sudbeno vijeće pa i ono treba samo odlučiti o zahtjevima za izuzeće. Da li će Državno sudbeno vijeće provoditi postupak u krnjem sastavu (ono je tako već postupalo pa i u ovom pravnom predmetu - sudjelovalo je 14 članova Vijeća, a zakonom propisani sastav je 15 članova); ili će postupati u punom sastavu, odlučit će ono samo ovisno o okolnostima slučaja. Odluka Državnog sudbenog vijeća, donesena u postupku u kojem ono nije odlučilo o zahtjevu za izuzeće, trpjela bi od procesne povrede; takvom odlukom povrijedilo bi se - ili bi se moglo povrijediti - spomenuta ustavna prava stranke u postupku.
  48. Po odredbi iz alineje
  49. članka
  50. Ustava, Ustavni sud je ovlašten i dužan rješavati sukob o nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti. Time što je Državno sudbeno vijeće ovaj predmet ustupilo na rješavanje Županijskom domu Sabora, a ovaj se citiranim zaključkom pod
  51. oglasio nenadležnim za odlučivanje o izuzeću predsjednika i članova Vijeća, nastao je spor o nadležnosti između zakonodavne i sudbene vlasti, dakle spor za rješavanje kojeg je nadležan Ustavni sud. Državno sudbeno vijeće u širem smislu spada među tijela sudbene vlasti jer po Ustavu predstavlja samostalno i u funkcionalnom smislu neovisno vijeće vrhunskih pravnih stručnjaka raznih profesija, koje je ovlašteno odlučivati o važnim pitanjima sudbene vlasti, tj. o imenovanju i razrješenju te o disciplinskoj odgovornosti sudaca i državnih odvjetnika (stavak
  52. članka
  53. Ustava). Zbog toga su i ustavne odredbe o Državnom sudbenom vijeću uvrštene u odjeljak Ustava o sudbenoj vlasti (članci
  54. do 121). Svoje stajalište o tome da Državno sudbeno vijeće spada u sudbena tijela, Ustavni sud je već izrazio u svojoj odluci broj: U-III-188/1995 ("Narodne novine", br. 22/95) i u drugim odlukama. Kao jedan od domova Sabora Republike Hrvatske, Županijski je dom sastavni dio zakonodavne vlasti (stavak
  55. članka
  56. Ustava). Po odredbi stavka
  57. članka
  58. Ustava, Županijski dom ima određene instancione ovlasti u odnosu na Državno sudbeno vijeće, tj. ovlast da odlučuje o zahtjevu za zaštitu podnesenom protiv odluke o razrješenju od sudačke dužnosti. Isto proizlazi i iz odredaba Poslovnika Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske (alineja
  59. stavka
  60. članka
  61. i članak
  62. - "Narodne novine", br. 55/95). Odredbom stavka
  63. članka
  64. ZDSV te su ovlasti određene šire nego u Ustavu pa Županijski dom može odlučivati o zahtjevu za zaštitu podnesenom protiv bilo koje odluke Državnog sudbenog vijeća kojom se disciplinski kažnjava predsjednik suda ili sudac. Svrha ovih odredbi je jasna: trebalo je, u skladu sa stavkom
  65. članka
  66. Ustava, osigurati drugu (izvanrednu) pravnu zaštitu, s obzirom na to što u ovim slučajevima nema žalbe kao sredstva redovne pravne zaštite. No, ta izvanredna pravna zaštita ograničena je samo na one odluke Državnog sudbenog vijeća koje su konačne i donesene na štetu predsjednika suda ili suca, tj. kojima se oni razrješuju sudačke dužnosti, odnosno disciplinski kažnjavaju. Iz citiranih ustavnih i zakonskih odredaba ne treba, međutim, zaključiti da je time Županijski dom postao tijelom drugog stupnja u odnosu na Državno sudbeno vijeće u disciplinskom postupku koji se provodi pred Vijećem (kao što ni zahtjev za zaštitu predsjednika suda ili suca nije žalba, tj. redovni pravni lijek o kojem odlučuje drugostupanjski organ). U sistemu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu (članak
  67. Ustava), tijela jedne grane vlasti načelno ne mogu postupati i odlučivati u stvarima iz djelokruga druge vlasti; one to, iznimno, mogu samo ako su na to posebno ovlaštene Ustavom ili zakonom u skladu s Ustavom, i to samo u granicama tih ustavnih ili zakonskih ovlasti. Zbog toga Županijski dom u disciplinskom postupku, koji se provodi pred Državnim sudbenim vijećem (ili njegovim disciplinskim sudom), ima samo i jedino one ovlasti koje su mu dane Ustavom i zakonom u skladu s Ustavom; on ne može odlučivati o drugim (postupovnim) pitanjima o kojima inače odlučuju drugostupanjska tijela pa tako ni o pitanjima koja se tiču izuzeća predsjednika ili članova Vijeća. Drugostupanjske ovlasti Županijskog doma ne mogu proizaći niti iz odgovarajuće primjene odredaba Zakona o krivičnom postupku (stavak
  68. članka
  69. ZDSV) - iako u njima postoji određena drugostupanjska nadležnost sudova u pitanjima izuzeća - jer se odgovarajućom primjenom drugog zakona ne mogu mijenjati temeljni ustavnopravni odnosi različitih grana vlasti i širiti ovlasti Županijskog doma.
  70. Na temelju izloženog, valja zaključiti da je nastao sukob o nadležnosti između tijela zakonodavne i sudbene vlasti te da je za odlučivanje o zahtjevu za izuzeće predsjednika i članova Državnog sudbenog vijeća nadležno to Vijeće, a ne Županijski dom Sabora Republike Hrvatske pa je stoga odlučeno kao u izreci pod
  71. ove odluke. Odluka o privremenom prekidu postupka pred tijelima među kojima je došlo do sukoba o nadležnosti nije donesena (iako je njeno donošenje tražio podnositelj zahtjeva) jer je Ustavni sud donio odluku o sukobu o nadležnosti pa je time zatražena privremena mjera postala bespredmetnom. Odredba pod
  72. izreke o objavi ove odluke temelji se na članku
  73. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-IV-947/1996 Zagreb,
  74. siječnja
  75. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Odluka, NN 2/1997-39 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 2/1997 Broj dokumenta u izdanju: 39 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 9.1.
  76. ELI: /eli/sluzbeni/1997/2/39 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  77. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.