Zakon o štedno-kreditnim zadrugama Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Zakon o štedno-kreditnim zadrugama NN 47/1998 (3.4.1998.), Zakon o štedno-kreditnim zadrugama ZASTUPNIČKI DOM
HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA Na osnovi članka
- Ustava Republike Hrvatske, donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O ŠTEDNO-KREDITNIM ZADRUGAMA Proglašavam Zakon o štedno-kreditnim zadrugama, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici
- ožujka
- Broj: 081-98-767/1 Zagreb,
- ožujka
- Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, v. r. ZAKON O ŠTEDNO-KREDITNIM ZADRUGAMA OPĆE ODREDBE Članak
- Štedno-kreditna zadruga jest financijska institucija zadrugara u čijem poslovanju sudjeluje svaki zadrugar prema načelu uzajamne pomoći, pri čemu unapređuje i zaštićuje svoj gospodarski i drugi profesionalni interes u skladu s ovim Zakonom i statutom štedno-kreditne zadruge. Članak
- Štedno-kreditna zadruga stječe svojstvo pravne osobe kada se upiše u registar trgovačkog suda. Članak 3.
(1)Odredbe Zakona o trgovačkim društvima koje se odnose na tvrtku odgovarajuće se primjenjuju na štedno-kreditnu zadrugu ako ovim Zakonom nije određeno drukčije.
(2)Naziv štedno-kreditne zadruge mora sadržavati naznaku da se radi o štedno-kreditnoj zadruzi. OSNIVANJE I ODOBRENJE ZA RAD ŠTEDNO-KREDITNE ZADRUGE Članak
- Štedno-kreditnu zadrugu može osnovati najmanje trideset poslovno sposobnih fizičkih osoba - obrtnika i drugih fizičkih osoba koje samostalnim radom obavljaju dopuštenu djelatnost, trgovaca pojedinaca, poljoprivrednika i građana te zadruga i organizacija u koje su se udružile zadruge. Članak
- Ukupan iznos zadružnih udjela prilikom osnivanja štedno-kreditne zadruge ne može u novčanu obliku iznositi manje od 100.000 kuna. Članak 6.
(1)Svojstvo zadrugara stječe se sudjelovanjem u osnivanju štedno-kreditne zadruge ili pristupanjem toj zadruzi, tako da osoba dade izjavu o usvajanju statuta štedno-kreditne zadruge i u nju unese zadružni udio.
(2)Svaki zadrugar prilikom osnivanja štedno-kreditne zadruge, ili učlanjenja u takvu zadrugu, mora u nju unijeti propisani zadružni udio, ali može unijeti i više udjela nego što je propisano statutom.
(3)Visina zadružnog udjela te njegovo povećanje, smanjenje, ukamaćivanje i povlačenje određuje se statutom štedno-kreditne zadruge.
(4)Zadrugari su ravnopravni neovisno o broju zadružnih udjela koje posjeduju.
(5)Zadružni udio ne može služiti kao sredstvo osiguranja za obveze zadrugara izvan štedno-kreditne zadruge. Članak 7.
(1)Štedno-kreditna zadruga osniva se na osnivačkoj skupštini koja donosi statut štedno-kreditne zadruge. Odluku o donošenju statuta i izjavu o njegovu prihvaćanju prilikom osnivanja štedno-kreditne zadruge mora ovjeriti javni bilježnik.
(2)Osnivačka skupština imenuje upravitelja i članove nadzornog odbora zadruge.
(3)Osnivačka skupština donosi odluke većinom glasova svih osnivača, od kojih svaki osnivač ima jedan glas neovisno o broju zadružnih udjela. Članak 8. Statut štedno-kreditne zadruge mora sadržavati odredbe o: - nazivu, sjedištu i predmetu poslovanja zadruge, - pravima, odgovornostima, obvezama i ovlastima članova nadzornog odbora, - pravima, odgovornostima, obvezama i ovlastima upravitelja, - zastupanju i predstavljanju zadruge, - stjecanju prava i obveza u pravnom prometu, - unutarnjem ustroju zadruge, - visini zadružnih udjela, - roku u kome se u zadrugu moraju unijeti zadružni udjeli, - upravljanju zadrugom i njezinim tijelima, - načinu podjele dobiti i namiri gubitka, - spajanju sa zadrugom, pripajanju zadruzi i prestanku rada zadruge, - pristupanju zadrugara u zadrugu i istupanju iz zadruge te pravima i obvezama zadrugara u slučaju istupanja, - načinu donošenja odluka na skupštini zadrugara, - poslovnoj tajni, - drugim pitanjima od značenja za poslovanje zadruge. Članak 9.
(1)Štedno-kreditna zadruga može obavljati sljedeće poslove: - prikupljati štedne uloge i sve druge vrste depozita u domaćoj valuti od zadrugara, - voditi žiro-račune i tekuće račune zadrugara, - obavljati platni promet u zemlji za zadrugare, - odobravati kredite zadrugarima.
(2)Štedno-kreditna zadruga može iznimno primati u depozit sredstva tijela državne uprave, jedinica lokalne samouprave i uprave, obrtničkih komora i udruženja obrtnika, sindikata te međunarodnih organizacija, koja se namjenski ulažu u poticanje djelatnosti zadrugarstva. Članak 10.
(1)Za obavljanje poslova iz članka 9. ovoga Zakona potrebno je odobrenje za rad, koje daje Ministarstvo financija uz mišljenje Hrvatske narodne banke.
(2)Prilikom podnošenja zahtjeva za dobivanje odobrenja za rad osnivači štedno-kreditne zadruge moraju pružiti dokaze:
- da za osnivanje štedno-kreditne zadruge raspolažu propisanim iznosom zadružnih udjela,
- da upravitelj štedno-kreditne zadruge ima stručno znanje potrebno za njezino vođenje.
(3)Osnivači štedno-kreditne zadruge obvezni su uz zahtjev za dobivanje odobrenja za rad dostaviti:
- odluku o donošenju statuta štedno-kreditne zadruge,
- podatak o visini udjela svakog zadrugara-osnivača,
- ime upravitelja te imena članova nadzornog odbora,
- dokumentaciju o kadrovskoj i tehničkoj opremljenosti za obavljanje poslova predviđenih statutom zadruge. Članak
- Ministarstvo financija obvezno je u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva izdati odobrenje za rad štedno-kreditnoj zadruzi ako ona za to ispunjava propisane uvjete. Članak 12.
(1)Ministarstvo financija može odobrenje za rad oduzeti štedno-kreditnoj zadruzi u sljedećim slučajevima:
- ako štedno-kreditna zadruga ne započne radom u roku od šest mjeseci od dana primitka odobrenja za rad,
- ako je odobrenje za rad štedno-kreditnoj zadruzi dalo na temelju neistinitih podataka,
- ako štedno-kreditna zadruga, unatoč pisanom upozorenju Ministarstva financija, u svome radu postupa suprotno zakonskim propisima.
(2)Protiv odluke o oduzimanju odobrenja za rad žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. Članak 13.
(1)Prijavu za upis u registar trgovačkog suda štedno-kreditna zadruga podnosi nakon održavanja osnivačke skupštine, na kojoj je donesen njezin statut, izabran upravitelj, imenovani članovi nadzornog odbora te pošto je dobila odobrenje za rad prema odredbi članka 11. ovoga Zakona.
(2)U sudski registar pri upisu treba unijeti: - naziv, sjedište i predmet poslovanja štedno-kreditne zadruge, - ukupni iznos zadružnih udjela, - dan osnivanja zadruge, - ime upravitelja, - imena članova nadzornog odbora, - ovlasti za zastupanje zadruge, - odgovornost zadrugara za obveze štedno-kreditne zadruge. TIJELA ŠTEDNO-KREDITNE ZADRUGE I UPRAVLJANJE ŠTEDNO-KREDITNOM ZADRUGOM Članak 14.
(1)Tijela štedno-kreditne zadruge jesu skupština, nadzorni odbor i upravitelj.
(2)Statutom štedno-kreditne zadruge mogu se osnovati i druga tijela štedno-kreditne zadruge na koje se mogu prenositi ovlasti koje ima skupština. Članak 15.
(1)Najviše tijelo štedno-kreditne zadruge jest skupština koja se sastaje najmanje jedanput godišnje. Skupštinu zadruge čine svi zadrugari ili njihovi izabrani predstavnici.
(2)Statutom štedno-kreditne zadruge može se utvrditi da skupštinu zadruge koja ima više od sto zadrugara čine izabrani predstavnici određenog broja zadrugara.
(3)Skupština obavlja ove poslove: - donosi statut štedno-kreditne zadruge, - imenuje i razrješava upravitelja, - utvrđuje poslovnu politiku, - imenuje i razrješava članove nadzornog odbora koji se biraju iz redova zadrugara, - odlučuje o raspodjeli i upotrebi dobiti te o pokriću gubitka, - usvaja financijska izvješća zadruge, - odlučuje o udruživanju s drugom štedno-kreditnom zadrugom ili o pripajanju drugoj štedno-kreditnoj zadruzi, - odlučuje o prestanku rada zadruge, - odlučuje o drugim pitanjima predviđenim statutom ili ovim Zakonom.
(4)Skupština može valjano odlučivati ako je na njoj prisutno više od polovine zadrugara ili njihovih predstavnika.
(5)Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih zadrugara ili njihovih predstavnika. Članak 16.
(1)Nadzorni odbor mora imati najmanje tri člana, izabrana iz redova zadrugara, a statutom se može odrediti i veći broj članova nadzornog odbora, koji mora biti neparan.
(2)Član nadzornog odbora ne može biti upravitelj štedno-kreditne zadruge niti osoba koja ne ispunjava uvjete iz članka 239. stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima. Članak 17.
(1)Nadzorni odbor nadzire poslovanje štedno-kreditne zadruge o čijem radu podnosi izvješće na skupštini.
(2)Nadzorni odbor ili njegovi pojedini članovi mogu obavljati uvid u poslovne knjige i ostale spise štedno-kreditne zadruge te druge radnje određene njezinim statutom.
(3)Nadzorni odbor može suspendirati upravitelja do odluke skupštine ako postoji opravdana sumnja da je ugrožen njezin opstanak. Ako suspendira upravitelja, nadzorni odbor mora neodložno sazvati skupštinu, a najkasnije 30 dana od suspenzije. Članak 18.
(1)Upravitelj vodi poslove štedno-kreditne zadruge, zastupa je i predstavlja te obavlja druge poslove koji su mu određeni ovim Zakonom, statutom ili drugim njezinim aktom.
(2)Upravitelj štedno-kreditne zadruge obvezan je redovito voditi imenik zadrugara.
(3)Upravitelj štedno-kreditne zadruge ne može biti osoba koja ne ispunjava uvjete iz članka 239. Zakona o trgovačkim društvima. POSLOVANJE ŠTEDNO-KREDITNE ZADRUGE Članak 19.
(1)Štedno-kreditna zadruga obvezna je poslovati prema načelu likvidnosti i sigurnosti.
(2)Radi pokrića rizika iz poslovanja, štedno-kreditna zadruga obvezna je osnovati sredstva pričuve. Sredstva pričuve štedno-kreditne zadruge koriste se za otpis nenaplaćenih potraživanja, za pokriće gubitaka koji proizlaze iz poslovanja štedno-kreditne zadruge i drugih rizika.
(3)Ministar financija propisuje visinu i način osnivanja sredstava pričuve. Članak
- Za štedne uloge i sredstva na tekućem računu u štedno-kreditnoj zadruzi jamče zadrugari svojim udjelima. RAČUNOVODSTVO, NADZOR I POSLOVNA TAJNA U ŠTEDNO-KREDITNIM ZADRUGAMA Članak
- Štedno-kreditna zadruga obvezna je sastavljati financijska izvješća prema propisima o računovodstvu za male poduzetnike. Pošto godišnje izvješće usvoje skupština i nadzorni odbor, štedno-kreditna zadruga obvezna ga je dostaviti Ministarstvu financija, i to u roku od 4 mjeseca nakon isteka kalendarske godine. Članak 22.
(1)Financijska policija nadzire poslovanje štedno-kreditnih zadruga.
(2)Financijska policija ovlaštena je:
- tražiti izvješća od štedno-kreditnih zadruga i članova njihovih tijela o svim poslovima štedno-kreditne zadruge, tražiti na uvid knjige i spise te bez posebnog povoda obaviti nadzor. Ovlašteni uposlenici Financijske policije imaju slobodan pristup u poslovne prostorije štedno-kreditne zadruge radi obavljanja navedenih zadaća,
- prema potrebi tražiti od štedno-kreditne zadruge da sazove nadzorni odbor i preko svoga predstavnika sudjelovati u njegovu radu. Članak 23.
(1)Financijska policija ovlaštena za nadzor nad poslovanjem štedno-kreditne zadruge može rješenjem privremeno štedno-kreditnoj zadruzi zabraniti rad i raspolaganje sredstvima na žiro-računu i drugim računima:
- ako ne nađe štedno-kreditnu zadrugu na prijavljenoj adresi sjedišta da bi obavila nadzor,
- ako štedno-kreditna zadruga ne osigura uvjete za obavljanje nadzora,
- ako se prilikom nadzora ometa osoba ovlaštena za nadzor,
- ako štedno-kreditna zadruga uskrati knjige i spise na uvid.
(2)Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne zadržava izvršenje rješenja. Članak 24.
(1)Podaci o štednim ulozima i o svim depozitima zadrugara te o poslovanju preko tekućih računa zadrugara poslovna su tajna štedno-kreditne zadruge i mogu se priopćiti samo na pisani zahtjev suda ako je protiv vlasnika uloga, računa ili depozita pokrenut sudski postupak ili ako je to potrebno radi zaštite interesa štedno-kreditne zadruge.
(2)Podaci o poslovanju zadrugara preko žiro-računa mogu se priopćiti samo na pisani zahtjev suda.
(3)Podaci o štednim ulozima i depozitima te o poslovanju preko tekućih računa i žiro-računa zadrugara poslovna su tajna štedno-kreditne zadruge i priopćavaju se pod uvjetima iz stavka 1. i 2. ovoga članka, osim ako drugim zakonima nije određeno drukčije. Članak 25.
(1)Odredbe članka 24. ovoga Zakona ne primjenjuju se glede obveze štedno-kreditne zadruge o davanju podataka Financijskoj policiji i obavljanja nadzora nad njezinim poslovanjem.
(2)Podatke o obavljenom nadzoru Financijska policija obvezna je dostaviti Ministarstvu financija. SAVEZ ŠTEDNO-KREDITNIH ZADRUGA Članak 26.
(1)Štedno-kreditne zadruge mogu se udružiti u savez štedno-kreditnih zadruga.
(2)Savez štedno-kreditnih zadruga stječe svojstvo pravne osobe kada se upiše u registar trgovačkog suda.
(3)Na savez štedno-kreditnih zadruga odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka
- i
- Zakona o zadrugama. Članak
- Savezom štedno-kreditnih zadruga upravljaju članice na način utvrđen statutom Saveza. KAZNENE ODREDBE Članak 28.
(1)Štedno-kreditna zadruga čini prekršaj:
- ako obavlja poslove suprotno odobrenju za rad što ga je dobila od Ministarstva financija (članak 9),
- ako Ministarstvu financija u zahtjevu za odobrenje navede neistinite podatke (članak 10.),
- ako ne vodi imenik zadrugara (članak 18.),
- ako ne održava vlastitu likvidnost (članak 19.),
- ako ne osnuje sredstva pričuve (članak 19.),
- ako Ministarstvu financija ne dostavlja izvješća (članak 21.),
- ako ne omogući nadzor u skladu sa člankom
- ovoga Zakona.
(2)Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka štedno-kreditna zadruga kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 150.000,00 kuna.
(3)Za prekršaje iz stavka 1. kaznit će se upravitelj štedno-kreditne zadruge te druge osobe koje su, prema njezinim aktima, odgovorne za počinjeni prekršaj, i to novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 30.000,00 kuna.
(4)Uz novčanu kaznu, osobama iz stavka
- ovoga članka za prekršaje iz stavka
- točke 1., 5.,
- i
- ovoga članka izriče se zaštitna mjera zabrane obavljanja njihovih dužnosti u štedno-kreditnoj zadruzi za vrijeme od dvije godine. PRESTANAK RADA I LIKVIDACIJA ŠTEDNO KREDITNE ZADRUGE Članak 29.
(1)Razlozi za prestanak rada štedno-kreditne zadruge jesu: - ako joj bude oduzeto odobrenje za rad, - ako se broj osnivača smanji ispod broja osnivača propisanog člankom 4. ovoga Zakona, - ako se pripoji drugoj štedno-kreditnoj zadruzi, - pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje da upis štedno-kreditne zadruge u registar trgovačkog suda nije bio zakonit, - ako bude pokrenut stečajni postupak, - u slučajevima predviđenim statutom štedno-kreditne zadruge o razlozima pokretanja likvidacije zadruge.
(2)Nad štedno-kreditnom zadrugom koja prestane radom u slučajevima predviđenim podstavcima 1., 2.,
- i
- stavka
- ovoga članka provodi se postupak likvidacije prema propisima o likvidaciji javnoga trgovačkog društva.
(3)Na stečaj štedno-kreditne zadruge odgovarajuće se primjenjuju odredbe Stečajnog zakona. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 30.
(1)Štedno-kreditne zadruge i štedno-kreditne službe koje su osnovane na temelju Zakona o štedno-kreditnim organizacijama ("Narodne novine", br. 57/89.) dužne su se organizirati, uskladiti svoje poslovanje te ukupni iznos zadružnih udjela s odredbama ovoga Zakona i zatražiti odobrenje za rad od Ministarstva financija najkasnije do 31. prosinca 1998.
(2)Uz zahtjev za odobrenje za rad štedno-kreditne zadruge i štedno-kreditne službe iz stavka
- ovoga članka moraju pored dokaza iz članka
- ovoga Zakona priložiti i izvješće o poslovanju za prethodnu poslovnu godinu.
(3)U slučaju da štedno-kreditne zadruge i štedno-kreditne službe iz stavka
- ovoga članka ne dobiju odobrenje za rad, gube status pravne osobe i brišu se iz sudskog registra po službenoj dužnosti. Članak
- Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o štedno-kreditnim organizacijama ("Narodne novine", br. 57/89.). Članak
- Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama". Klasa: 452-01/97-01/01 Zagreb,
- ožujka
- ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA Predsjednik Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora akademik Vlatko Pavletić, v. r. Zakon, NN 47/1998-569 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Zakon Izdanje: NN 47/1998 Broj dokumenta u izdanju: 569 Donositelj:ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA Datum tiskanog izdanja: 3.4.
- ELI: /eli/sluzbeni/1998/47/569 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
- g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.