← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-63/1998

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-63/1998 Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-63/1998 NN 14/1998 (3.2.1998.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-63/1998 USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući temeljem članka

  1. stavak
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske u predmetu ocjene ustavnosti i zakonitosti, na sjednici održanoj dana
  3. siječnja
  4. godine, donio je slijedeću ODLUKU I. Pokreće se postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti i ukida se odredba članka
  5. stavak
  6. Odluke o privremenom poslovničkom radu Gradskog vijeća Grada Ploče ("Službeni glasnik Grada Ploče", broj 1/93) u dijelu koji glasi: "..., s tim da je na sjednici Vijeća utvrđena nazočnost najmanje dvije trećine svih vijećnika Gradskog vijeća." II. Ova će se odluka objaviti u "Narodnim novinama" i u "Službenom glasniku Grada Ploče". Obrazloženje Odredbom članka
  7. stavak
  8. Odluke o privremenom poslovničkom radu Gradskog vijeća Grada Ploče ("Službeni glasnik grada Ploče", broj 1/93) propisano je da je Gradsko vijeće konstituirano danom kojeg se sastalo na prvo zasjedanje sazvano od dotadašnjeg predsjednika Skupštine općine Ploče, s tim da je na sjednici Vijeća utvrđena nazočnost najmanje dvije trećine svih vijećnika Gradskog vijeća. Člankom
  9. Ustava Republike Hrvatske utvrđeno je da u Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom te da je svatko dužan držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike. Ustav Republike Hrvatske u odredbama članka 128., 129.,
  10. i
  11. regulira ustrojstvo lokalne samouprave i uprave, pa između ostalog, jamči pravo na lokalnu samoupravu, određuje da se o lokalnoj samoupravi donosi zakon, a da se ustrojstvo i djelokrug tijela jedinica lokalne samouprave uređuje njihovim statutom a u skladu sa zakonom. Odredba članka
  12. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine", broj 90/92, 94/93 i 117/93) propisuje da je za donošenje odluka u predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave potrebna većina glasova, ukoliko je na sjednici nazočna većina članova tog tijela. Za donošenje statuta, proračuna i završnog računa taj zakon propisuje apsolutnu većinu glasova, te daje mogućnost da se poslovnikom predstavničkog tijela odrede i druga pitanja o kojima će se odlučivati apsolutnom većinom. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave ("Narodne novine", broj 59/96), člankom 40., regulirano je konstituiranje predstavničkih tijela novoustrojenih jedinica lokalne samouprave i uprave na način da sjednici mora biti nazočna natpolovična većina svih članova predstavničkog tijela, dok se kod konstituiranja predstavničkih tijela ranijih općina odnosno gradskih vijeća novoustrojenih gradova, traži broj članova koji je bio propisan dotadašnjim statutom ili drugim općim aktom općine. U slučaju da to nije bilo propisano, Zakon određuje apsolutnu većinu članova. Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdio je da je odredba članka
  13. stavak
  14. Odluke o privremenom poslovničkom radu Gradskog vijeća Grada Ploče (nastavno: Odluka) u dijelu koji je naveden pod točkom I. izreke suprotna Ustavu Republike Hrvatske, kao i navedenim zakonima iz slijedećih razloga: Budući da se, slijedom naprijed spomenutih ustavnih odredbi, zakonima i podzakonskim aktima o lokalnoj samoupravi i upravi jamči pravo na lokalnu samoupravu, jasno proizlazi da je protuustavno svako ograničavanje ili otežavanje ostvarivanja tog prava. Propisivanjem dvotrećinske većine kao uvjeta za konstituiranje predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave bitno se otežava ostvarivanje ovog ustavnog prava. Naime, kako je vidljivo i iz navedenih odredaba Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi te Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, zakonodavac ni u sferi donošenja odluka, niti u sferi konstituiranja predstavničkih tijela nije predvidio dvotrećinsku većinu već, ili relativnu, ili apsolutnu taksativno utvrđujući slučajeve kada je za donošenje odluke potrebna apsolutna većina glasova (statut, proračun i završni račun) ostavljajući mogućnost da se poslovnikom odrede i druga pitanja - a što svakako može biti i pitanje samog konstituiranja predstavničkog tijela - o kojima se može odlučivati apsolutnom većinom, ili ne i dvotrećinskom. Isključivo natpolovična većina svih članova predstavničkog tijela predviđena je i za valjano konstituiranje predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave time da, uvjetno rečeno, postoji izuzetak sadržan u odredbi kojom se propisuje da je za konstituiranje predstavničkih tijela novoustrojenih gradova mjerodavan njihov, do tada važeći, opći akt, odnosno broj nazočnih članova propisan tim aktom. Činjenica, međutim, da pojedini takvi akti sadrže odredbu o dvotrećinskoj većini, ne znači da je takva odredba zakonita. Upravo suprotno, nezakonita je, ali zakonodavac nema mogućnosti derogirati nezakonitu odredbu statuta ili poslovnika. Stoga tu mogućnost ima ovaj Sud. Zbog navedenog osporavana je odredba članka
  15. stavak
  16. Odluke u suprotnosti s odredbama članaka 5.,
  17. i
  18. stavak
  19. Ustava Republike Hrvatske, kao i sa odredbama članka
  20. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi. Slijedom toga, Ustavni je sud Republike Hrvatske, temeljem odredbe članka
  21. stavak
  22. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91, nastavno: Ustavni zakon) sam pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti ovog propisa, a temeljem odredaba članaka
  23. i
  24. Ustava Republike Hrvatske, te članka
  25. Ustavnog zakona donio odluku kao u izreci. Odluka o objavi temelji se na odredbi članka
  26. Ustavnog zakona. Broj: U-II-63/1998 Zagreb,
  27. siječnja
  28. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Odluka, NN 14/1998-218 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 14/1998 Broj dokumenta u izdanju: 218 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 3.2.
  29. ELI: /eli/sluzbeni/1998/14/218 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  30. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.