← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-633/1994 od 28. siječnja 1998.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-633/1994 od

  1. siječnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-633/1994 od
  3. siječnja
  4. NN 31/1998 (6.3.1998.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-633/1994 od
  5. siječnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu dopredsjednik Suda Jurica Malčić te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, mr. Vojislav Kučeković, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući u postupku ocjene suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom, u povodu prijedloga "Građevinar" d.o.o. iz Malog Lošinja, zastupanog od odvjetnika u Malom Lošinju mr. Ivana Kuvača, na sjednici održanoj dana
  7. siječnja
  8. godine, donio je ovu ODLUKU I. Ukida se odredba članka
  9. Odluke o javnom redu i miru ("Službene novine", broj 8/1992) što ju je donijela Skupština općine Cres-Lošinj, a u Općini Mali Lošinj na snazi je temeljem Odluke o preuzimanju odluka i drugih općih akata dosadašnje općine Cres-Lošinj ("Službene novine", broj 5/1993), odnosno temeljem Odluke o preuzimanju odluka i drugih općih akata dosadašnje Općine Mali Lošinj ("Službene novine", broj 14/1997). II. Pokreće se postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredbe članka
  10. Odluke o komunalnom redu ("Službene novine" Županije primorsko-goranske, broj 15/1996), što ju je donijelo Općinsko vijeće Općine Mali Lošinj dana
  11. lipnja
  12. godine, i ta se odredba ukida. III. Ova će se odluka objaviti u "Narodnim novinama", službenom listu Republike Hrvatske, i u "Službenim novinama" Primorsko-goranske županije. Obrazloženje U izreci navedenom odredbom članka
  13. Odluke o javnom redu i miru propisano je da je u naseljenim mjestima u vrijeme turističke sezone u vremenu od
  14. lipnja do
  15. rujna zabranjeno izvođenje radova osim u iznimnim slučajevima uz suglasnost nadležnih organa za inspekcijske poslove. Osporena Odluka donijeta je pozivom na odredbu članka
  16. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i na odredbu članka
  17. Zakona o zaštiti od buke. Podnositelj prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti osporene odredbe s Ustavom i zakonom smatrao je tu odredbu nesuglasnom odredbama članka
  18. stavak
  19. Ustava te odredbama članaka
  20. i
  21. Zakona o zaštiti od buke. Ustavni sud Republike Hrvatske, na sjednici održanoj
  22. listopada
  23. godine, prihvatio je prijedlog i donio je rješenje o pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti osporene odredbe. Rješenje o pokretanju postupka objavljeno je u "Narodnim novinama", broj 103/1996 i u "Službenim novinama" Županije primorsko-goranske, broj 29/
  24. U izreci navedenom odredbom članka
  25. Odluke o komunalnom redu propisano je da se vanjski građevinski radovi u svim naseljima Općine Mali Lošinj mogu izvoditi u vremenu od
  26. rujna do
  27. lipnja, a samo iznimno zbog posebno opravdanih razloga Općinsko poglavarstvo može odobriti obavljanje vanjskih građevinskih radova u drugo doba godine. Navedena odredba donijeta je pozivom na odredbe članka
  28. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", broj 36/95 i 109/95). Nakon provedenog ustavnosudskog postupka Ustavni sud odlučio je kao u izreci polazeći od ovih razloga: Prema odredbama članka
  29. Ustava građanima se jamči pravo na lokalnu samoupravu koje obuhvaća pravo odlučivanja o potrebama i interesima građana lokalnog značenja, a osobito o uređivanju prostora i urbanističkom planiranju, o uređivanju naselja i stanovanja, o komunalnim djelatnostima, o brizi za djecu, socijalnoj skrbi, kulturi, tjelesnoj kulturi, športu i tehničkoj kulturi te zaštiti i unapređenju prirodnog okoliša, s tim da se o lokalnoj samoupravi donosi zakon. Europska povelja o lokalnoj samoupravi, potvrđena Zakonom o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj 14/1997) naglašava ustavni i zakonski temelj lokalne samouprave. Prema njezinu članku
  30. stavak
  31. pod lokalnom samoupravom podrazumijeva se pravo i mogućnost lokalnih jedinica da, u okvirima određenim zakonom, uređuju i upravljaju, uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog pučanstva, bitnim dijelom javnih poslova. Prema članku
  32. stavak
  33. Povelje temeljne ovlasti i dužnosti lokalnih jedinica bit će određene Ustavom ili zakonom. Polazeći od navedenog Ustavni sud je u prvom redu utvrdio da u odredbama odgovarajućih zakona - to jest Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine", broj 90/1992, 94/1993, 117/1993), kao i u odredbama Zakona o određivanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave i uprave ("Narodne novine", broj 75/1993; članak
  34. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama, broj 109/1993; članak
  35. stavak
  36. Zakona o zaštiti bilja, broj 10/1994; članak
  37. točka
  38. Pomorskog zakonika, broj 17/1994; članak
  39. Zakona o prostornom uređenju, broj 30/1994; članak
  40. Zakona o komunalnim djelatnostima, broj 36/1995; članak
  41. Zakona o vodama, broj 107/1995; članak
  42. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, broj 43/1996; članak
  43. Zakona o knjižnicama, broj 105/1997; članak
  44. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, broj 105/1997) - nema ovlasti tijelima lokalne samouprave za donošenje odredaba kao što su odredbe ukinute ovom odlukom. U daljem postupku Sud je utvrdio da ovlast za donošenje odredaba kao što su osporene ne sadrži niti jedan od zakona na koje se pozivaju njihovi donositelji. Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira (pročišćeni tekst "Narodne novine", broj 5/90, 30/90, 47/90, 29/94) u članku
  45. propisuje: "Skupština općine odnosno skupština gradske zajednice općina može svojom odlukom, u skladu sa člankom
  46. ovoga zakona, propisivati i druge prekršaje protiv javnog reda i mira koji nisu predviđeni ovim zakonom." Tim Zakonom (članak 1.) kao prekršaji protiv javnog reda i mira predviđena su djela kojima se na nedozvoljen način remeti mir, rad ili normalan način života građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost ili ometa kretanje građana na ulicama i drugim javnim mjestima ili ometa ostvarivanje njihova prava i dužnosti, vrijeđa moral, ometa vršenje zakonitih mjera državnih organa i službenih osoba ili se omalovažavaju takve mjere, ugrožava opća sigurnost ljudi i imovine, vrijeđaju državni organi ili organizacije udruženog rada, druge samoupravne organizacije i zajednice ili se na drugi način narušava javni red i mir građana te djela utvrđena ovim zakonom. Prema ocjeni ovog Suda obavljanje dopuštene i registrirane gospodarske djelatnosti, od subjekta koji to čini na način koji je u skladu s propisima, ne može uopće biti svrstano u pojam prekršaja u smislu citirane zakonske odredbe, niti se obavljanje takve djelatnosti može kao prekršaj protiv javnog reda i mira zabraniti; predmetom prekršaja može biti samo onaj način obavljanja određene djelatnosti koji se ne odvija u skladu s propisima. Iz ovog slijedi da odredba članka
  47. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira nije mogla biti temeljem za donošenje osporene zabrane obavljanja djelatnosti u navedenom razdoblju. Odredba članka
  48. Zakona o zaštiti od buke ("Narodne novine", broj 17/90, 26/93) glasi: "Skupština općine će propisati mjere, odnosno uskladiti sve propise za zaštitu od buke u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Predviđene razine buke iz članka
  49. ovoga zakona izradit će se u postupku izmjena i dopuna prostornih planova općina i generalnih urbanističkih planova." Podrobniji uvid u odredbe tog Zakona pokazuje da se ovlasti općine i njezinih tijela u svezi sa zaštitom od buke svode na slijedeće: - izradu karte buke za utvrđivanje i praćenje razine buke (članak
  50. Zakona), - utvrđivanje posebnih uvjeta građenja za zaštitu od buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave i to u postupku utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za izgradnju i rekonstrukciju objekata (članak
  51. Zakona), - uskratu odobrenja za rad objektu koji je izvor buke ako ne ispunjava uvjete za zaštitu od buke (članak
  52. Zakona), - davanje prethodnog mišljenja na plan uređenja radilišta u slučajevima kada nije moguće primijeniti mjere za sprečavanje širenja buke sa radilišta iznad dopuštenih granica, a u kojem (iznimnom) slučaju su oni koji obavljaju radove dužni u planu o uređenju radilišta predvidjeti mjere kojima se zaštićuju radnici, radni ljudi i građani i odrediti vrijeme izvođenja radova. Nadzor nad primjenom odredaba Zakona podrazumijeva (članak 15.): mjerenje buke, zabranu upotrebe objekta ako ne ispunjava uvjete za zaštitu od buke, zabranu korištenja akustičnih uređaja bez propisane isprave, naredbu uklanjanja nedostataka na izvorima buke, naređivanje poduzimanja i drugih propisanih mjera. Sam Zakon u članku
  53. zabranio je obavljanje radova odnosno djelatnosti koje zbog buke ometaju noćni mir i odmor u naseljenim mjestima u vremenu od 23 do 06 idućeg dana. Iz navedenog slijedi zaključak da ni Zakon o zaštiti od buke nije mogao biti temeljem za donošenje osporene odredbe članka
  54. Odluke iz točke I. izreke. Točkom II. ove odluke ukinuta je odredba članka
  55. Odluke, pri donošenju koje se donositeljica pozvala na članak
  56. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", broj 36/1995, 109/1995). Prema stavku
  57. članka
  58. Zakona u cilju pobližeg uređenja odnosa u komunalnom gospodarstvu, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave obvezno je donijeti odluku o komunalnom redu i mjere za njegovo provođenje. Prema stavku
  59. članka
  60. Zakona odlukom o komunalnom redu propisuju se naročito odredbe o:
  61. uređenju naselja,
  62. održavanju čistoće i čuvanju javnih površina,
  63. skupljanju, odvozu i postupanju sa skupljenim komunalnim otpadom,
  64. uklanjanju snijega i leda,
  65. uklanjanju protupravno postavljenih predmeta,
  66. mjere za provođenje komunalnog reda i
  67. kaznene odredbe. Iz citiranog Zakona, prema ocjeni Suda, također ne slijedi da donositelj odluke o komunalnom redu ima ovlast propisati da se vanjski građevinski radovi u svim naseljima općine Mali Lošinj mogu izvoditi samo u vremenu od
  68. rujna do
  69. lipnja, a da se samo iznimno, zbog posebno opravdanih razloga, može odobriti obavljanje vanjskih građevinskih radova u drugo doba godine. Tijekom ovog ustavnosudskog postupka Poglavarstvo Općine Mali Lošinj u odgovoru Sudu navelo je, pored ostalog, da se u kritičnom razdoblju godine dolaskom turista broj ljudi gotovo utrostručuje te da je stavljen velik broj primjedaba i protesta stranih turista, turističkih agencija i hotelijera zbog izvođenja građevinskih radova. Stoga se je osporenu odredbu držalo izrazom potrebe i dužnosti jedinice lokalne samouprave da osigura javni red i mir, pa makar to suzilo poslovanje pravnih osoba koje osiguravaju profit građevinskim radovima. Ustavni sud, ne našavši pravnu podlogu za ove činjenične razloge, nije prihvatio argumentaciju iz odgovora. Prema Ustavu (članak
  70. stavak 2.) poduzetničke se slobode mogu ograničiti iznimno, samo zakonom, i to samo radi zaštite interesa i sigurnosti Republike, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. Prema članku
  71. stavak
  72. Ustava država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu i zabranjeni su monopoli. Navedene odredbe citirane su iz glave III. Ustava, kojoj je naslov "Temeljne slobode i prava čovjeka i građanina", a ona se - prema odredbi članka
  73. Ustava - mogu ograničiti samo zakonom, i to zato da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje, a ne mogu se ograničiti propisima lokalne samouprave. U skladu s iznijetim odlučeno je kao u izreci. Ova se odluka temelji na odredbi članka
  74. stavak
  75. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/1991), a njezina objava na odredbama članka
  76. Ustavnog zakona. Broj: U-II-633/1994 Zagreb,
  77. siječnja
  78. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Dopredsjednik Jurica Malčić, v. r. Odluka, NN 31/1998-371 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 31/1998 Broj dokumenta u izdanju: 371 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 6.3.
  79. ELI: /eli/sluzbeni/1998/31/371 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  80. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.