Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-602/1996 od 5

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-602/1996 od 5 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-602/1996 od 5 NN 25/1997 (3.3.1997.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-602/1996 od 5 USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić predsjednik Suda, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, Ivan Marijan Severinac, Milan Vuković i Mladen Žuvela, odlučujući o prijedlogu za ocjenu ustavnosti, na sjednici održanoj dana

1. veljače
2. godine, donio je slijedeće RJEŠENJE
3. Ne prihvaća se prijedlog Hrvatske udruge sindikata Granski sindikat djelatnika hrvatskih luka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti članka
4. stavka
5. Pravilnika o pomorskom peljarenju ("Narodne novine", broj 17/95).
6. Rješenje će se objaviti u "Narodnim novinama". Obrazloženje Predlagatelj Hrvatska udruga sindikata Granski sindikat djelatnika hrvatskih luka iz Rijeke predložio je temeljem članka
7. stavak
8. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91) pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti članka
9. stavak
10. Pravilnika o pomorskom peljarenju ("Narodne novine", broj 17/95 - u daljnjem tekstu Pravilnika). Tom je odredbom propisano da na istom lučkom području peljarenje može obavljati samo jedno peljarsko trgovačko društvo. Predlagatelj navodi da su zaposleni u peljarskoj djelatnosti dovedeni u nepovoljniji položaj od zaposlenika, koji obavljaju lučke djelatnosti i koji imaju prvenstveno pravo na dobivanje koncesije od 12 godina, dok to nemaju i sadašnji zaposlenici koji obavljaju peljarenje, jer bez ovlaštenja Ministarstva pomorstva, prometa i veza tu djelatnost ne mogu obavljati. Iako predlagatelj osporava odredbu Pravilnika po kojoj peljarenje može obavljati samo jedno trgovačko društvo, on zapravo smatra da bi prvenstveno pravo na obavljanje peljarenja trebali imati sadašnji zaposlenici u toj djelatnosti. Predlagatelj smatra da su tom osporenom odredbom povrijeđene odredbe iz članka
11. Ustava Republike Hrvatske (poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike) Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu (zabranjeni su monopoli), jer se sputava poduzetnička i tržišna sloboda, a Ustavom je zabranjen monopol. Prijedlog nije osnovan. Pomorskim zakonikom ("Narodne novine", broj 17/94, 74/94 i 43/96 - dalje Zakonik) u četvrtom dijelu SIGURNOST PLOVIDBE u članku
12. je propisano da je peljarenje vođenje plovnog objekta od stručnih osoba (peljara) i davanje stručnih savjeta zapovjedniku plovnog objekta radi sigurne plovidbe u lukama, tjesnacima i drugim područjima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske. Na temelju odredbe članka
13. stavak
14. točka 14., 16., 17.,
15. i
16. Pomorskog zakonika, ministar pomorstva, prometa i veza donio je i Pravilnik. Tim Pravilnikom je propisano obavezno peljarenje na određenim područjima unutrašnjih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, kao i sve uvjete koje mora ispunjavati trgovačko društvo, koje obavlja poslove peljarenja. Peljarenje je propisano radi sigurnosti plovidbe i ne obavlja se samo u lukama već i u tjesnacima i u obalnim dijelovima teritorijalnog mora, pa stoga peljarenje i nije definirano kao lučka djelatnost. I ranijim Zakonom o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima ("Narodne novine", broj 19/74, 35/75, 17/77 i 18/81) peljarenje nije bilo definirano kao lučka djelatnost već kao dio sigurnosti plovidbe. Zakon o morskim lukama ("Narodne novine", broj 108/95), je izvršio pretvorbu i razgraničio ulogu države i poslove koje ona obavlja od uloge privatnopravnih osoba i poslova gospodarskog korištenja. Dakle sadržaj lučkih djelatnosti (ukrcaj robe, putnika, opskrba putnika, brodova...) je potpuno drugačiji od peljarenja, koje je vođenje plovnih objekata kao jednog segmenta sigurnosti plovidbe. Republika Hrvatska je potpisnik međunarodnih konvencija i dužna je osigurati sve pretpostavke za sigurnu plovidbu u njezinim unutrašnjim vodama i teritorijalnom moru. To je i učinjeno donesenim Pravilnikom, kojim je ispunjena jedna od obveza donošenja propisa o sigurnosti plovidbe propisane Pomorskim zakonikom. Isključivo je pravo zakonodavca na koji način će osigurati sigurnost plovidbe. Tu sigurnost zakonodavac može provesti na način kako je tim Pravilnikom propisano. Takvim određivanjem, zakonodavac nije povrijedio ustavno pravo iz članka
17. Ustava Republike Hrvatske, jer svako trgovačko društvo ima pravo da zatraži od nadležnog ministarstva ovlaštenje za peljarenje, ako ispunjava propisane uvjete. Kako bi se osigurala što veća sigurnost plovidbe, a što je u interesu svih sudionika u plovidbi, a obveza države, zakonodavac je odredio da ovlaštenja za peljarenja daje nadležno ministarstvo samo jednom peljarskom trgovačkom društvu. Na temelju izloženoga Ustavni sud Republike Hrvatske je utvrdio da nisu ostvarene pretpostavke za pokretanje postupka ocjene ustavnosti, te je temeljem članka
18. stavak
19. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91 - dalje Ustavni zakon), riješio kao u izreci. Odluka o objavljivanju temelji se na članku
20. Ustavnog zakona. Broj: U-II-602/1996 Zagreb,
21. veljače
22. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Rješenje, NN 25/1997-329 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 25/1997 Broj dokumenta u izdanju: 329 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 3.3.
23. ELI: /eli/sluzbeni/1997/25/329 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
24. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.