← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-616/1995 od 26. studenoga 1997. godine

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-616/1995 od

  1. studenoga
  2. godine Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-616/1995 od
  3. studenoga
  4. godine NN 132/1997 (9.12.1997.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-616/1995 od
  5. studenoga
  6. godine USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Vladimir Belajec, dr. Nikola Filipović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o ustavnoj tužbi R. L. iz P., zastupanog po punomoćniku E. M., odvjetniku iz P., na sjednici održanoj dana
  7. studenoga
  8. godine, donio je sljedeću ODLUKU
  9. Usvaja se ustavna tužba i ukidaju se: - presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-5395/1994-5 od
  10. ožujka 1995.; - rješenje Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Centralne službe u Zagrebu, klasa: 140-17/94-01/326760, urbroj: 341-99-03/1-94-58 od
  11. srpnja
  12. i - rješenje Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Područne službe u P., broj: MS-VO-77204 od
  13. ožujka
  15. Predmet se vraća Republičkom fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Podružnoj službi u P., na ponovni postupak.
  16. Ova odluka objavit će se u "Narodnim novinama". Obrazloženje: R. L. iz P., zastupan po punomoćniku E. M., odvjetniku iz P., podnio je ustavnu tužbu smatrajući da mu je presudom Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-5395/1994-5 od
  17. ožujka
  18. povrijeđeno ustavno pravo na mirovinu, a koje mu se pravo jamči odredbama sadržanim u člancima 3., 56.,
  19. i
  20. Ustava Republike Hrvatske. Naznačenom presudom Upravnog suda Republike Hrvatske, odbijena je tužba podnositelja ustavne tužbe protiv rješenja Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Centralne službe u Z., klasa: 140-17/94-01/326760, urbroj: 341-99-03/1-94-58 od
  21. srpnja
  22. Tim rješenjem odbijena je žalba podnositelja ustavne tužbe protiv rješenja Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Područne službe u P., broj: MS-VO-77204 od
  23. ožujka 1994., kojim je njemu odbijen zahtjev za određivanje mirovine, kao neosnovan na zakonu. Zahtjev je odbijen jer da je člankom 3b. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti mirovinskog osiguranja i doplatka za djecu vojnih osiguranika, koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao republički zakon, određeno da će se državljaninu Republike Hrvatske s neprekidnim prebivalištem u Republici Hrvatskoj, koji je pravo na mirovinu i druga novčana primanja ostvario u Zajednici socijalnog osiguranja vojnih osiguranika prije
  24. listopada
  25. godine, i kojemu je ta Zajednica obustavila isplatu mirovine i drugih novčanih primanja, odrediti isplata akontacije na ta primanja počevši od
  26. siječnja
  27. godine, a njemu je isplata mirovine u ZSOVO Beograd obustavljena
  30. godine. Žalba podnositelja ustavne tužbe protiv tog prvostupanjskog rješenja odbijena je, također, pozivom na članak 3b. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju saveznih zakona i oblasti mirovinskog i invalidskog osiguranja vojnih osiguranika, koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao republički zakon, i koji da je istovjetan odredbi sada važećeg Zakona o ostvarivanju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja pripadnika bivše JNA ("Narodne novine", br. 96/93). Upravni je sud Republike Hrvatske odbio tužbu protiv drugostupanjskog rješenja jer da se, prema članku
  31. Zakona o ostvarivanju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja pripadnika bivše JNA, mirovina iz članka
  32. određuje u visini 63,22% od pripadajuće svote mirovine u mjesecu prosincu
  33. godine pa imajući u vidu citiranu zakonsku odredbu, prema kojoj se mirovina određuje od mirovine za mjesec prosinac 1991., taj Sud ocjenjuje da se prema Zakonu mirovina može preuzeti od
  34. siječnja 1992., a da to nadalje znači da je Zajednica socijalnog osiguranja vojnih osiguranika trebala obustaviti isplatu mirovine najkasnije do
  35. prosinca
  36. godine pa, s obzirom da je tužitelju mirovina obustavljena
  37. listopada 1993., da nisu ispunjeni uvjeti iz Zakona za preuzimanje mirovine tužitelja. Tužitelj u dopuštenoj i pravodobnoj ustavnoj tužbi navodi da mu je povrijeđeno ustavno pravo iz članka
  38. Ustava, nepoštivanjem njegovog prava na mirovinu, koju je prethodno ostvario u bivšoj SFRJ, kao jedinom i osnovnom izvoru njegove egzistencije, da je doveden u stanje potpune neravnopravnosti, poglavito u materijalnom i imovinskom segmentu. Također, ukazuje se na povrede ustavnih prava iz članaka 56.,
  39. i
  40. Ustava jer da mu je uskraćeno pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje, da je doveden u stanje nezbrinutog građanina Republike Hrvatske, bez osiguranja prava na potporu za podmirenje osnovnih životnih potreba, kao i da mu je onemogućeno pravo na zdravstvenu zaštitu. Konačno, ukazuje se na pogrešnu primjenu materijalnog prava jer da je Zakon o ostvarivanju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja pripadnika bivše JNA stupio na snagu nakon donošenja rješenja Zavoda za socijalno osiguranje vojnih osiguranika, od
  41. ožujka 1993., broj: SP-68950, čime da je učinjena povreda vladavine prava uređene i sadržane u članku
  42. Ustava. Predlaže usvojiti ustavnu tužbu i odluku objaviti u "Narodnim novinama". Ustavna tužba je osnovana. Prema odredbi članka
  43. Zakona o ostvarivanju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja pripadnika bivše JNA, korisnik koji je pravo na mirovinu i druga novčana primanja (doplatak za pomoć i njegu i novčanu naknadu za tjelesno oštećenje) ostvario u Zajednici socijalnog osiguranja vojnih osiguranika prije
  44. listopada
  45. i kojemu je ta Zajednica obustavila isplatu mirovine i drugih novčanih primanja, odredit će se ta prava u visini utvrđenoj na način propisan u članku
  46. tog Zakona, ako ispunjava slijedeće uvjete: - da ima prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske, - da je ostvario pravo na mirovinu u Zajednici socijalnog osiguranja vojnih osiguranika prije
  47. listopada 1991., - da je Zajednica socijalnog osiguranja vojnih osiguranika obustavila isplatu mirovine i drugih novčanih primanja, - da protiv njega nije nadležno tijelo državne vlasti pokrenulo postupak zbog poduzimanja ili pripremanja kažnjivih djela ili propuštene činidbe propisane u Glavi XIV., Glavi XV. i Glavi XVIII. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 31/93 - pročišćeni tekst i 35/93), Glavi XIX. Krivičnog zakona Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 32/93 - pročišćeni tekst i 38/93) i Zakona o kaznenim djelima podrivačke i terorističke djelatnosti protiv državnog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 74/92). U članku
  48. istog Zakona, određeno je da se mirovina iz članka
  49. tog Zakona određuje u visini 63,22% od pripadajuće svote mirovine u mjesecu prosincu
  50. U konkretnom slučaju, nije sporno da tužitelj ispunjava sve uvjete iz navedenog članka
  51. Zakona o ostvarivanju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja pripadnika bivše JNA, zbog čega su mu osporenom presudom i aktima koji su joj prethodili povrijeđena ustavna prava iz članka
  52. stavka
  53. Ustava Republike Hrvatske i najviša vrednota vladavine prava iz članka
  54. Ustava Republike Hrvatske. Naime, Upravni sud Republike Hrvatske i tijela koja su donijela akte, koji su prethodili presudi, odlučili su da tužitelju ne pripada pravo na mirovinu, u smislu odredbe članka
  55. Zakona o ostvarivanju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja pripadnika bivše JNA jer da je njemu obustavljena isplata mirovine tek s danom
  56. ožujka 1993., a ne prije
  57. prosinca 1991., što da bi bio uvjet za preuzimanje njegove mirovine. Takav uvjet, prema kojem bi mirovina trebala biti preuzeta najkasnije s
  58. prosincem
  59. godine, a ne i nakon tog dana, nije propisan u gore navedenom članku
  60. Zakona o ostvarivanju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja pripadnika bivše JNA, ni u ostalim njegovim odredbama, a ne proizlazi postojanje takvog uvjeta niti iz članka
  61. stavka
  62. istog Zakona jer se u njemu samo propisuje način određivanja visine mirovine koja se preuzima. Istovremeno, osporenom presudom i rješenjima koja su joj prethodila, tužitelju nisu povrijeđena ustavna prava iz članka
  63. i članka
  64. Ustava Republike Hrvatske jer se tim aktima nije odlučivalo o pravima na koja se odnose odredbe iz tih članaka. Stoga je, temeljem odredbe članka
  65. i članka
  66. stavka
  67. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 29/94), odlučeno kao u točki
  68. izreke ove odluke. Točka
  69. izreke ove odluke temelji se na odredbi članka
  70. stavka
  71. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 13/91). Broj: U-III-616/1995 Zagreb,
  72. studenoga
  73. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Odluka, NN 132/1997-1914 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 132/1997 Broj dokumenta u izdanju: 1914 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 9.12.
  74. ELI: /eli/sluzbeni/1997/132/1914 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  75. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.