← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-219/1997 od 11. veljače 1998.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-219/1997 od

  1. veljače
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-219/1997 od
  3. veljače
  4. NN 31/1998 (6.3.1998.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-219/1997 od
  5. veljače
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu dopredsjednik Suda Jurica Malčić te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, mr. Vojislav Kučeković, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o prijedlogu Zvonimira Šoštarića iz Čazme, zastupanog po punomoćniku Radovanu Dožudiću, odvjetniku, na sjednici održanoj dana
  7. veljače
  8. godine, donio je slijedeće RJEŠENJE I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka ocjene suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske, članka
  9. Zakona o stambenim odnosima ("Narodne novine", broj 51/85, 42/86, 37/88, 47/89, 22/90, 22/92, 58/93 i 70/93) u dijelu u kojem je ostao na snazi temeljem odredbe članka
  10. stavka
  11. Zakona o najmu stanova ("Narodne novine", broj 91/96). II. Ovo rješenje objavit će se u "Narodnim novinama". Obrazloženje Zvonimir Šoštarić iz Čazme, zastupan po punomoćniku Radovanu Dožudiću, odvjetniku, podnio je prijedlog za ocjenu ustavnosti članka
  12. Zakona o stambenim odnosima ("Narodne novine", broj 51/85, 42/86, 37/88, 47/89, 22/90, 22/92, 58/93, 70/93, 91/96 i 99/96), u dijelu u kojem je ostao na snazi temeljem članka
  13. stavka
  14. Zakona o najmu stanova ("Narodne novine", broj 91/96). Članak
  15. Zakona o stambenim odnosima glasi: "Ako radniku koji koristi stan za službene potrebe prestane radni odnos, a ne iseli se iz stana, stambeni će organ na prijedlog davaoca stana rješenjem narediti iseljenje. Žalba protiv rješenja iz stavka
  16. ovoga članka ne zadržava izvršenje rješenja." Predlagatelj smatra da su osporene odredbe nesuglasne s ustavnim načelima vladavine prava, diobe vlasti i jednakosti svih pred zakonom i pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti te navodi da je zbog istih razloga Ustavni sud već ukinuo odredbe članka
  17. i
  18. Zakona o stambenim odnosima (U-I-130/1995 i U-I-892/1994, objavljene u "Narodnim novinama", broj 99/96 od
  19. studenoga 1996.), čija pravna priroda da je identična odredbama članka
  20. Ističe da se radi o protivnim interesima dviju strana koje su u sporu građanskopravne prirode za čije rješavanje trebaju biti nadležni sudovi, a postupak po članku
  21. da je pretjerano sumaran i protivan pravnim standardima za zaštitu spornih građanskih prava. Predlaže ukinuti odredbe članka
  22. Zakona o stambenim odnosima u dijelu u kojem su ostale na snazi temeljem odredbe članka
  23. stavka
  24. Zakona o najmu stanova. Istovremeno predlaže, do donošenja konačne odluke o postupku ocjene ustavnosti članka
  25. Zakona o stambenim odnosima, privremeno obustaviti od izvršenja zaključak o dozvoli izvršenja kojim je njemu određeno prisilno iseljenje iz stana u Čazmi, M. Novačića
  26. Prijedlog nije osnovan. Odredbom članka
  27. stavka
  28. Zakona o stambenim odnosima prvenstveno je propisan uvjet zbog čijeg se nastupa osobi koja koristi stan za službene potrebe može narediti iseljenje iz stana. Postojanje tog uvjeta, prestanka radnog odnosa, utvrđuje se u drugom odgovarajućem postupku, pa kada nastup tog uvjeta bude i utvrđen, upravno tijelo po prijedlogu davatelja stana, samo donosi rješenje kojim naređuje iseljenje. Dakle pred upravnim tijelom se ne raspravlja niti odlučuje o pravu na stan, već se samo naređuje iseljenje temeljem nastupa propisanog uvjeta čije postojanje je utvrđeno u odgovarajućem drugom postupku. Spor bi se eventualno mogao voditi samo o postojanju ili nepostojanju činjenice prestanka radnog odnosa, no o tome se svakako u primjeni osporenog članka pred upravnim tijelima ne može odlučivati. Dakle, kada prestanak radnog odnosa bude od nadležnog tijela utvrđen, upravno tijelo donosi samo rješenje o iseljenju, pa ovaj Sud smatra da time nisu povrijeđena ustavna načela vladavine prava i diobe vlasti. Riječ je, inače, o propisu koji je trebalo uskladiti s Ustavom Republike Hrvatske sukladno odredbama Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 34/92 - pročišćeni tekst, 91/92, 62/93, 50/94, 105/95 i 110/96), no on je stupanjem na snagu Zakona o najmu stanova u međuvremenu prestao vrijediti, osim iznimno, do dovršenja postupaka koji su prema njemu pokrenuti prije no što je prestao vrijediti. Primjena osporenih odredaba do dovršenja postupaka koji su pokrenuti prije stupanja na snagu Zakona o najmu stanova, prema stajalištu ovog Suda, nije nesuglasna s ustavnim načelom vladavine prava, jer se primjenom propisa temeljem kojih je određeni postupak započet, sve do njegovog dovršenja, upravo potvrđuje načelo vladavine prava posebno sa stajališta pravne sigurnosti građana kao stranaka u postupku. Navod predlagatelja da bi osporenim odredbama bilo povrijeđeno ustavno načelo diobe vlasti iz istih razloga koje je ovaj Sud naveo u obrazloženjima odluka kojima je ukinuo odredbe članka
  29. i članka
  30. Zakona o stambenim odnosima, također nije osnovan. Naime, upravno tijelo primjenom osporenih odredaba ne odlučuje o valjanosti pravne osnove useljanja u stan kao akta raspolaganja stanom, već samo utvrđuje ima li ili nema osnove za donošenje rješenja o iseljenju zbog činjenice čije se postojanje utvrđuje u drugom postupku, pa kad temeljem tako utvrđene činjenice upravno tijelo samo donosi rješenje o iseljenju, ne vrijeđa se time ustavno načelo diobe vlasti. Inače, ustavno načelo diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, ne treba shvaćati i tumačiti doslovno. Svrha tog načela jest u sprječavanju koncentracije ovlaštenja i političke moći unutar samo jedne od tih vlasti. Ostvarenju te svrhe u suvremenim ustavnim sustavima različito se prilazi, a svodi se na povjeravanje osnovnih državnih funkcija različitim državnim tijelima, pri čemu su odnosi između državnih tijela koja obavljaju različite državne funkcije različito uspostavljeni u pojedinim državama. U našem sustavu trodiobe vlasti one se uzajamno nadziru i ograničavaju, ali i prožimaju, pa tako, primjerice, zakonodavna vlast (Hrvatski državni sabor) donosi propise o organizaciji, nadležnostima i postupanju sudbene vlasti, izvršna vlast (Ministarstvo pravosuđa) bitno utječe na obavljanje sudske uprave, sudbena vlast nadležna je nadzirati zakonitost akata izvršne vlasti, itd. Stoga ni pozivanje predlagatelja na razloge zbog kojih je ovaj Sud ukinuo odredbe članka
  31. i
  32. Zakona o stambenim odnosima, nije prihvatljivo u ovom predmetu, jer se u primjeni osporenog članka ne odlučuje o pravnoj valjanosti pravne osnove useljenja u stan kao akta raspolaganja stanom, pa time ni o pravu na stan. Konačno, navod predlagatelja da bi osporeni članak bio u nesuglasju s načelom jednakosti svih pred zakonom i pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koje imaju javne ovlasti, ovaj Sud također ne nalazi osnovanim, jer je propisani uvjet za donošenje rješenja o iseljenju jednak za sve u istoj pravnoj situaciji. S obzirom da prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti osporenih odredaba nije prihvaćen, o prijedlogu predlagatelja za privremenu obustavu izvršenja u smislu odredbe članka
  33. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91), nije se raspravljalo niti odlučivalo. Stoga je temeljem odredbe članka
  34. stavka
  35. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94) odlučeno kao u izreci ovog rješenja. Objava ovog rješenja temelji se na odredbi članka
  36. stavak
  37. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-I-219/1997 Zagreb,
  38. veljače
  39. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Dopredsjednik Jurica Malčić, v. r. Rješenje, NN 31/1998-373 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 31/1998 Broj dokumenta u izdanju: 373 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 6.3.
  40. ELI: /eli/sluzbeni/1998/31/373 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  41. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.