← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-138 od 30. ožujka 1997.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-138 od

  1. ožujka
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-138 od
  3. ožujka
  4. NN 48/1997 (9.5.1997.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-138 od
  5. ožujka
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, povodom prijedloga dr. Mirka Zdravkovića iz Novigrada, Karigador bb, zastupanog po punomoćniku Nenadu Buviniću, odvjetniku iz Umaga, na sjednici održanoj dana
  7. ožujka
  8. godine, donio je slijedeće RJEŠENJE I. Ne prihvaća se prijedlog za ocjenu ustavnosti članka
  9. stavak
  10. točka
  11. i članka
  12. stavak
  13. točka
  14. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine", broj 75/93, 11/94, 55/96 i 1/97 - pročišćeni tekst) II. Ovo rješenje objavit će se u "Narodnim novinama". Obrazloženje Dr. Mirko Zdravković podnio je temeljem članka
  15. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91) prijedlog za ocjenu ustavnosti zakonskih odredbi citiranih u izreci ovog rješenja. Istovremeno je, pozivajući se na članak
  16. citiranog Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, stavio prijedlog za privremenu obustavu izvršenja konačnog rješenja Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, klasa: UP/I-543-05/90-03/08, urbroj: 534-02-15-97-6 od
  17. veljače
  18. godine, a kojemu je utvrđen prestanak obavljanja privatne prakse s danom
  19. veljače 1997., a temeljem osporenih odredaba. Članak
  20. stavak
  21. utvrđuje uvjete koje mora ispunjavati zdravstveni djelatnik s visokom stručnom spremom da bi mogao samostalno obavljati privatnu praksu, pa između ostalog u točci
  22. kao jedan od uvjeta određuje hrvatsko državljanstvo, a članak
  23. određuje razloge za prestanak obavljanja privatne prakse po sili zakona pa u točci
  24. tog članka kao jedan od razloga za prestanak obavljanja privatne prakse predviđa gubitak hrvatskog državljanstva. Podnositelj prijedloga smatra da su osporene odredbe u protivnosti s člankom
  25. stavak 2,
  26. i
  27. Ustava Republike Hrvatske, pa je predložio ukidanje osporenih odredbi. Prijedlog nije osnovan. Članak
  28. Ustava zajamčuje jednakost svih pred zakonom, članak
  29. Ustava određuje da se slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje, a članak
  30. Ustava određuje pravo na rad i slobodu rada. Ocjenjujući osporene odredbe u odnosu na citirane odredbe Ustava utvrđeno je da iste nisu s njima u suprotnosti. Kada članak
  31. stavak
  32. Ustava određuje jednakost svih pred zakonom nužno se stavak
  33. mora povezivati sa stavkom
  34. tog članka, što znači da se prava i slobode građana ne smiju ograničavati s obzirom na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama, ali to ne znači da stranci i hrvatski državljani moraju biti izjednačeni u svim pravima. Propisivanje hrvatskog državljanstva kao zakonske pretpostavke za obavljanje određenih zanimanja, nije u suprotnosti sa člankom
  35. stavak
  36. Ustava, jer je stvar zakonodavne politike Republike Hrvatske u kojoj mjeri i pod kojim uvjetima će omogućavati stranim državljanima zaposlenje u određenim zanimanjima (vodeći pritom računa o čitavom nizu okolnosti, počam od principa reciprociteta, do potreba za određenim kadrom i dr.) Osporene odredbe nisu u protivnosti niti sa ustavnom odredbom iz članka
  37. Ustava Republike Hrvatske. Time što se člankom
  38. stavak
  39. točka
  40. Zakona o zdravstvenoj zaštiti utvrđuje da pravo na obavljanje privatne prakse prestaje po sili zakona u slučaju gubitka hrvatskog državljanstva ne dovodi se u pitanje članak
  41. Ustava. Naime, u pravilu za svako zanimanje, pa tako i za obavljanje privatne prakse traži se ispunjenje određenih zakonskih pretpostavki (od opće radne sposobnosti do određenih stručnih kvalifikacija, državljanstva i dr.), a sve ovisno o vrsti zanimanja. Gubitkom jedne od zakonom propisanih pretpostavki za određeno zanimanje gubi se i pravo na to zanimanje. Tako se i osporenom odredbom članka
  42. propisuju pretpostavke za obavljanje privatne prakse, ali što ne znači da jednom dobivena dozvola za obavljanje privatne prakse ne može prestati i da se steklo trajno pravo na obavljanje privatne prakse, neovisno o kasnijem ispunjavanju zakonskih pretpostavki za to zanimanje. Zbog toga odredba članka
  43. stavak
  44. točka
  45. u svezi s člankom
  46. stavak
  47. točka
  48. Zakona o zdravstvenoj zaštiti nije protivna članku
  49. Ustava, jer ne ograničava slobode i prava građana već samo predviđa prestanak na obavljanje privatne lječničke prakse u slučaju gubitka hrvatskog državljanstva. Također osporene odredbe nisu u suprotnosti niti s člankom
  50. Ustava, jer pravo na rad i sloboda rada stranih državljana ostvaruju u skladu sa zakonskim propisima. Slijedom iznesenog Ustavni sud Republike Hrvatske je u skladu s člankom
  51. stavak
  52. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94) odlučio da ne prihvati prijedlog za ocjenu ustavnosti osporenih odredbi. Kako povodom prijedloga Mirka Zdravkovića za ocjenu ustavnosti osporenih odredaba nije doneseno rješenje o pokretanju postupka odredbi na temelju kojih je doneseno rješenje o prestanku obavljanja privatne prakse za predlagatelja, Ustavni sud Republike Hrvatske nije odlučivao o prijedlogu za privremenu obustavu izvršenja rješenja, jer nisu ispunjene pretpostavke iz članka
  53. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske za privremenu obustavu izvršenja. Objava odluke temelji se na odredbi članka
  54. stavak
  55. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-I-138/
  56. Zagreb,
  57. ožujka
  58. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Rješenje, NN 48/1997-712 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 48/1997 Broj dokumenta u izdanju: 712 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 9.5.
  59. ELI: /eli/sluzbeni/1997/48/712 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  60. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.