← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-731/1994. od 22

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-731/

  1. od 22 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-731/
  2. od 22 NN 53/1997 (23.5.1997.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-731/
  3. od 22 USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući povodom ustavne tužbe D. S. iz P., N. 12/2, zastupan po punomoćnicima S. S., R. B. i T. V., odvjetnicima iz P., radi zaštite ustavnih prava na sjednici održanoj dana
  4. travnja
  5. godine, donio je slijedeću ODLUKU
  6. Usvaja se ustavna tužba te se ukidaju: - presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-2153/1993-6 od
  7. veljače 1994.; - rješenje tuženog Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša Republike Hrvatske, klasa: UP/II-371-01/92-06/1621, ur. broj: 531-06/3-93-3 od
  8. veljače 1993.; - rješenje Sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo i stambeno-komunalne djelatnosti općine P., Odsjek za stambene poslove, klasa: UP/I-371-02/92-05/90, ur. broj: 2168-05-03-92-2 od
  9. rujna
  11. Ova odluka objavit će se u "Narodnim novinama". Obrazloženje D. S., podnio je ovom Sudu ustavnu tužbu povodom presude Upravnog suda Republike Hrvatske citirane u izreci ove odluke, radi zaštite ustavnih prava iz članaka
  12. i
  13. Ustava Republike Hrvatske. Osporenom presudom, kao i rješenjima navedenim u izreci rješenja, pravomoćno je naloženo podnositelju ustavne tužbe iseljenje iz stana u P., N. 12/II i predaja istog u posjed Ministarstvu obrane Republike Hrvatske. Podnositelj ustavne tužbe tvrdi da mu je osporenom presudom povrijeđeno ustavno pravo iz članka
  14. stavka
  15. Ustava (svi su građani jednaki pred zakonom) i članka
  16. Ustava, koji članak jamči svakom građaninu štovanje i pravnu zaštitu njegovog osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti. Povredu navedenih ustavnih prava temelji na tome što je Upravni sud zanemario činjenicu da je on prije dobivanja spornog stana bio nositelj stanarskog prava u istoj zgradi, ali na stanu u prizemlju, koji je predao bivšoj JNA prilikom dobivanja spornog stana s pravom na otkup. Predaja stana, na kojem je imao stanarsko pravo, bila je po stajalištu tužitelja osnovana na Zakonu, pa smatra da su zbog toga što mu nije omogućeno ponovno useljenje u taj stan, tj. povrat u prijašnje stanje, grubo narušena njegova ustavna prava. Radi toga je predložio da Ustavni sud uvaži njegovu ustavnu tužbu i ukine presudu Upravnog suda Republike Hrvatske. Ustavna tužba je osnovana. Pobijana odluka Upravnog suda Republike Hrvatske, kao i pobijana rješenja Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša Republike Hrvatske i Sekretarijata za urbanizam, građevinarstvo i stambeno-komunalne djelatnosti općine P. - kojima se podnositelju ustavne tužbe naređuje da u roku od 15 dana oslobodi od osoba i stvari stan u P., N. 12/II - temelje se na članku
  17. Zakona o stambenim odnosima ("Narodne novine", br. 51/85, 42/86, 37/88, 47/89, 22/90, 22/92, 58/93 i 70/93 - nastavno: ZSO). Odredbom članka
  18. Zakona o najmu stanova ("Narodne novine", br. 91/96 - nastavno: ZNS) propisano je da danom njegovog stupanja na snagu prestaju vrijediti glave I., IV., V., VI., VII., VIII., IX., X. i XI. ZSO, pa slijedom toga i članak
  19. tog Zakona. Iznimno, u stavku
  20. članka
  21. ZNS određuje se da će se postupci, pokrenuti prema odredbama ZSO, dovršiti po odredbama tog Zakona ako su pokrenuti do stupanja na snagu ZNS. Odredba se odnosi i na članak
  22. ZSO - pa bi on trebao vrijediti u stambenim postupcima koji su još u tijeku - jer taj članak sadrži postupovna pravila o nadležnosti upravnih tijela za donošenje rješenja o iseljenju u slučaju useljenja bez pravne osnove, kao i druga pravila o tijeku i načinu provođenja upravnog postupka. Svojom Odlukom broj: U-I-892/1994 od
  23. studenoga 1996., Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo je odredbe članka
  24. ZSO u dijelu u kojem su ostale na snazi temeljem citiranog stavka
  25. članka
  26. ZNS, tj. ukoliko se odnose na postupke u tijeku. Ovo znači da su odredbe članka
  27. ZSO prestale vrijediti, kako za stambene stvari u postupcima koji će tek biti pokrenuti (ili su već pokrenuti) nakon stupanja na snagu ZNS, i to po sili Zakona (tj. odredbe stavka
  28. članka
  29. ZNS), tako i za postupke pokrenute prije stupanja na snagu ZNS ako su još u tijeku, a na temelju citirane odluke Ustavnog suda. Članak
  30. ZSO prestao je dakle, temeljem spomenutih pravnih akata, vrijediti u cijelosti. Ustavna tužba je u ovom predmetu podnesena
  31. kolovoza
  32. godine, dakle, prije nego što je odredba članka
  33. ZSO djelomice prestala vrijediti zbog stupanja na snagu ZNS (
  34. studenoga
  35. godine); i prije donošenja i objavljivanja spomenute odluke Ustavnog suda kojom je članak
  36. ZSO ukinut za prijelazni vremenski period u kojem je ostao na snazi po stavku
  37. članka
  38. istog Zakona. To znači da su i pobijane odluke upravnih organa i Upravnog suda donesene prije spomenutih nadnevaka, a to znači u vrijeme kad članak
  39. ZSO još nije bio ukinut. Pa ipak, zaštita ustavnih prava podnositelju ustavne tužbe ne može se uskratiti samo zbog toga što je pravni propis, ustavnost kojeg je dovedena u sumnju, prestao vrijediti, bez obzira je li ukinut kasnijim zakonom (zbog toga što ne odgovara društvenim odnosima i pravnom poretku Republike Hrvatske) ili odlukom Ustavnog suda (zbog toga što je protivan Ustavu i zakonu). Ukidanje propisa, baš naprotiv, ukazuje na osnovanost tvrdnje podnositelja ustavne tužbe o protuustavosti ukinutog propisa, koja je postojala i prije njegovog ukidanja. U ovom predmetu Ustavni sud je ukinuo odredbe članka
  40. ZSO samo za prijelazni vremenski period koji se odnosi na upravne postupke koji su u tijeku, a pokrenuti su prije stupanja na snagu ZNS. Sud samo iz formalnih razloga nije mogao ukinuti odredbu u cijelosti jer je ona (u dijelu koji se odnosi na postupke koji su dovršeni) već bila ukinuta Zakonom o najmu stanova. Rez između dijela odredbe koja je prestala vrijediti donošenjem kasnijeg zakona i dijela koji je ukinut odlukom Ustavnog suda je vremenske naravi, a ne tiče se suštine i sadržaja članka
  41. ZSO. Zbog toga se ocjena Ustavnog suda da je ova odredba protivna Ustavu nužno odnosi na nju cijelu, bez obzira kojim je aktom ukinuta. Slijedi zaključak da je članak
  42. ZSO u cijelosti bio protivan Ustavu i u vrijeme kad je ustavna tužba donesena, odnosno u vrijeme kad je doneseno prvostupanjsko rješenje upravnog organa o iseljenju iz stana. Izloženo pravno stajalište da se u povodu ustavne tužbe može ocjenjivati ustavnost propisa koji su ukinuti, iako su pobijane odluke donesene prije njihovog ukidanja, Ustavni je sud izrazio u svojim odlukama od
  43. prosinca
  44. godine, broj: U-I-206/1992, objavljeno u "Narodnim novinama", br. 113/93; u odluci od
  45. travnja
  46. godine, broj: U-III-379/1993, objavljeno u "Narodnim novinama", br. 39/94 i u odluci od
  47. listopada
  48. broj: U-I-52/
  49. Po svojim pravnim značajkama, upravni postupak iz članka
  50. ZSO predstavlja sumarni i do krajnjih granica ubrzani postupak kojem je cilj hitna uspostava prijašnjeg stanja, tj. iseljenje iz stana osobe koja je u njega bespravno uselila. No, takav postupak nije primjeren ovom konkretnom slučaju (pa niti svim drugima) u kojima osoba koja se uselila u stan raspolaže ispravom o pravnom temelju useljenja, bez obzira što je taj pravni temelj sporan, jer se u tom slučaju radi o sporu o pravu na stan. Članak
  51. ZSO je pravna tvorevima naslijeđena iz prošlih vremena u kojoj se, zbog prenaglašene želje da se postupak učini učinkovitim i bez osjećaja za razlikovanje različitih pravnih situacija, zanemarilo sva ostala procesna načela, kao što su načelo zakonitosti, traženja istine, prava na učinkovitu žalbu i dr. Ukinutim odlukama Upravnog suda i upravnih tijela povrijeđena je jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske jer se postupovnim odredbama iz članka
  52. ZSO ne zajamčuje u dovoljnoj mjeri zakonitost i istinitost u odlučivanju o pravima i dužnostima stranaka te nisu dosegnute standardne civilizacijske tekovine pravne zaštite svojstvene pravnoj državi i vladavini prava (članak
  53. Ustava). Povrijeđeno je i ustavno jamstvo jednakosti svih pred zakonom i pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti (stavak
  54. članka
  55. i članak
  56. Ustava) jer se odredbom članka
  57. ZSO stranke, samo zbog toga što je spor pravno kvalificiran kao "bespravno useljenje", upućuju na provođenje upravnog postupka, dok se u srodnim stambenim sporovima strankama omogućuje vođenje sudskog postupka koji daje veće garancije za obranu prava stranaka i zakonito rješenje spora. Povrijeđeno je i ustavno pravo na učinkovitu žalbu protiv prvostupanjske odluke nadležnog tijela (stavak
  58. članka
  59. Ustava) jer se odredbom stavka
  60. članka
  61. generalno oduzima odgodna moć žalbi - žalba formalno postoji, ali je lišena svake učinkovitosti. Prekršeno je i načelo diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu (članak
  62. Ustava) jer je upravnim organima povjereno da odlučuju u spornim stambenim odnosima koji po prirodi stvari i po zakonodavstvu Republike Hrvatske spadaju u nadležnost sudbene vlasti (stavak
  63. članka
  64. i točka 2g. stavka
  65. Zakona o sudovima - "Narodne novine", br. 3/94). U konkretnom predmetu, podnositelju ustavne tužbe nisu bila povrijeđena ustavna prava iz članka
  66. Ustava (jamstvo na štovanje i pravnu zaštitu osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti), jer tijekom postupka ta prava nisu dovedena u pitanje. Iako je podnositelj ustavne tužbe u ustavnoj tužbi predložio samo ukidanje presude Upravnog suda Republike Hrvatske, Sud je u skladu s člankom
  67. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 29/94) ukinuo i rješenja nadležnih upravnih tijela jer je utvrđeno da su i tim aktima povrijeđena ustavna prava podnositelja ustavne tužbe. Zbog razloga koji su izloženi, odlučeno je kao u izreci odluke. Odluka o objavi temelji se na odredbi stavka
  68. članka
  69. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 13/91). Broj: U-III-731/1994 Zagreb,
  70. travnja
  71. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Odluka, NN 53/1997-818 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 53/1997 Broj dokumenta u izdanju: 818 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 23.5.
  72. ELI: /eli/sluzbeni/1997/53/818 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  73. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.