← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-218 od 2

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-218 od 2 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-218 od 2 NN 36/1997 (7.4.1997.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-218 od 2 USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući povodom prijedloga Krešimira Panjakovića, odvjetnika iz Osijeka, Kapucinska 27/II, za ocjenu ustavnosti propisa, na sjednici održanoj dana

  1. travnja
  2. godine, donio je sljedeće RJEŠENJE
  3. Ne prihvaća se prijedlog za ocjenu ustavnosti članka
  4. stavka
  5. i
  6. Zakona o trgovačkim društvima ("Narodne novine", br. 111/93).
  7. Ovo rješenje objavit će se u "Narodnim novinama". Obrazloženje Krešimir Panjaković podnio je, temeljem članka
  8. stavka
  9. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 13/91), prijedlog za ocjenu ustavnosti odredbe citirane u izreci rješenja, navodeći da je isti protivan članku
  10. i članku
  11. stavku
  12. Ustava Republike Hrvatske. Prijedlog nije osnovan. Osporena odredba, koja određuje pretpostavke za osnivanje društva s ograničenom odgovornošću glasi: stavak
  13. "Društvo se osniva na temelju ugovora kojeg sklapaju osnivači (društveni ugovor). Svi osnivači moraju potpisati društveni ugovor koji se sklapa u obliku javnobilježničke isprave." stavak
  14. "Ako društvo osniva jedan osnivač, društveni ugovor zamjenjuje izjava osnivača, o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću, dana kod javnog bilježnika." Članak
  15. Ustava određuje odvjetništvo kao samostalnu i neovisnu službu, koja osigurava pravnu pomoć građanima u skladu sa zakonom, a članak
  16. stavak
  17. Ustava određuje pravo svakoga na rad i slobodu rada. Osporenom odredbom niti jedan od ta dva ustavna principa nije doveden u pitanje. Za razliku od odvjetništva, koje je samostalna i neovisna služba i pruža pravnu pomoć građanima, a koja prema članku
  18. Zakona o odvjetništvu ("Narodne novine", br. 9/94) obuhvaća sve oblike pravne pomoći građanima, javno bilježništvo je javna služba (članak
  19. Zakona o javnom bilježništvu "Narodne novine", br. 78/93 i 29/94). Prema stavku
  20. i
  21. članka
  22. Zakona o javnom bilježništvu, javnobilježničke isprave i njihovi otpravci, po tom zakonu, imaju snagu javnih isprava ako su prilikom njihovog sastavljanja i izdavanja ispunjene bitne formalnosti propisane tim zakonom, a osim toga javnobilježnički akt može u zakonom propisanim slučajevima biti izvršna isprava, za razliku od odvjetničkih podnesaka, koji imaju karakter privatnih isprava. Radi toga, određivanjem da se društveni dogovor radi osnivanja društva s ograničenom odgovornošću sklapa u obliku javnobilježničke isprave, radi postizavanja određenih pravnih učinaka, ne onemogućava pravo građanima da traže pravnu pomoć odvjetnika, kako tvrdi predlagatelj. Naime, kod javnog bilježnika građani imaju pravo da ih prilikom sastava javnobilježničke isprave zastupa odvjetnik. Dapače, i sam društveni dogovor iz članka
  23. stavka
  24. Zakona o trgovačkim društvima može sačiniti odvjetnik, a u kojem slučaju će javni bilježnik provesti postupak solemnizacije društvenog ugovora, u skladu s člankom
  25. stavkom
  26. Zakona o javnom bilježništvu. Prema tome, osporenom odredbom nije povrijeđena odredba članka
  27. Ustava. Također, osporena odredba nije niti u suprotnosti s člankom
  28. Ustava jer odvjetnicima se tom odredbom ne onemogućava pravo na rad i sloboda rada, već se samo za pravovaljanost društvenog ugovora traži određena zakonska forma. Sigurno je da time što neke ugovore može, pored odvjetnika, u okviru svoje nadležnosti, sastaviti i bilježnik, predstavlja određenu konkurenciju odvjetnicima, međutim, ne i povredu iz članka
  29. Ustava. Zbog naprijed iznesenog, Sud je, u skladu s člankom
  30. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 29/94), odlučio da ne prihvati prijedlog za ocjenu ustavnosti članka
  31. stavka
  32. i
  33. Zakona o trgovačkim društvima. Objava rješenja temelji se na odredbi članka
  34. stavka
  35. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-I-218/1997 Zagreb,
  36. travnja
  37. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Rješenje, NN 36/1997-532 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 36/1997 Broj dokumenta u izdanju: 532 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 7.4.
  38. ELI: /eli/sluzbeni/1997/36/532 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  39. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.