← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-757/1996 i U-I-914/1996 od 8

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-757/1996 i U-I-914/1996 od 8 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-757/1996 i U-I-914/1996 od 8 NN 4/1997 (15.1.1997.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-757/1996 i U-I-914/1996 od 8 USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu predsjednik Suda Jadranko Crnić, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac, Milan Vuković i Mladen Žuvela, odlučujući u postupku ocjene suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj dana

  1. siječnja
  2. godine, donio je ovo RJEŠENJE
  3. Pokreće se postupak za ocjenu ustavnosti odredaba članka
  4. i
  5. stavak
  6. i
  7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 100/96).
  8. Ovo će se rješenje objaviti u "Narodnim novinama". Obrazloženje Odredbom članka
  9. Zakona dodana je stavku
  10. članka
  11. Zakona o sudovima iz "Narodnih novina", broj 3/94 odredba stavka
  12. Prema odredbi stavka
  13. članka
  14. Zakona poslovi se sucima i vijećima raspodjeljuju prema rasporedu unaprijed utvrđenom za svaku godinu s tim da pravna stvar, koja prema takvom rasporedu treba biti dodijeljena određenom sucu ili vijeću, smije biti dodijeljena drugom sucu ili vijeću samo u slučaju njihove spriječenosti. Prema osporenoj dopuni stavka
  15. iznimno od citirane odredbe stavka
  16. ministar pravosuđa može uz prethodno pribavljeno mišljenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske tražiti da se pojedinoj vrsti predmeta, odnosno pojedinoj vrsti pravnih stvari dade prvenstvo u rješavanju. U tom slučaju predsjednik suda mora odmah rasporediti takve predmete, odnosno pravne stvari u rad odgovarajućem sucu ili vijeću sukladno stavku
  17. članka
  18. Zakona. Odredbom članka
  19. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima dopunjena je odredba članka
  20. stavak
  21. Zakona o sudovima na način da su odredbi koja je glasila: "Sudac obnaša sudačku dužnost u sudu u koji je imenovan." dodane riječi: "do stjecanja prava na punu starosnu mirovinu." I dalje, iza stavka
  22. dodan je novi stavak
  23. prema kojem sucu koji je stekao pravo na punu starosnu mirovinu Državno sudbeno vijeće na prijedlog ministra pravosuđa, a po prethodno pribavljenom mišljenju predsjednika suda, može produžiti obnašanje sudačke dužnosti do navršenih 70 godina života suca. Podnositelji prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglanosti navedenih zakonskih odredaba s Ustavom su Josip Sabljić iz Zagreba i dr. Krunislav Olujić iz Zagreba. U prijedlozima su iznijeta stajališta da su te odredbe, pored ostalog, nesuglasne odredbama članaka 3, 4,
  24. stavak 2, 26,
  25. stavak 2,
  26. stavak 2, te
  27. stavak
  28. Ustava, kao i odredbama odnosno načelima Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, Opće deklaracije o ljudskim pravima i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i odredbama Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 34/92, Uredba u 68/95). Ustavni sud prihvatio je prijedloge i donio rješenje o pokretanju postupka za ocjenu osporenih odredaba našavši da postoje razlozi za osnovanu sumnju u njihovu suglasnost s Ustavom. Prema članku
  29. Ustava u najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske spada, pored ostalog, vladavina prava. Prema članku
  30. Ustava u Republici Hrvatskoj državna vlast ustrojena je na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Prema članku
  31. stavak
  32. Ustava svi su pred zakonom jednaki, a prema njegovu članku
  33. svi su građani i stranci jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti. Prema članku
  34. Ustava sudbenu vlast obavljaju sudovi, sudbena vlast je samostalna i neovisna, te sudovi sude na temelju Ustava i zakona, a prema članku
  35. stavak
  36. i
  37. Ustava Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najviši sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana; ustanovljavanje, djelokrug, sastav i ustrojstvo sudova i postupak pred sudovima uređuje se zakonom. Prema odredbama članka
  38. stavak
  39. i
  40. Ustava sudačka dužnost je stalna i sudac će biti razriješen sudačke dužnosti: - ako to sam zatraži; - ako trajno izgubi sposobnost obavljati i svoju dužnost; - ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti; - ako u skladu sa zakonom, zbog počinjenog teškog disciplinskog djela, tako odluči Republičko sudbeno vijeće. U nastavku postupka ispitat će se usuglašenost osporenih zakonskih odredaba s ustavnim odredbama, a u prvom redu da li je suglasna ustavnim načelima o diobi vlasti, te o samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti ovlast koju osporena odredba članka
  41. Zakona daje ministru pravosuđa prema sudbenoj vlasti, odnosno je li Ustav Republike Hrvatske taksativno naveo razloge za razrješenje sudaca, iz čega bi slijedio zaključak da se novi razlozi za njihovo razrješenje ne mogu uvoditi zakonom. Temeljem odredbe članka
  42. stavak
  43. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94) ovo se rješenje dostavlja sudionicima u postupku. Objava ovog rješenja zasniva se na odredbi članka
  44. stavak
  45. Poslovnika. Broj: U-I-757/1996 U-I-914/1996 Zagreb,
  46. siječnja
  47. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Rješenje, NN 4/1997-65 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 4/1997 Broj dokumenta u izdanju: 65 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 15.1.
  48. ELI: /eli/sluzbeni/1997/4/65 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  49. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.