← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-7/1996 od 28. siječnja 1998.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-7/1996 od

  1. siječnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-7/1996 od
  3. siječnja
  4. NN 31/1998 (6.3.1998.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-7/1996 od
  5. siječnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu dopredsjednik Suda Jurica Malčić te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, mr. Vojislav Kučeković, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, povodom prijedloga Josipa Sabljića iz Zagreba za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti, na sjednici održanoj dana
  7. siječnja
  8. godine, donio je ovo RJEŠENJE
  9. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske odredbi članka
  10. stavka
  11. i
  12. Zakona o prestanku rada sudova udruženog rada ("Narodne novine", broj 53/90).
  13. Ovo rješenje objavit će se u "Narodnim novinama". Obrazloženje Predlagatelj Josip Sabljić iz Zagreba predložio je pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti članka
  14. stavka
  15. i
  16. Zakona o prestanku rada sudova udruženog rada (nastavno: Zakon), te donošenje privremene mjere obustavom izvršenja u prijedlogu navedenih akata. Smatra da su osporenim odredbama povrijeđene ustavne odredbe članka
  17. stavka
  18. Ustava Republike Hrvatske. Podnositelj prijedloga smatra, a to je naveo i u dopuni prijedloga, da je Republika Hrvatska prisvojila saveznu nadležnost, iako nije za to bila nadležna (prestanak rada sudova), a nakon osamostaljenja te izravno protuustavne odredbe nije uklopila u pravni poredak. Osporene odredbe glase: U nedovršenim predmetima u kojima nije donijeta prvostepena odnosno drugostepena odluka postupak će se nastaviti prema propisima koji se primjenjuju pred redovnim sudovima. U pravomoćno dovršenim predmetima, pred sudovima udruženog rada, do
  19. prosinca
  20. dozvoljena su samo ona pravna sredstva koja su bila dozvoljena u vrijeme vođenja postupka pred sudovima udruženog rada. (članak
  21. stavak 2.) U predmetima iz dosadašnje nadležnosti sudova udruženog rada, u kojima bude postupak pokrenut nakon
  22. prosinca
  23. stvarna nadležnost se određuje prema odredbi stavka
  24. ovoga članka. (članak
  25. stavak 3.) Prijedlog nije osnovan. Člankom
  26. stavkom
  27. Ustava Republike Hrvatske je propisano: Ustanovljenje, djelokrug, sastav i ustrojstvo sudova i postupak pred sudovima uređuje se zakonom. Zakon o prestanku rada sudova udruženog rada stupio je na snagu
  28. prosinca
  29. Svi sudovi udruženog rada prestali su sa radom
  30. prosinca
  31. Prema tome dok su postojali sudovi udruženog rada na njih se primjenjivao Zakon o sudovima udruženog rada ("Narodne novine", broj 26/76, 31/77, 25/80, 27/88, 33/88 - pročišćeni tekst). U vrijeme stupanja na snagu osporenog Zakona, Ustav Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90 od
  32. prosinca 1990.) bio je proglašen i stupio je na snagu. Odredbom članka
  33. stavkom
  34. Ustava propisano je da se ustanovljenje, ustrojstvo i postupak pred sudovima uređuje zakonom. U konkretnom slučaju ta je odredba u cijelosti poštivana. Zakonom je ustanovljen prestanak rada sudova i određen je postupak koji treba provesti u svezi prestanka sudova, a koji obuhvaća i postupanje sa predmetima (određivanje stvarne nadležnosti, predaje predmeta određenim redovnim sudovima kao i određivanje postupka za daljnje vođenje postupka odnosno za podnošenje pravnih lijekova), kao i postupanje u svezi nekretnina sudova, kao i postupanje i primjena određenih zakona, koji se odnose na suce kao i za ostale radnike sudova u svezi reguliranja njihovih prava. Ocjenjujući ustavnost Zakona u dijelu u kojem se osporava, Sud je utvrdio da odredbe nisu nesuglasne sa člankom
  35. stavkom
  36. Ustava. Naime, osporenim Zakonom je u cijelosti uređeno postupanje u svezi prestanka rada sudova, a što Ustav izričito propisuje. Sam sadržaj osporenih odredbi jamči da će se nedovršeni postupci nastaviti prema propisima koji se primjenjuju pred redovnim sudovima, a u pravomoćno dovršenim predmetima dozvoljena su samo ona pravna sredstva koja su bila dozvoljena u vrijeme vođenja postupka pred sudovima udruženoga rada i time se jamči da će se postupci provesti i završiti na zakonom propisan način. Takvim propisivanjem zakonodavac nije doveo u pitanje prava građana na sudsku zaštitu. Na temelju izloženog Ustavni sud Republike Hrvatske je utvrdio da nisu ostvarene pretpostavke za pokretanje postupka ocjene ustavnosti, te je temeljem članka
  37. stavka
  38. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91 - dalje: Ustavni zakon), riješio kao u izreci. S obzirom da prijedlog za ocjenu osporenog Zakona nije prihvaćen, nije odlučivano niti o prijedlogu da se privremeno obustavi izvršenje određenih akata. Odluka o objavi rješenja temelji se na odredbi članka
  39. stavka
  40. Ustavnog zakona. Broj: U-I-7/1996 Zagreb,
  41. siječnja
  42. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Dopredsjednik Jurica Malčić, v. r. Rješenje, NN 31/1998-372 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 31/1998 Broj dokumenta u izdanju: 372 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 6.3.
  43. ELI: /eli/sluzbeni/1998/31/372 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  44. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.