← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-32/1997 od 17. prosinca 1997.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-32/1997 od

  1. prosinca
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-32/1997 od
  3. prosinca
  4. NN 12/1998 (30.1.1998.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-32/1997 od
  5. prosinca
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu predsjednik Suda Jadranko Crnić te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o ustavnoj tužbi D. Č. iz Z., zastupanog od Odvjetničkog društva E. i Š., iz Z., na sjednici održanoj dana
  7. prosinca
  8. godine, donio je ovu ODLUKU
  9. Usvaja se ustavna tužba te se ukidaju: - presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-2457/1996-4 od
  10. listopada
  11. godine; - rješenje Ministarstva obrane, klasa: UP/II-800-01/96-06/15, urbroj: 512-37-06/02-96-2, od
  12. veljače
  13. godine i - rješenje Ministarstva obrane, Uprave za obranu Z., klasa: UP I 803-01/95-14/694, urbroj: 512-50/4-96-2 od
  14. siječnja
  15. godine.
  16. Predmet se vraća Ministarstvu obrane, Upravi za obranu Z., na ponovni postupak.
  17. Ova će se odluka objaviti u "Narodnim novinama". Obrazloženje Podnositelj ustavne tužbe počeo je vojni rok služiti
  18. svibnja
  19. godine, a služio ga je do
  20. veljače
  21. godine; iz navedenih datuma slijedi da je njegovo služenje vojnog roka u Jugoslavenskoj narodnoj armiji (nastavno: JNA) trajalo 8 mjeseci i 14 dana. Dana
  22. srpnja
  23. podnositelj je primljen u hrvatsko državljanstvo, a dana
  24. kolovoza
  25. dao je Gradu Z., Gradskom sekretarijatu za narodnu obranu, Područnom odjelu S., zapisničku izjavu u predmetu utvrđivanja datuma prekida služenja vojnog roka u JNA, a u svrhu reguliranja dosluženja vojnog roka u Hrvatskoj vojsci. U vrijeme podnošenja toga njegova zahtjeva bila je na snazi zakonska odredba članka
  26. točka
  27. Zakona o obrani ("Narodne novine", broj 49/91, s do tada donijetim izmjenama i dopunama u brojevima 53A/91, 73/91 i 19/92) temeljem koje se obveze služenja vojnog roka oslobađa: "...
  28. osoba koja je stekla hrvatsko državljanstvo naturalizacijom ili prirođenjem, ako je u državi čiji je bila građanin, odslužila vojni rok." Ta je odredba Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obrani ("Narodne novine", broj 57/96) preformulirana u ovaj tekst: "
  29. osoba koja je stekla hrvatsko državljanstvo naturalizacijom ili prirođenjem ako je u državi čiji je bila građanin regulirala obvezu služenja vojnog roka." Također su u vrijeme postavljanja podnositeljeva zahtjeva bile na snazi odredbe Pravilnika o izvršenju vojne obveze i civilne službe ("Narodne novine", broj 63/91, s do tada donijetim izmjenama i dopunama u broju 20/92). Odredbe navedenog Pravilnika propisivale su (stavak
  30. članka
  31. Pravilnika) da vojni obveznici koji se vode u vojnoj evidenciji na teritoriju Republike Hrvatske, a odslužili su manje od 10 mjeseci vojnog roka u JNA, uputit će se na dosluženje vojnog roka sukladno stavku
  32. članku
  33. Zakona, dok prema stavku
  34. tog članka osobe iz njegova stavka 1, kojima je ostalo za doslužiti manje od 60 dana prevode se u pričuvni sastav. Odredba članka
  35. Zakona o obrani glasila je: "Osoba kojoj je prekinuto služenje vojnog roka, po odredbama ovoga Zakona, uputit će se na dosluženje preostalog dijela vojnog roka nakon prestanka razloga zbog kojih joj je prekinuto služenje vojnog roka, a najkasnije do kraja godine u kojoj navršava 27 godina. Iznimno od odredbe stavka
  36. ovoga članka, osoba kojoj je prekinuto služenje vojnog roka po odredbama ovoga Zakona, neće se uputiti na dosluženje vojnog roka ako joj je do kraja služenja vojnog roka ostalo manje od 60 dana. Ta se osoba prevodi u pričuvni sastav danom kada joj je prekinuto služenje vojnog roka." Za razliku od odredaba spomenutog Pravilnika ova zakonska odredba na snazi je sve do stupanja na snagu Zakona o obrani ("Narodne novine", broj 49/91, to jest od
  37. rujna
  38. pa do danas, jedino je izmjenama i dopunama Zakona o obrani ("Narodne novine", broj 57/96, članak 33.) u članku
  39. stavku
  40. brojka "60" zamijenjena brojkom "30"). Te izmjene i dopune stupile su na snagu
  41. srpnja
  42. Što se tiče navedenih odredaba Pravilnika o izvršavanju vojne obveze i civilne zaštite, one su bile na snazi do
  43. siječnja
  44. godine, kad je stupio na snagu Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o izvršavanju vojne obveze i civilne službe ("Narodne novine", broj 3/94), koji je brisao sve prijelazne i završne odredbe ranijeg Pravilnika (to jest odredbe članaka 101, 102, 103, 104, 105,
  45. i 107.). U podnositeljevu predmetu došlo je do ovog slijeda događaja: Dana
  46. rujna
  47. podnositelju je od Grada Z., Gradskog sekretarijata za obranu, Područnog odjela S., izdano uvjerenje (klasa: 803-01/92-02/338, urbroj: 251-08-17/2-92-2) da je regulirao vojnu obvezu. Međutim, krajem
  48. godine, u povodu poziva za zamjenu vojne knjižice, rečeno mu je da nije odslužio vojni rok, a u postupku nakon toga: -
  49. siječnja
  50. rješenjem Ministarstva obrane, Uprave za obranu Z., klasa: UP I 803-01/95-14/694, urbroj: 512-50/4-96-2, od
  51. siječnja
  52. podnositelju je odbijen zahtjev za prevođenje u pričuvni sastav oružanih snaga kao neosnovan s obrazloženjem: "Osobama koje su služile vojni rok u bivšoj "JNA" nakon
  55. godine a poslije su stekle hrvatsko državljanstvo vrijeme provedeno u bivšoj "JNA" ne može se smatrati odsluženim vojnim rokom u smislu članka
  56. stavka
  57. Zakona o obrani, te su takve osobe dužne služiti vojni rok u oružanim snagama Republike Hrvatske."; -
  58. veljače
  59. rješenjem drugog stupnja, tj. rješenjem Ministarstva obrane, klasa.UP/II-800-01/96-06/15, urbroj: 512-37-06/02-96-2, od
  60. veljače
  61. odbijena je podnositeljeva žalba kao neosnovana s obrazloženjem: "…što je žalitelj i poslije
  62. listopaa
  63. služio vojni rok u bivšoj JNA (neprijateljskoj vojsci)… vrijeme služenja vojnog roka u bivšoj JNA ne može (se) smatrati slučajem za oslobođenje služenja vojnog roka u smislu članka
  64. stavka
  65. točka
  66. Zakona o obrani, jer žalitelj do
  67. listopada
  68. nije bio odslužio vojni rok."); - 3 listopada
  69. presudom Upravnog suda Republike Hrvatske broj: Us-2457/1996 od
  70. listopada
  71. odbijena je podnositeljeva tužba u upravnom sporu. Presuda Upravnog suda poziva se na to da je podnositelj služio vojni rok u bivšoj JNA u trajanju od 8 mjeseci i 14 dana, te da je stekao hrvatsko državljanstvo, pa zaključuje: "Odredbom članka
  72. stavak
  73. točka
  74. Zakona o obrani ("Narodne novine", broj 74/93) propisano je, da se obveze služenja vojnog roka oslobađa osoba koja je stekla hrvatsko državljanstvo naturalizacijom ili prirođenjem, ako je u državi, čiji je bila građanin, odslužila vojni rok. Kako tužitelj nije odslužio u cijelosti vojni rok, to se temeljem gornje zakonske odredbe nije mogao osloboditi obveze služenja vojnog roka." Podnositelj smatra da su mu povrijeđena prava koja proizlaze iz ustavnih odredaba u člancima
  75. i
  76. stavak
  77. Ustava, te iz načela u članku
  78. Ustava, zatim da mu je povrijeđeno pravo jednakosti građana pred zakonom iz članka
  79. stavak
  80. Ustava. Navodeći odredbu članka
  81. Ustava podnositelj se poziva na vladavinu prava. Prema odredbi stavka
  82. članka
  83. Ustava sudovi sude na temelju Ustava i zakona, a prema odredbi članka
  84. Ustava slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Premda se to izrijekom ne spominje, iz sadržaja ustavne tužbe proizlazi da podnositelj smatra povrijeđenim i ustavno pravo na pravično suđenje, iz odredaba članka
  85. Ustava, i to povezano s načelom saslušanja stranke u upravnom postupku, jer mu nije bila pružena mogućnost izjašnjenja o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje rješenja. Osobito je to istaknuto u svezi s činjenicom njegova služenja vojnog roka u JNA nakon
  86. listopada
  87. godine, u povodu čega on ističe da su se pripadnici hrvatskog naroda, koji su bili primorani služiti vojni rok u bivšoj JNA, nalazili u vojarnama pod posebnom stegom i uz budno nadziranje doslovno svakog pokreta. U tim okolnostima podnositelju je bilo izuzetno teško pobjeći, i u tome je uspio tek
  88. veljače
  89. godine. Ustavna tužba je osnovana. Donoseći odluku o osnovanosti ustavne tužbe ovaj Sud u prvom redu imao je u vidu interpretaciju odredbe članka
  90. točka
  91. Zakona, koja je u upravnim rješenjima sužena na razdoblje do
  92. listopada
  93. godine. Za takvu interpretaciju ove zakonske odredbe nema temelja, pa su njome povrijeđene odredbe članaka
  94. stavak
  95. i
  96. stavak
  97. Ustava. Zatim je Sud polazio sa stajališta da je o podnositeljevu statusa trebalo odlučivati sa stajališta propisa koji su bili na snazi u vrijeme kad se je on prvi put obratio upravnom tijelu radi reguliranja svog statusa. U svjetlu činjenice da je on u JNA odslužio 8 mjeseci i 14 dana vojnog roka i da je stekao hrvatsko državljanstvo, on je temeljem Pravilnika koji je u to vrijeme bio na snazi, a i temeljem zakonske odredbe članka
  98. Zakona, koja je tada bila, a i danas je na snazi, spadao u kategoriju osoba koje se neće uputiti na dosluženje vojnog roka, ako joj je do kraja služenja vojnog roka ostalo manje od 60 dana, te se ta osoba prevodi u pričuvni sastav danom kada joj je prekinuto služenje vojnog roka. Pritom je ovaj Sud polazio sa stajališta da je Zakon o vojnoj obvezi ("Službeni list SFRJ", broj 64/85, 26/89 i 30/91) prestao važiti temeljem odredbe članka
  99. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani ("Narodne novine", broj 53/A/91) koji je stupio na snagu danom objave u "Narodnim novinama", a objavljen je
  100. listopada
  101. godine, pa je za trajanje vojnog roka bila relevantna odredba članka
  102. stavak
  103. Zakona o obrani prema kojoj služenje vojnog roka traje 10 mjeseci. Ovaj zaključak potvrđuje i odredba članka
  104. Pravilnika o izvršavanju vojne obveze i civilne službe ("Narodne novine", broj 63/91, 12/92, 20/92 i 3/94), a prema kojoj se vojne obveznike koji se vode u vojnoj evidenciji na teritoriju Republike Hrvatske, a prije napuštanja JNA odslužili su 10 i više mjeseci vojnog roka, općinsko tijelo uprave za poslove obrane rješenjem prevodi u pričuvni sastav oružanih snaga. Prema ocjeni ovog Suda vrijeđaju se i vladavina prava i pravna sigurnost građana ako se građanin za vrijeme važenja jednih propisa obrati upravnim tijelima radi reguliranja svog statusa prema tada važećim propisima, a upravna tijela, odlučujući o njegovu statusu tri godine nakon toga, primijene kasnije donijete propise, i to nepovoljnije za podnositelja zahtjeva. O pravnom statusu podnositelja nije se moglo odlučivati a da se u prvom redu nisu imali u vidu propisi koji su bili na snazi u vrijeme kad je on zatražio reguliranje svog statusa, s posljedicama što su za njega u tom času iz propisa proizlazile. Sud je ocijenio da su povrijeđena i prava koja za podnositelja proizlaze iz ustavnog prava u odredbi članka
  105. Ustava o pravičnom suđenju, koju valja protumačiti kao ustavno pravo građanina na pravični postupak u svakoj vrsti postupka pred upravnim tijelima i svim sudovima. S tim u svezi ne stoji tvrdnja u presudi Upravnog suda da su upravna tijela u ovom predmetu mogla donositi svoja rješenja bez prethodnog izjašnjenja stranke pozivom na odredbu članka
  106. stavak
  107. točka
  108. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91 i odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske u broju 103/96). Prema toj odredbi organ može po skraćenom postupku riješiti stvar neposredno ako se stanje stvari može utvrditi na podlozi službenih podataka kojima organ raspolaže, a nije potrebno posebno saslušanje stranke radi zaštite njezinih prava odnosno pravnih interesa. Sa stajališta Ustava ova zakonska odredba nije se mogla primijeniti na stranku koja je po propisima stekla pričuvni status, dobila službenu potvrdu o tome da je regulirala vojnu obvezu, a nakon toga joj je rečeno da uopće nije odslužila vojni rok. Takvoj stranci trebalo je omogućiti saslušanje radi zaštite njezinih prava odnosno pravnih interesa. U skladu s iznijetim odlučeno je kao u izreci. Ova se odluka temelji na odredbama članaka
  109. i
  110. stavak
  111. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91), te na odredbi članka
  112. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94). Broj: U-III-32/1997 Zagreb,
  113. prosinca
  114. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Odluka, NN 12/1998-193 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 12/1998 Broj dokumenta u izdanju: 193 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 30.1.
  115. ELI: /eli/sluzbeni/1998/12/193 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  116. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.