← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-283/1997 od 25. veljače 1998.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-283/1997 od

  1. veljače
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-283/1997 od
  3. veljače
  4. NN 27/1998 (27.2.1998.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-283/1997 od
  5. veljače
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu predsjednik Suda Jadranko Crnić te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marjan Severinac i Mladen Žuvela, u povodu prijedloga za ocjenu ustavnosti Zakona o usklađivanju mirovina i drugih novčanih primanja iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, te upravljanju fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja, na sjednici održanoj dana
  7. veljače
  8. godine, donio je sljedeće RJEŠENJE 1) Pokreće se postupak za ocjenu ustavnosti odredaba članaka 1., 2., 3.,
  9. i
  10. Zakona o usklađivanju mirovina i drugih novčanih primanja iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, te upravljanju fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja ("Narodne novine", broj 20/97). 2) Ovo rješenje će se objaviti u "Narodnim novinama". Obrazloženje Sindikat umirovljenika Hrvatske podnio je prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o usklađivanju mirovina i drugih novčanih primanja iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, te upravljanja fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja ("Narodne novine", broj 20/97 - u daljem tekstu: Zakon o usklađivanju). Predlagatelj smatra da je člancima 1.,
  11. i
  12. povrijeđen Ustav u odredbama članaka 3., 5., 16.,
  13. stavak
  14. i
  15. stavak
  16. Matica hrvatskih umirovljenika Republike Hrvatske i Matica hrvatskih umirovljenika Grada Zagreba podnijeli su prijedlog za ocjenu ustavnosti istog Zakona i to članaka 1., 2., 3., 4.,
  17. i 7., jer smatraju da su one suprotne člancima 1., 3.,
  18. stavak 2.,
  19. i članku
  20. Ustava Republike Hrvatske. Dr. Džemaludin Kalajdžisalihović iz Zagreba podnio je prijedlog za ocjenu navedenog zakona i to članaka 1.,
  21. točka 1., 2.,
  22. i
  23. i čl.
  24. st.
  25. i 2., jer smatra da su suprotni ustavnim odredbama označenim u već navedenim prijedlozima. Hrvatska stranka umirovljenika također je podnijela prijedlog, jer smatra da su odredbe članaka 1., 2., 3., 4.,
  26. i
  27. Zakona o usklađivanju suprotne člancima 1., 3.,
  28. stavak
  29. Ustava Republike Hrvatske. Sindikat umirovljenika Hrvatske - Podružnica Dubrovnik i Županijsko povjereništvo Dubrovnik podnijeli su prijedlog za ocjenu ustavnosti članaka 1.,
  30. i
  31. Zakona o usklađivanju jer smatraju da su suprotni odredbama članaka 3., 5., 14., 16.,
  32. stavak
  33. i
  34. stavak
  35. Ustava. U odnosu na odredbu članka
  36. Zakona o usklađivanju kao razloge osporavanja predlagatelji navode da je kod usklađivanja mirovina izostavljen mjesec siječanj
  37. godine. Takvom odredbom osporavanog Zakona dovedeno je u pitanje osnovno načelo Ustava - vladavine prava kao i poštivanje temeljnih odredbi Ustava, odnosno temeljnih sloboda čovjeka i građanina u odnosu na dostojanstvo, socijalnu skrb i ostvarivanja prava stečenih radom i ulaganjem kapitala, jer se time ponovno umirovljenicima zakida mirovina za veći postotak, budući se tako umanjuje osnovica na kojoj se temelji usklađivanje mirovina za dvogodišnje razdoblje. Smatraju da su uplaćivanja doprinosa u mirovinski fond ustvari ulaganje kapitala, pa su ograničenja kakva proizlaze iz osporavanog Zakona suprotna ustavnim jamstvima iz članka
  38. stavka
  39. Ustava. Nadalje, odredba koja veže kretanje mirovina s kretanjima prosječnih troškova života - članak
  40. osporavanog Zakona, nije jednostavna promjena izračuna mirovina, nego promjena sustava mirovina. Naime, članak
  41. Zakona o usklađivanju stavlja izvan snage niz odredbi koje su bile suštinske odrednice sustava izračuna mirovina. Prethodile su tome već uredbe Vlade i odluke Mirovinskog fonda koje su ograničavale rast mirovina. Donošenjem osporavanog Zakona ovakvo ograničenje je sankcionirano. Time je jedno izvanredno stanje nastalo uredbama i odlukama postalo trajno stanje, koje ima temelj u ranijim ograničenjima, čime je povrijeđeno osnovno i temeljno načelo Ustava - a to je vladavina prava. Ovim načinom umirovljenici su dovedeni u neravnopravan položaj prema ostalim građanima kojima odlukama nije ograničena mogućnost ostvarenja ranije stečenih prava. Predlagatelji navode da protuustavnost nalaze i u činjenici da se usklađivanje mirovina po osporavanom zakonu kreće prema troškovima života. Time se mijenja sustav dosadašnjeg obračuna i usklađenja mirovina u odnosu na umirovljenike koji su i uplaćivali u mirovinski fond i odlazili u mirovinu po drugom sustavu, čime se bez reformiranja mirovinskog osiguranja mijenjaju uvjeti izračuna njihovih mirovina. Naime, navodi se u prijedlozima, prema važećim zakonima plaće i mirovine čine jedinstvo pa mirovine u sustavu s plaćama predstavljaju cjelinu. Kod kretanja plaća važi načelo slobodnog formiranja plaće, pa tako i doprinosa za mirovinsko osiguranje, dok kod mirovina važi sada načelo kretanja prema troškovima života. Time je zakon, koji je donesen zbog usklađivanja mirovina, ustvari promijenio dio sustava izračuna mirovina. Na traženje Ustavnog suda, mišljenja i odgovore na podnesene prijedloge dostavili su Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske te Ministarstvo rada i socijalne skrbi Republike Hrvatske. Smatraju da je pitanje usklađivanja mirovina u razdoblju prije
  42. veljače
  43. godine riješeno odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 48/97) kojom je postupak za ocjenu ustavnosti uredbi Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju najviših iznosa mase sredstava za isplatu mirovina obustavljen. Stoga da za razdoblje prije
  44. veljače
  45. godine ne dolazi u obzir usklađivanje mirovina na način kako je bilo predviđeno zakonom. Nadalje se u odgovorima tvrdi da usklađivanje mirovina s kretanjima troškova života stavlja umirovljenike u povoljniji položaj jer će njihove mirovine na taj način zadržati realnu vrijednost. Prijedlozi su osnovani. Ustav Republike Hrvatske uređuje temelje gospodarskog, socijalnog i demokratskog poretka u Republici Hrvatskoj. Odredbe Ustava u pravilu se ne primjenjuju neposredno. Mirovinski sustav, u koji spada i osporavani zakon, još nije usklađen s Ustavom (primjerice - u pojedinim odredbama zakona i podzakonskih akata nalaze se pravni instituti i pravni pojmovi koji ne postoje u hrvatskom pozitivno-pravnom sustavu kao što su: društvenopolitičke zajednice, samoupravne interesne zajednice, samoupravno organiziranje i slično). Ustavni zakon za provedbu Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 34/92 - pročišćeni tekst, 91/92, 62/93, 50/94 i 105/95, 110/96) u odredbi članka
  46. propisuje da se zakoni, drugi propisi i opći akti moraju uskladiti s Ustavom najkasnije do
  47. prosinca
  48. godine. Ova odredba Ustavnog zakona obvezivala je zakonodavca da cjelokupni mirovinski sustav, u koji spada i osporavani zakon, uskladi s Ustavom do
  49. prosinca
  50. godine kao krajnjim rokom. Ustavni sud Republike Hrvatske ocjenjuje iz razloga koji slijede, da postoji osnovana sumnja u ustavnost osporenog zakona. Zakonodavac nije, sukladno izričitoj odredbi Ustavnog zakona, uskladio u ovom slučaju zakonodavnu materiju iz područja mirovinskog osiguranja s Ustavom Republike Hrvatske, što je temeljni razlog pokretanja postupka ocjene ustavnosti osporavanog zakona pred Ustavnim sudom. Postojanje osnovane sumnje u ustavnost osporavanih odredbi Zakona o usklađivanju Ustavni sud nalazi i u sljedećim razlozima: Republika Hrvatska je u svoj pravni sustav preuzela i Zakon o osnovnim pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja ("Narodne novine", broj 53/91). Prema tom zakonu, kao i Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju, mirovine i druga novčana primanja redovito se usklađuju s kretanjem plaća svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Ovi propisi bili su na snazi sve do
  51. prosinca
  52. godine, tj. do stupanja na snagu Zakona o usklađivanju mirovina. Uredbe Vlade Republike Hrvatske o usklađivanju najviših iznosa mase sredstava za isplatu mirovina ("Narodne novine", broj 93/93 do 91/94) - ne ulazeći za sada u pitanje ustavnosti ovlaštenja Vlade da uredbama uređuje ovo područje - nisu izričito ni prešutno stavile izvan snage spomenute propise o usklađivanju mirovina. Republički fondovi mirovinskog i invalidskog osiguranja nisu redovno usklađivali mirovine, pravdajući se ograničenjima iz navedenih Uredbi, odnosno nedostatkom sredstava. Tako su postupili prije, za vrijeme važenja, a i nakon prestanka važenja Uredbi. Upitno je da li okolnost što je Vlada Republike Hrvatske za izvjesno vrijeme ograničila masu sredstava za isplatu mirovina (ne dirajući pri tome propise o redovnom usklađivanju mirovina) znači da umirovljenici nemaju pravo, odnosno da su izgubili pravo na usklađivanje mirovina i za to razdoblje. Naime, za sada proizlazi da je prema zakonskim odredbama, po kojima su građanima za sve vrijeme radnog staža uplaćivali doprinose prema iznosu njihove plaće, jamčeno da će mirovine biti usklađivane po principu kretanja plaća. Dakle, po istom principu po kojem su uplaćivali doprinos. Odstupanjem od toga, donošenjem osporenog zakona - za istu kategoriju građana - sadašnjih umirovljenika došlo je do takvih izmjena u iznosu mirovina da postoji osnovana sumnja o povredi načela navedenih u članku
  53. Ustava - vladavina prava i socijalna pravda. Postavlja se pitanje je li prestankom važenja uredbi Vlade ostala neizvršena obveza nadležnih tijela da provedu usklađivanja (a zatim i iznađu način obeštećenja umirovljenika) za sve vrijeme dok su bili na snazi propisi o usklađivanju mirovina s kretanjima plaća svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Neupitna je ovlast zakonodavca da na Ustavom i zakonima propisani način odredi sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja koji smatra valjanim. Međutim, u pogledu osporavanog Zakona zadire se u prava umirovljenika koji su u mirovinu išli po drugom sustavu obračuna mirovina, koji sustav je bio cjelina s obzirom na obveze i prava umirovljenika i koji je bio na snazi za cijelo vrijeme važenja uredbi i odluka koje su ograničavale iznos mirovina. Osporenim zakonom se, međutim, smanjuju prava umirovljenika, dok su oni obveze izvršavali silom zakona koji je još na snazi i neizmijenjen u pogledu obveza. Upitna je ustavnost odredbe članka
  54. Zakona o usklađivanju, kojom je izmijenjen način obračuna mirovina za umirovljenike koji su u trenutku odlaska u mirovinu imali pravo na njezin iznos izračunat po drugom sustavu. Ovo s obzirom na odredbu članka
  55. Ustava, koji propisuje da se slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Ustavni sud smatra osnovanim navod predlagatelja o postojanju temeljne sumnje da je donošenjem osporavanog Zakona o usklađivanju zakonodavac privremeno stanje, nastalo ranije osporavanim Uredbama Vlade Republike Hrvatske i odlukama Mirovinskog fonda, pretvorio u trajno sa negativnim posljedicama na visinu mirovina, u prvom redu sadašnjih umirovljenika, bez mogućnosti ispravljanja štete koju su oni pretrpjeli ograničenjima iz osporavanih uredbi i odluka. U ustavnosudskom postupku Ustavni sud će istražiti je li se zakonskim rješenjima iz osporavanog Zakona socijalni status umirovljenika mijenja do takvih razmjera da upravo stoga dolazi do socijalne nejednakosti građana, što bi bilo suprotno načelima iz odredbi članka
  56. i
  57. Ustava Republike Hrvatske. Nadalje, Sud će ocijeniti radi li se u ovom slučaju o pravima koja se mogu smatrati stečenima. U kontekstu toga Sud će ocijeniti i mogu li se ta prava mijenjati na način kako određuje osporavani Zakon te jesu li ona tim Zakonom mijenjana. Iz navedenih razloga riješeno je, temeljem članka
  58. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94), kao u izreci. Ovo rješenje objavit će se u "Narodnim novinama" temeljem članka
  59. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91). Broj: U-I-283/1997 Zagreb,
  60. veljače
  61. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Rješenje, NN 27/1998-332 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 27/1998 Broj dokumenta u izdanju: 332 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 27.2.
  62. ELI: /eli/sluzbeni/1998/27/332 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  63. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.