← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-55, U-I-114, U-I-120 od 26

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-55, U-I-114, U-I-120 od 26 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-55, U-I-114, U-I-120 od 26 NN 41/1997 (18.4.1997.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-55, U-I-114, U-I-120 od 26 USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Nikola Filipović, Jurica Malčić, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, rješavajući o prijedlozima za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zakona, na sjednici Suda održanoj dana

  1. ožujka
  2. godine, donio je slijedeće RJEŠENJE
  3. Pokreće se postupak za ocjenu ustavnosti članka
  4. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za
  5. godinu ("Narodne novine", broj 111/96).
  6. Ovo rješenje će biti objavljeno u "Narodnim novinama". Obrazloženje Samostalni sindikat energetike, kemije i nemetala Hrvatske, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, te Grupa za ženska ljudska prava B.a.B.e, zastupane po punomoćnici Gordani Lukač-Koritnik, odvjetnici iz Zagreba (nastavno: predlagatelji) podnijeli su Sudu, a na temelju članka
  7. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91, nastavno: Ustavni zakon), prijedloge za pokretanje postupka ocjene ustavnosti zakonske odredbe navedene u izreci rješenja. Predlagatelji drže da osporena zakonska odredba nije u skladu s člankom 1., člankom 3., člankom 5., člankom 14., člankom 16., člankom
  8. stavak 1., člankom
  9. stavak 1, člankom
  10. i člankom
  11. Ustava. Sažetak razloga osporavanja navedenih u prijedlozima sadržan je u slijedećim tvrdnjama: protivno je članku
  12. Ustava, prema kojem su predmet Državnog proračuna državni prihodi i rashodi, da Zakon o izvršavanju Državnog proračuna uređuje ostala pitanja, a poglavito ne može utvrđivati visinu nadoknade za dodatni porodni dopust budući je to pravo određeno člankom
  13. Zakona o zdravstvenom osiguranju, te je pravno neodrživo da je norma izvornog zakona, čiji je pročišćeni tekst objavljen u "Narodnim novinama" od
  14. siječnja
  15. godine i koja je nadalje na snazi ali se ne primjenjuje zbog osporene odredbe Zakona koji je objavljen u "Narodnim novinama" od
  16. prosinca
  17. godine; derogiranjem odredbe članka
  18. Zakona o zdravstvenom osiguranju i umanjenjem stečenih prava povrijeđena je jedna od najviših vrednota ustavnog poretka - vladavina prava, te narušeno temeljno načelo socijalne pravde iz članka
  19. Ustava, uskraćena je zaštita materinstva i djece i njihovo pravo na dostojan život zajamčena člankom
  20. Ustava, te je utvrđenjem jedinstvenog iznosa nadoknade plaće u osnovi ograničeno i samo pravo, a što je protivno temeljnim odredbama Ustava iz članaka
  21. i
  22. Ustava, te su povrijeđena jamstva temeljnih sloboda i prava čovjeka i građanina iz članaka 14., 16.,
  23. stavak
  24. i
  25. stavak
  26. Ustava. Predloženo je pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti, te poništenje osporene odredbe. Prijedlozi su osnovani. Osporena odredba glasi: "

(1)Nadoknada plaće za vrijeme korištenja dodatnog porodnog dopusta, posvojiteljskog dopusta, skraćenog radnog vremena do jedne i tri godine života djeteta te dopusta iz članka 57. Zakona o radu iznosi 1.540,00 kuna.
(2)Nadoknada plaće iz stavka
  1. ovog članka Ministarstvo financija doznačivat će Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje." Pravo na korištenje dodatnog porodnog dopusta, posvojiteljskog dopusta te skraćenog radnog vremena do jedne i tri godine života djeteta propisano je odredbama članka 58., članka
  2. i članka
  3. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 38/95). Članak
  4. Zakona o radu propisuje prava i obveze poslodavca i zaposlenice glede dopusta i nadoknade plaće u svezi premještaja trudnice, odnosno žene koja doji dijete. Zakon o radu je u članku
  5. propisao pravo na nadoknadu plaće za vrijeme porodnog dopusta i rada u skraćenom radnom vremenu, a prema posebnim propisima. Odredbe o nadoknadi plaće sadrži Zakon o zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", broj 75/93, 55/96 i 1/97 - pročišćeni tekst). Nadoknada plaće s osnove korištenja obveznog porodnog dopusta, dodatnog porodnog dopusta, posvojiteljskog dopusta, skraćenog radnog vremena do jedne i tri godine života djeteta, te dopusta iz članka
  6. Zakona o radu propisana je u članku
  7. stavak
  8. točka
  9. Zakona o zdravstvenom osiguranju, te iznosi 100% od osnovice za nadoknadu. Sustav Ustavom zajamčene zaštite majčinstva i djece kao i sustav prava koja su u svezi te zaštite osiguran je kroz navedena zakonska određenja. Njima je uređen i institut dodatnog porodnog dopusta i visina nadoknade novčanog iznosa koji će majci - korisnici prava na dodatni dopust - biti isplaćivan tijekom njegova trajanja. Time je dana pravna sigurnost koja zaposlenim ženama pruža mogućnost, kako planiranja obitelji, tako i osiguranja skrbi za dijete do dobi koja je granica za smještaj u ustanovu za skrb djece. Naprotiv, Zakon o izvršavanju Državnog proračuna je provedbeni zakon. Tim se Zakonom propisuju način i ovlaštenja trošenja sredstava Državnog proračuna poglavito kad je riječ o upravljanju državnom imovinom, o zaduživanju i upravljanju državnim dugom, te o kaznenim i zaštitnim mjerama zbog povreda tih pravila. Zakonodavac je osporenom odredbom tog provedbenog zakona bitno promijenio odnose i prava utvrđena naprijed navedenim zakonima. Zbog toga se pojavljuje sumnja u ustavnost osporene odredbe, pa će u daljnjem tijeku postupka ocjene ustavnosti te odredbe biti potrebno raspraviti s motrišta je li pravna sigurnost kao bitan sadržaj temeljne odredbe članka
  10. Ustava o vladavini prava, osporenom odredbom narušena, kao i nije li time dovedena u pitanje ustavnost osporene odredbe i u odnosu na članak
  11. Ustava. Ovo posebice i stoga što je Republika u primjeni članka
  12. Ustava - zaštita materinstva i zaštita djece - donijela i Zakon o radu (članak
  13. - 59., članak
  14. i 67.), kao i Zakon o zdravstvenom osiguranju (članak
  15. stavak
  16. točka
  17. tog Zakona) kojima je pružila određena jamstva zaposlenim ženama u planiranju obitelji, te osiguranju skrbi za dijete, što se sada osporenom odredbom provedbenog zakona dovodi u pitanje. Iz tih je razloga Sud, a zbog sumnje u ustavnost osporene zakonske odredbe prihvatio podnijete prijedloge i temeljem članka
  18. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94, nastavno: Poslovnik Suda) pokrenuo postupak ocjene ustavnosti kao što je navedeno u izreci ovog rješenja. Temeljem odredbe članka
  19. Poslovnika Suda rješenje se dostavlja Saboru Republike Hrvatske radi odgovora. Odluka o objavi u "Narodnim novinama" temelji se na odredbi članka
  20. stavak
  21. Ustavnog zakona u svezi odredbe članka
  22. stavak
  23. Poslovnika Suda. Broj: U-I-55/1997 U-I-114/1997 U-I-120/1997 Zagreb,
  24. ožujka
  25. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Rješenje, NN 41/1997-589 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 41/1997 Broj dokumenta u izdanju: 589 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 18.4.
  26. ELI: /eli/sluzbeni/1997/41/589 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  27. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.