← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-485/1996 od 2. srpnja 1997.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-485/1996 od

  1. srpnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-485/1996 od
  3. srpnja
  4. NN 72/1997 (11.7.1997.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-485/1996 od
  5. srpnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o ustavnoj tužbi Samostalnog sindikata radnika u proizvodnji i preradi metala Hrvatske - Sindikalna podružnica "Čelik", Križevci, na sjednici održanoj dana
  7. srpnja
  8. godine, donio je sljedeće RJEŠENJE Ustavna tužba se odbacuje. Ovo rješenje objavit će se u "Narodnim novinama". Obrazloženje Podružnica samostalnog sindikata u proizvodnji i preradi metala Hrvatske u tvrtki "Čelik" d.d. iz Križevaca, podnijela je ustavnu tužbu uz tvrdnju da su presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske od
  9. srpnja
  10. godine, broj: Gž 7/96, kojom je preinačena presuda Županijskog suda u Bjelovaru od
  11. svibnja
  12. godine, broj: P-1/96, te je zabranjen štrajk što ga je provodio podnositelj ustavne tužbe u tvrtki "Čelik" d.d. u Križevcima, povrijeđena ustavna prava iz članaka
  13. stavak 1., 56.,
  14. i
  15. Ustava Republike Hrvatske. Ustavna tužba nije dopuštena. Uvidom u predmet Županijskog suda u Bjelovaru, u kojem su donijete naprijed navedene odluke, utvrđeno je da je sukladno odredbama članka
  16. Zakona o radu ("Narodne novine", br. 38/95), povodom tužbe tvrtke "Čelik" d.d. Križevci u prvom stupnju odlučivao Županijski sud u Bjelovaru te u drugom stupnju Vrhovni sud Republike Hrvatske naprijed navedenom odlukom, a za koju se tvrdi da je podnositelju ustavne tužbe povrijedila navedena ustavna prava. Po odredbama članka
  17. Zakona o radu, pravo pozivanja na štrajk i provoditi ga imaju sindikati i njihove udruge. Po odredbama članka
  18. istog Zakona, sindikat utemeljuju i u njega se po slobodnom izboru učlanjuju zaposlenici. Prema tome, u štrajku sindikat predstavlja zaposlenike pa i u slučaju da poslodavac ili udruga poslodavca zahtijeva od nadležnog suda da zabrani organiziranje i poduzimanje štrajka. Za zaključiti je stoga da su sporovi u svezi sa štrajkom radni sporovi, koje rješavaju sudovi sukladno odredbama članka
  19. Zakona o radu i to županijski sud ukoliko štrajk obuhvaća područje jedne županije, odnosno Vrhovni sud Republike Hrvatske ukoliko štrajk obuhvaća dvije ili više županija. U drugom stupnju, povodom žalbe, odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske. Navedenim odredbama Zakona o radu, a niti drugim odredbama istog Zakona, nisu propisani u postupcima u svezi sa štrajkom izvanredni pravni lijekovi. Budući da su, kako je naprijed rečeno, sporovi u svezi sa štrajkom radni sporovi, primjenjuju se na ove sporove glede postupka odredbe glave XXVII. (članak 433-437.) Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91 i 91/92), koji propisuju postupak u parnicama iz radnih odnosa. Među navedenim odredbama nema odredbi o izvanrednim pravnim lijekovima, pa ni o reviziji. Slijedom toga, a prema odredbi članka
  20. Zakona o parničnom postupku, po kojim odredbama, ako u toj glavi XXVII. ne postoje posebne odredbe u parnicama iz radnih odnosa, primjenjivat će se ostale odredbe tog Zakona, dakle i odredbe o reviziji, koja je po odredbama članka
  21. stavka
  22. t.
  23. uvijek dozvoljena u radnim sporovima ako je zahtjev usmjeren na činidbu. Slijedi zaključak da je protiv presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u odnosu na koju je ustavna tužba podnesena, bilo moguće izjaviti reviziju. Podnositelj ustavne tužbe protiv presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odnosu na koju je podnio ustavnu tužbu primio je
  24. srpnja
  25. godine. Prema dopisu Županijskog suda u Bjelovaru od
  26. veljače
  27. godine, broj: P-1/96, reviziju protiv ove presude podnositelj ustavne tužbe nije do tog vremena izjavio. Prema odredbama članka
  28. stavka
  29. i
  30. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 13/91), ustavna tužba se može podnijeti, u slučaju dopuštenosti drugog pravnog puta radi zaštite ustavnih prava, tek po iscrpljivanju tog drugog pravnog puta. U stvarima u kojima je dopuštena revizija, pravni put je iscrpljen nakon što je odlučeno o tom pravnom sredstvu. Budući da podnositelj ustavne tužbe nije izjavio reviziju, ne postoje pretpostavke za odlučivanje po njegovoj ustavnoj tužbi, pa je, prema odredbama članka
  31. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, riješeno kao u izreci. Dio rješenja o objavi temelji se na odredbi članka
  32. stavka
  33. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-III-485/1996 Zagreb,
  34. srpnja
  35. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Rješenje, NN 72/1997-1252 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 72/1997 Broj dokumenta u izdanju: 1252 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 11.7.
  36. ELI: /eli/sluzbeni/1997/72/1252 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  37. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.