← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-746/1996 od 3. listopada 1997.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-746/1996 od

  1. listopada
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-746/1996 od
  3. listopada
  4. NN 125/1997 (21.11.1997.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-746/1996 od
  5. listopada
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući povodom ustavne tužbe I. H., P. J., R. Š. i M. P., svi iz S. B., podnijete putem punomoćnika Ž. R., odvjetnika iz S. B., na sjednici održanoj
  7. listopada
  8. godine, donio je slijedeću ODLUKU
  9. Ustavna tužba se odbija.
  10. Ova će se odluka objaviti u "Narodnim novinama". Obrazloženje Podnositelji ustavne tužbe I. H., P. J., R. Š. i M. P., svi iz S. B., zastupani po punomoćniku Ž. R., odvjetniku iz S. B., podnijeli su pravodobnu i dopuštenu ustavnu tužbu povodom presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev 102/94 od
  11. rujna
  12. godine, Županijskog suda u P., broj: Gž 111/93 od
  13. srpnja
  14. godine te Općinskog suda S. B., broj: P-160/92 od
  15. studenoga
  16. godine. Podnositelji ustavne tužbe smatraju da im je odlukama nižestupanjskih sudova te odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a kojima su odbijeni s tužbenim zahtjevom za naknadu štete, povrijeđeno ustavno pravo iz članka
  17. (jednakost pred zakonom) i odredbe članka
  18. Ustava Republike Hrvatske, kojom je propisano da Vrhovni sud Republike Hrvatske osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana. Podnositelji smatraju da imaju zakonsko pravo tražiti naknadu štete te da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje i pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Presudom Općinskog suda S. B., broj P-160/92, odbijen je tužbeni zahtjev podnositelja za naknadu štete. Na osnovi provedenih dokaza, sud je nedvojbeno utvrdio da se u konkretnom slučaju radi o štetnom događaju do kojeg je došlo uslijed terorističkog akta kojeg su izazvali pripadnici tzv. milicije SAO Krajine, koja teroristička skupina je izvršila blokadu prometa na auto-cesti, zaustavljala vozila, vozače istjerivala iz vozila i nakon toga oštećivala vozila. Budući se radi o šteti nastaloj na način naprijed opisan, sud prvog stupnja utvrdio je da tužena "Croatia osiguranje" nije odgovorna za naknadu štete jer, prema članku
  19. stavku
  20. točke
  21. Pravila za osiguranje od automobilske odgovornosti, isključena je iz osiguranja šteta prouzrokovana ratnim operacijama ili pobunama. U odnosu na drugotuženika "Hrvatske ceste" Zagreb, sud prvog stupnja odbio je tužitelje s tužbenim zahtjevom jer je šteta nastupila djelovanjem treće osobe. Presudom Županijskog suda u P., broj: Gž 111/93 od
  22. srpnja 1993., žalba je odbijena i potvrđena je prvostupanjska presuda. Presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev 102/94 od
  23. rujna
  24. godine, revizija je odbijena kao neosnovana. Ustavna tužba nije osnovana. Povodom podnesene tužbe tužitelja donijete su presude utemeljene na odredbi članka
  25. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96) i članka
  26. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima. U obrazloženju nižestupanjskih presuda, a posebno u presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske, navedeni su razlozi zbog kojih su donesene odluke i dano je obrazloženje primijenjenih propisa. Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdio je da podnositeljima ustavne tužbe nisu povrijeđena ustavna prava jer je njihov tužbeni zahtjev odbijen zbog toga što je utvrđeno da se nisu stekle zakonske pretpostavke za dosuđenje naknade štete, budući je utvrđeno da je šteta nastala terorističkim aktom. Stoga, za štetu ne odgovaraju tuženici, već bi bila odgovorna društveno-politička zajednica, a prema članku
  27. Zakona o obveznim odnosima i članku
  28. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, a koji je preuzet na temelju članka
  29. Zakona o preuzimanju Zakona o obveznim odnosima kao zakon Republike Hrvatske. U konkretnom slučaju, sudovi su donijeli odluke u okviru svoje nadležnosti određene Zakonom o sudovima ("Narodne novine", br. 3/94) uz primjenu važećeg Zakona o obveznim odnosima i Zakona o osnovnim pravima iz radnog odnosa ("Narodne novine", br. 34/91). Takvim svojim postupanjem, sudovi nisu povrijedili podnositeljima ustavne tužbe ustavno pravo na jednakost pred zakonom, koje se jamči odredbom članka 14., niti je povrijeđena odredba članka
  30. Ustava Republike Hrvatske, kojom je propisano da Vrhovni sud Republike Hrvatske osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana. Stoga je, ne našavši povredu u ustavnoj tužbi navedenih ustavnih prava, a temeljem članka
  31. i
  32. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 29/94), ustavnu tužbu valjalo odbiti kao neosnovanu. Objava odluke temelji se na odredbi članka
  33. stavka
  34. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 13/91). Broj: U-III-746/1996 Zagreb,
  35. listopada
  36. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Odluka, NN 125/1997-1831 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 125/1997 Broj dokumenta u izdanju: 1831 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 21.11.
  37. ELI: /eli/sluzbeni/1997/125/1831 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  38. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.