← Hrvatska

Odluka Ustavog suda Republike Hrvatske broj U-III-62/1996 od 16

Odluka Ustavog suda Republike Hrvatske broj U-III-62/1996 od 16 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavog suda Republike Hrvatske broj U-III-62/1996 od 16 NN 47/1997 (6.5.1997.), Odluka Ustavog suda Republike Hrvatske broj U-III-62/1996 od 16 USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, u povodu ustavne tužbe L. B. iz L., na sjednici održanoj

  1. travnja
  2. godine, donio je slijedeću ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Ukida se presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-1192/1993 od
  3. studenog
  4. godine. III. Ova odluka objavit će se u "Narodnim novinama". Obrazloženje L. B. iz L., podnijela je pravodobnu i dopuštenu ustavnu tužbu povodom presude Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-1192/1993 od
  5. studenog
  6. godine i rješenja Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Centralne službe u Zagrebu, klasa: 023-ŽRO-140-09/92-01-ŽRO-34269 urbroj: 341-99-03/12-92-862 od
  7. prosinca
  8. godine. Tim je rješenjem u postupku revizije prvostupanjskog rješenja pokrenutom po službenoj dužnosti, izmijenjeno prvostupanjsko rješenje kojim je ocu podnositeljice ustavne tužbe, B. pok. J. utvrđen mirovinski staž. Podnositeljica ustavne tužbe smatra da su joj navedenim odlukama Upravnog suda i drugostupanjskog upravnog tijela povrijeđena ustavna prava iz članka
  9. Ustava Republike Hrvatske iz razloga jer drugostupanjsko upravno tijelo nije donijelo svoje rješenje u zakonom određenom roku, a koju nezakonitost nije uočio niti Upravni sud Republike Hrvatske. Ustavna tužba je osnovana. Odredbom članka
  10. Ustava Republike Hrvatske propisano je da pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu, te da se jamči sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. Analizom razloga navedenih u ustavnoj tužbi, kao i osporene odluke upravnog tijela i presude Upravnog suda, Ustavni sud je ocijenio da su podnositeljici ustavne tužbe povrijeđena ustavna prava navedena u ustavnoj tužbi. U konkretnom je slučaju drugostupanjsko upravno tijelo rješavajući u skladu s odredbom članka
  11. Zakona o osnovnim pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja ("Narodne novine", broj 26/83, 5/86, 42/87, 34/89, 57/89, 40/90, 9/91, 53/91 - nastavno: ZOMIO) u postupku revizije prvostupanjskog rješenja pokrenutom po službenoj dužnosti, donijelo, na temelju odredbe članka
  12. navedenog Zakona,
  13. prosinca
  14. godine, rješenje kojim je izmijenilo prvostupanjsko rješenje. Odredbom članka
  15. stavka
  16. ZOMIO propisano je da se rješenje nadležnog tijela kojim se u prvom stupnju rješava o utvrđivanju mirovinskog staža navršenog do
  17. prosinca
  18. godine podvrgava reviziji, dok je odredbom stavka
  19. istog članka propisano da će se smatrati da je revizija izvršena i da se drugostupanjsko upravno tijelo suglasilo s rješenjem prvostupanjskog upravnog tijela ukoliko revizija rješenja protiv kojega nije izjavljena žalba ne bude izvršena u roku od tri mjeseca od dana protjeka roka za žalbu. Kako je rok za izjavljivanje žalbe protiv prvostupanjskog rješenja istekao
  20. rujna
  21. godine, to je tromjesečni rok za donošenje revizijskog rješenja istekao
  22. prosinca
  23. godine. Uvidom u spis upravnog tijela Ustavni je sud utvrdio da je na drugostupanjskom (revizijskom) rješenju doduše naznačeno kao da je doneseno
  24. prosinca
  25. godine, dakle, unutar propisanog roka, međutim, drugostupanjsko rješenje nije i otpremljeno podnositeljici ustavne tužbe do isteka tromjesečnog revizijskog roka (
  26. prosinca
  27. godine). Otpremljeno je tek
  28. siječnja
  29. godine, tako da ga je podnositeljica ustavne tužbe primila
  30. siječnja
  31. godine, a prvostupanjsko upravno tijelo
  32. siječnja
  33. godine. Dakle, otprema i primitak revizijskog (drugostupanjskog) rješenja uslijedila je izvan navedenog tromjesečnog roka što dovodi u osnovanu sumnju točnost naznake datuma odlučivanja drugostupanjskog tijela. Stajalište je ovog Suda da je rok za reviziju u smislu odredbe članka
  34. stavka
  35. Zakona o osnovnim pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja održan ako je rješenje u postupku revizije doneseno i otpremljeno od strane drugostupanjskog tijela u određenom (tromjesečnom) roku. Revizijski je postupak, dakle, dovršen u trenutku kada je drugostupanjsko tijelo otpremilo rješenje donijeto u revizijskom postupku time da se revizija mora obaviti unutar zakonom propisanog roka od tri mjeseca. Stoga, jer je u konkretnom slučaju revizijsko rješenje otpremljeno po isteku prekluzivnog roka, to je iz navedenog razloga nezakonito i ništavo od samog trenutka donošenja, i kao takvo (ništavo) ne može u pravnom poretku proizvoditi valjane pravne učinke, niti prouzročiti valjane pravne posljedice. Upravni sud je dužan u upravnom sporu na ništavost upravnog akta paziti po službenoj dužnosti (članak
  36. stavak
  37. Zakona o upravnim sporovima - "Narodne novine", broj 53/91, 9/92 i 77/92) te poništiti takav upravni akt. Kako Upravni sud Republike Hrvatske u povodu upravne tužbe to nije učinio to je ništav upravni akt ostao u pravnom poretku i proizveo određene pravne učinke. Time je počinjena povreda ustavne odredbe stavka
  38. članka
  39. Ustava Republike Hrvatske, kojom je određeno da pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. Na zakonu neutemeljenim revizijskim rješenjem i presudom suda, kojom ništavi upravni akt nije poništen, počinjena je i povreda u tužbi navedenih ustavnih prava podnositeljice ustavne tužbe. Stoga je Ustavni sud Republike Hrvatske, na temelju članka 59., u svezi s člankom
  40. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94), odlučio kao u izreci. Odluka o objavi temelji se na odredbi članka
  41. stavka
  42. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91). Broj: U-III-62/1996 Zagreb,
  43. travnja
  44. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Odluka, NN 47/1997-690 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 47/1997 Broj dokumenta u izdanju: 690 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 6.5.
  45. ELI: /eli/sluzbeni/1997/47/690 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  46. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.