← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-1130/1997 od 25. veljače 1998.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-1130/1997 od

  1. veljače
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-1130/1997 od
  3. veljače
  4. NN 32/1998 (10.3.1998.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-1130/1997 od
  5. veljače
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući u predmetu ocjene ustavnosti zakona, na sjednici održanoj dana
  7. veljače
  8. godine, donio je slijedeće RJEŠENJE
  9. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredaba članaka
  10. i
  11. Zakona o općem oprostu ("Narodne novine", br. 80/96).
  12. Ovo rješenje objavit će se u "Narodnim novinama". Obrazloženje Ranko Radović, odvjetnik iz Zagreba, podnio je Ustavnom sudu prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona navedenog u izreci. Podnositelj prijedloga smatra da su osporene odredbe naznačenog Zakona u suprotnosti s odredbom članka
  13. Ustava Republike Hrvatske jer zakonskom formulacijom, kojom se daje opći oprost "počiniteljima kaznenih djela", zakonodavac svaku osobu na koju se zakon primijeni smatra počiniteljem kaznenog djela, a to znači i krivom za počinjeno djelo prije nego je krivnja te osobe utvrđena zakonitom presudom. Prijedlog nije osnovan. Zakon o općem oprostu daje amnestiju (opći oprost) neodređenom broju osoba (počiniteljima kaznenih djela) za kaznena djela počinjena u agresiji, oružanoj pobuni ili oružanim sukobima te u svezi s agresijom, oružanom pobunom ili oružanim sukobima u Republici Hrvatskoj u vremenskom razdoblju od
  14. kolovoza
  15. do
  16. kolovoza
  17. godine. Zakonske odredbe s osporenim zakonskim izrazom utvrđuju krug osoba kojima se daje oprost i nisu pravno najbolje sročene (jer se izraz "počinitelj" koristi, osim za pravomoćno osuđene, i za osobe kojima se daje opći oprost od kaznenog progona i postupka) ali samim tim nisu suprotne Ustavu Republike Hrvatske. Ustavni sud Republike Hrvatske nije prihvatio tvrdnju predlagatelja da se, temeljem osporenih zakonskih izraza, svatko na koga se zakon primijeni smatra počiniteljem kaznenog djela i krivim za počinjeno kazneno djelo, što je suprotno navedenoj ustavnoj odredbi. Prema ocjeni Suda, osporeni zakonski izraz da se opći oprost daje "počiniteljima kaznenih djela" ima se smatrati samo tehničkim izrazom (terminus technicus), kojim je zakon odredio krug osoba (počinitelji), na koje se zakon primjenjuje (članak 1.), protiv kojih se kazneni progon neće poduzimati, a kazneni se postupak neće pokretati. Ako je kazneni progon poduzet, Sud će po službenoj dužnosti postupak obustaviti, a ako je osoba na koju se oprost odnosi lišena slobode, odlukom suda pustit će se na slobodu (članak 2.). Jednak izraz, "počinitelj kaznenih djela", kao tehnički izraz, koristi u stavku
  18. članku
  19. Zakon o državnom odvjetništvu ("Narodne novine", br. 75/95). Ocjena Suda temelji se upravo na odredbi članka
  20. Ustava, prema kojoj je svatko nedužan i nitko se ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja. U skladu s tom odredbom moraju se tumačiti i osporene odredbe ovog Zakona. Kod primjene Zakon o oprostu, po ocjeni Suda, kao počinitelj kaznenog djela, bit će znana samo ona osoba kojoj će, temeljem odredbe stavka
  21. članka
  22. Zakona, biti oprošteno izvršenje pravomoćne presude izrečene za počinjeno kazneno djelo iz stavka
  23. članka
  24. Zakona, što je u skladu s odredbom članka
  25. Ustava. Iz navedenih razloga, Ustavni sud Republike Hrvatske odlučio je kao u izreci. Odluka o objavi temelji se na odredbi članka
  26. stavka
  27. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 13/91). Broj: U-I-1130/1997 Zagreb,
  28. veljače
  29. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Rješenje, NN 32/1998-412 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 32/1998 Broj dokumenta u izdanju: 412 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 10.3.
  30. ELI: /eli/sluzbeni/1998/32/412 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  31. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.