Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-484/1996., od 9

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-484/1996., od 9 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-484/1996., od 9 NN 7/1997 (24.1.1997.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-484/1996., od 9 USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu predsjednik Suda Jadranko Crnić, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac, Milan Vuković i Mladen Žuvela, odlučujući o ustavnoj tužbi M. R. iz Z., zastupanog po Odvjetničkom društvu T. & B. iz Z., radi zaštite ustavnih prava, na sjednici održanoj dana

1. siječnja
2. godine donio je slijedeću ODLUKU
3. Ustavna tužba se odbija.
4. Ova odluka objavit će se u "Narodnim novinama" Obrazloženje M. R. podnio je ovom Sudu pravodobnu i dopuštenu ustavnu tužbu povodom rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj. Kr-47/1996-3 od
5. lipnja
6. godine radi zaštite ustavnih prava. Osporenim rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske odbijen je zahtjev podnositelja ustavne tužbe za izvanredno ublažavanje kazne, koja mu je izrečena u trajanju od 6 mjeseci pravomoćnom presudom Općinskog suda u Z. broj: Ko-1464/93 od
7. prosinca
8. godine zbog učinjenog krivičnog djela protiv javnog reda i pravnog saobraćaja - nasilničkim ponašanjem opisanim i kažnjivim po članku
9. stavak
10. i
11. Kaznenog zakona Republike Hrvatske. Povredu ustavnih prava temelji na tvrdnji da je Vrhovni sud Republike Hrvatske bio dužan postupiti po članku
12. Zakona o krivičnom postupku i ublažiti izrečenu kaznu, jer da je u zahtjevu za ublažavanje kazne iznio takove činjenice, koje da su bile poznate Općinskom i Županijskom sudu u momentu izricanja kazne dovele bi do znatno blaže osude, tim više što i Vrhovni sud Republike Hrvatske u obrazloženju osporenog rješenja navodi da su obiteljske prilike osuđenika nižestupanjskim sudovima bile samo "djelomično poznate". Odbijanjem zahtjeva za ublažavanje kazne smatra da je Vrhovni sud Republike Hrvatske na njegovu štetu povrijedio ustavna prava koja proizlaze iz članka
13. stavak
14. i članka
15. Ustava. Ujedno je temeljem članka
16. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94) stavio prijedlog za odgodu izvršenja izrečene kazne navodeći da bi odlaskom na izdržavanje kazne zatvora pretrpio štetu, koja bi se teško mogla popraviti, jer je jedini hranitelj obitelji, a da se sama odgoda ne protivi javnom interesu. Ustavna tužba nije osnovana. Prema članku
17. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91) svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu, ako smatra da mu je odlukom sudbene, upravne vlasti ili drugih tijela koja imaju javne ovlasti povrijeđeno jedno od Ustavom utvrđenih sloboda i prava čovjeka i građanina. Članak
18. stavak
19. Ustava određuje da se nikome ne može oduzeti sloboda, osim kada je to određeno zakonom, a o čemu odlučuje sud, a članak
20. Ustava jamči pravo na pravično suđenje. U konkretnom slučaju niti jedno od ta dva ustavna prava osporenim rješenjem nisu povrijeđena. Sama kazna podnositelju ustavne tužbe izrečena je od strane nadležnih sudova, a u postupku određenim Zakonom o krivičnom postupku ("Narodne novine", broj 34/93, 38/93, 25/94 i 28/96), a temeljem članka
21. stavak
22. i
23. Krivičnog zakona Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 32/93, 38/93 i 28/96). U krivičnom postupku podnositelj ustavne tužbe imao je mogućnost korištenja svih pravnih sredstava radi zaštite svojih prava i interesa. On ih je i koristio iz čega proizlazi da mu je bilo osigurano ustavno pravo na pravično suđenje. Pogrešno podnositelj ustavne tužbe smatra da svaka činjenica koja nije bila poznata nižestupanjskim sudovima prilikom izricanja kazne mora dovesti i do ublažavanja kazne. Prema članku
24. Zakona o krivičnom postupku, ublažavanje pravomoćno izrečene kazne dopušteno je kad se nakon pravomoćnosti presude pojave okolnosti kojih nije bilo kad se izricala presuda ili sud nije za njih znao iako su postojale, a one bi očito dovele do blaže kazne. Odbivši zahtjev za izvanredno ublažavanje kazne Vrhovni sud Republike Hrvatske postupio je u skladu s člankom
25. stavak
26. Zakona o krivičnom postupku, jer je utvrdio da nije udovoljeno zakonskim pretpostavkama za izvanredno ublažavanje kazne, to jest da pogoršanje bolesti članova njegove obitelji i teža bolest djeteta koja nije bila u potpunosti poznata nižestupanjskim sudovima nije okolnost takovog intenziteta da bi dovela do blaže osude obzirom na raniju osuđivanost podnositelja ustavne tužbe i društvenu opasnost učinjenog djela. Kako, prema tome, u konkretnom slučaju nisu povrijeđena ustavna prava podnositelja ustavne tužbe iz članka
27. stavak
28. i
29. Ustava, Sud je u skladu s člankom
30. i
31. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ustavnu tužbu odbio kao neosnovanu. Obzirom da je donesena odluka o ustavnoj tužbi, ne postoje zakonske pretpostavke za odlučivanje o prijedlogu za odgodu izvršenja podnesenim temeljem članka
32. stavak
33. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske. Objava odluke temelji se na odredbi članka
34. stavak
35. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-III-484/1996 Zagreb,
36. siječnja
37. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Odluka, NN 7/1997-111 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 7/1997 Broj dokumenta u izdanju: 111 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 24.1.
38. ELI: /eli/sluzbeni/1997/7/111 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
39. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.