← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-136 od 26

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-136 od 26 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-136 od 26 NN 33/1997 (28.3.1997.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-II-136 od 26 ZAVOD ZA PLATNI PROMET Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, u povodu prijedloga Općinskog vijeća općine Gornji Kneginec i Općinskog odbora HDZ-a općine Gornji Kneginec, na sjednici održanoj dana

  1. ožujka
  2. godine, donio RJEŠENJE
  3. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave ("Narodne novine", br. 16/97).
  4. Ovo rješenje objavit će se u "Narodnim novinama". Obrazloženje Pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti akta navedenog u izreci (u nastavku: osporena odluka) zajednički su predložili Općinsko vijeće općine Gornji Kneginec i Općinski odbor HDZ-a općine Gornji Kneginec (u nastavku: predlagatelji), a pozivom na članak
  5. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 13/91). Predlagatelji smatraju da nema zakonske osnove za raspisivanje izbora i u općini Gornji Kneginec jer da u toj općini nije došlo ni do raspuštanja predstavničkog tijela, niti do područnih izmjena pa se osporenom odlukom nezakonito skraćuje mandat njihovih vijećnika, koji su izabrani na demokratskim izborima
  6. godine. Stoga su, po mišljenju predlagatelja, osporenom odlukom od izbora trebale biti izostavljene jedinice lokalne samouprave i jedinice lokalne uprave i samouprave u kojima članovima njihovih predstavničkih tijela još traje mandat. Iz tih razloga predlagatelji smatraju da osporena odluka nije u skladu s odredbama članka
  7. Ustava Republike Hrvatske, članka
  8. stavak
  9. i članka
  10. stavak
  11. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine", br. 90/92, 94/93 i 117/93) te članka
  12. stavak
  13. i članka
  14. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave ("Narodne novine", br. 90/92, 69/95, 59/96 i ispr. 63/96) pa predlažu njeno ukidanje. Tijekom postupka, prijedlog je dostavljen Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu uprave radi očitovanja na navode predlagatelja, a u skladu s člankom
  15. navedenog Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske te člankom
  16. stavak
  17. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 29/94). Vlada Republike Hrvatske nije se očitovala na prijedlog, dok je Ministarstvo uprave svoje očitovanje dostavilo u vidu promemorije o raspisivanju izbora u jedinicama lokalne samouprave u kojima su predstavnička tijela izabrana nakon raspuštanja predstavničkih tijela izabranih na prvim izborima za predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave
  18. godine. Ministarstvo uprave smatra da se osporena odluka odnosi na sve jedinice lokalne samouprave i uprave, utvrđene Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 10/97, u nastavku: Zakon o područjima), jer je od stupanja na snagu tog Zakona na snazi i ustroj lokalnih jedinica utvrđen tim Zakonom. Nije sporno, navodi Ministarstvo uprave, da se uslijed raspisanih izbora u predstavničkim tijelima lokalnih jedinica u kojima je došlo do ponovnih izbora
  19. godine, neće ostvariti četverogodišnji mandat tada izabranih vijećnika. No, po mišljenju istog Ministarstva, naknadni izbori su bili posljedica raspuštanja predstavničkih tijela u tim jedinicama, što se smatra poremećajem u radu tog tijela koji se može otkloniti samo novim izborima, koji u tom slučaju nisu redovni i uslijed kojih niti mandat novoizabranih vijećnika ne mora nužno trajati četiri godine. Nadalje, kako je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave ("Narodne novine", br. 59/96), koji je na snazi od
  20. srpnja 1996., došlo do izmjena u izbornom sustavu, to po mišljenju Ministarstva uprave, nije moguće zadržati predstavničko tijelo čiji članovi su izabrani po drukčijem izbornom sustavu. Ustavni sud Republike Hrvatske, temeljem članka
  21. al.
  22. i
  23. odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom. Prijedlog predlagatelja o pokretanju postupka za ustavnosudsku ocjenu osporenog akta uslijed navodne sumnje u njegovu ustavnost i zakonitost nije prihvaćen iz ovih razloga: Osporenu odluku je
  24. veljače
  25. donijela Vlada Republike Hrvatske na temelju ovlasti iz članka
  26. stavak
  27. navedenog Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave (u nastavku: Zakon o izboru). Tom su Odlukom raspisani izbori za članove općinskih vijeća, gradskih vijeća, županijskih skupština te Gradske skupštine Grada Zagreba, i to na dan
  28. travnja
  29. (t. I.), a odluka je stupila na snagu danom objave u "Narodnim novinama", tj.
  30. veljače
  31. (t. II.). Navedenim Zakonom o područjima, koji je na snazi od
  32. veljače 1997., utemeljene su županije, gradovi i općine u Republici Hrvatskoj, određen je njihov naziv, područje i sjedište te su uređena i druga pitanja od važnosti za teritorijalno ustrojstvo jedinica lokalne samouprave i uprave (članak 1.). Općina Gornji Kneginec se nalazi u sastavu Varaždinske županije - članak
  33. Zakona o područjima. Zakon o područjima u svojim odredbama nema posebnih uređenja glede djelovanja predstavničkih tijela te trajanja mandata vijećnika predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave u kojima je došlo do raspuštanja predstavničkog tijela i njegovog ponovnog izbora. Prijelazne i završne odredbe tog Zakona (članci 32., 33.,
  34. i 35.), odnose se na rad predstavničkih tijela onih jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave u kojima je došlo do područnih promjena ili se radi o novoustrojenim jedinicama. Kako se niti osporenom odlukom posebno ne izdvaja bilo koja jedinica lokalne samouprave, odnosno lokalne uprave i samouprave, obveza provođenja izbora za članove predstavničkih tijela tih jedinica odnosi se na sve zakonom utemeljene jedinice lokalne samouprave i uprave u Republici Hrvatskoj. Slijedi, dakle, ocjena da se obveza provedbe izbora za članove predstavničkog tijela općine - općinsko vijeće, odnosi i na općinu Gornji Kneginec, u kojoj je izbor postojećeg predstavničkog tijela posljedica ponovljenih izbora zbog njegovog raspuštanja. Iz tih razloga osporenom odlukom nije povrijeđena odredba članka
  35. stavak
  36. Zakona o izboru, prema kojoj se izbori za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave, odnosno jedinica lokalne uprave i samouprave, moraju održati najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja predstavničkog tijela. Osporenom odlukom nisu povrijeđene odredbe članka
  37. Ustava Republike Hrvatske, kojima je utvrđeno da u Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom te da je svatko dužan držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike. U pogledu navoda o povredi članka
  38. stavka
  39. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi i članka
  40. Zakona o izboru, valja navesti slijedeće: Mandat člana predstavničkog tijela je vrijeme na koje je taj član izabran radi obavljanja dužnosti vijećnika tog predstavničkog tijela. Prema odredbi članka
  41. stavak
  42. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi, mandat članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave traje 4 godine, a prema odredbi članka
  43. stavak
  44. Zakona o izboru, članovi predstavničkog tijela se biraju na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem i na vrijeme od 4 godine. Razlozi prestanka četverogodišnjeg mandata i prije isteka tog vremena navedeni su u članku
  45. Zakona o izboru. Iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da mandat članova predstavničkog tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave prestaje istekom vremena na koje su isti izabrani, a to je izborom novih članova, osim dakako, u slučaju nastupa zakonom utvrđenih okolnosti kada taj mandat može prestati i prije. Nesporno je stoga da će i mandat sadašnjim članovima predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave, ustrojenih Zakonom o područjima, prestati izborom novih članova tih tijela, a koji će biti izabrani na izborima raspisanim osporenom odlukom. Stoga, pogrešno smatraju predlagatelji da zakonske odredbe o četverogodišnjem mandatu čine odluku Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora nezakonitom u dijelu u kojem se ona odnosi i na lokalne jedinice u kojima članovima predstavničkog tijela do dana izbora ne istječe četverogodišnji mandat, budući da su zbog raspuštanja predstavničkog tijela izabrani naknadno (u konkretnom slučaju općine Gornji Kneginec na ponovljenim izborima
  46. godine). Ovo stoga što već iz samog Zakona o izboru, kao i iz Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi, jasno proizlazi da odredbe o četverogodišnjem mandatu nemaju apsolutno značenje i da Zakon, djelomično expressis verbis (članak
  47. Zakona o izboru) - kada se radi o individualnom prestanku mandata iz razloga koji se tiču samo osobe konkretnog člana predstavničkog tijela, a djelomično posredno npr. kroz odredbe o raspuštanju predstavničkog tijela (članak
  48. Zakona o izboru), predviđa i druge razloge prestanka mandata prije isteka vremena članovima predstavničkog tijela, osim onih iz članka
  49. Zakona o izboru. Također se napominje da bi drugačije tumačenje odredaba o četverogodišnjem mandatu u znatnoj mjeri onemogućilo i primjenu instituta prijevremenih izbora, kada se za to steknu druge potrebne pretpostavke. Istodobno Ustavni sud naglašava da takvo tumačenje odredaba o četverogodišnjem mandatu ni u kom slučaju ne omogućava i proizvoljno raspisivanje izbora i skraćivanje redovnog mandata članova predstavničkih tijela, već samo ukazuje na to da pravilo o četverogodišnjem mandatu nije ograničeno samo razlozima iz članka
  50. Zakona o izboru. Slijedom izloženog, Ustavni sud Republike Hrvatske je ocijenio da nema osnove za sumnju u ustavnost i zakonitost osporene odluke te je, suglasno članku
  51. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske, riješeno kao u izreci. Objava ovog rješenja temelji se na odredbi članka
  52. stavak
  53. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-II-136/1997 Zagreb,
  54. ožujka
  55. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Rješenje, NN 33/1997-492 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 33/1997 Broj dokumenta u izdanju: 492 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 28.3.
  56. ELI: /eli/sluzbeni/1997/33/492 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  57. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.