← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-959/1996 od 11. ožujka 1998.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-959/1996 od

  1. ožujka
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-959/1996 od
  3. ožujka
  4. NN 50/1998 (8.4.1998.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-959/1996 od
  5. ožujka
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući povodom ustavne tužbe V. B.-Š. iz Z., zastupane po N. V., dipl. pravniku iz SDLSN RH, na sjednici održanoj dana
  7. ožujka
  8. godine, donio je ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja, te se ukida - presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-1491/1995-2 od
  9. lipnja
  10. godine. II. Predmet se vraća Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na ponovni postupak. III. Ova odluka će se objaviti u "Narodnim novinama". Obrazloženje V. B. -Š. iz Z., putem punomoćnika, podnijela je ovom sudu pravodobnu i dopuštenu ustavnu tužbu povodom presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1491/1995-2 od
  11. lipnja
  12. godine, kojom je prihvaćena revizija tuženika i preinačene presude broj Gž-1388/94 od
  13. ožujka
  14. godine Županijskog suda u G. Z. i broj Pr-3430/91 od
  15. svibnja
  16. godine Općinskog suda u Z., na način da se tužbeni zahtjev tužiteljice - podnositeljice ustavne tužbe, u sporu radi poništenja rješenja o prestanku radnog odnosa i vraćanja na rad, odbija. U svojoj ustavnoj tužbi podnositeljica navodi da je osporavana presuda nezakonita i da se njome vrijeđaju temeljne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske iz članka
  17. Ustava Republike Hrvatske pri čemu se povreda, kako proizlazi, odnosi prije svega na vladavinu prava, zatim da su joj povrijeđena ustavna prava iz članka
  18. stavak
  19. Ustava (jednakost svih pred zakonom), iz članka
  20. Ustava (utemeljenost pojedinačnih akata na zakonu i sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata), te načelo iz članka
  21. stavak
  22. Ustava (suđenje na temelju Ustava i zakona), pa predlaže ustavnu tužbu usvojiti, ukinuti osporavanu presudu i predmet vratiti Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na ponovni postupak. Na temelju navoda i razloga ustavne tužbe, iako to podnositeljica ne navodi izričito, ovaj je Sud utvrdio da se ustavna tužba odnosi i na povredu prava na rad i slobodu rada iz članka
  23. stavak
  24. Ustava Republike Hrvatske, pa je predmet razmatrao i sa tog aspekta. Ustavna tužba je osnovana. U tijeku postupka pred ovim Sudom pribavljen je spis predmeta od Općinskog suda u Z., te je na temelju analize spisa, osporavane odluke, nižestupanjskih odluka, navoda i razloga ustavne tužbe utvrđeno slijedeće: Podnositeljici ustavne tužbe prestao je radni odnos u Radnoj zajednici Zajedničke stručne službe mjesnih zajednica Općine T. (nastavno: RZZS), rješenjem donesenim na temelju Odluke o ukidanju te Službe, sa danom
  25. srpnja
  26. godine. RZZS osnovana je Društvenim dogovorom sudionika - Općine T. i mjesnih zajednica s njezinog područja - o osnivanju RZZS, objavljenim u "Službenom glasniku", broj 31/
  27. Sukladno ovom Dogovoru, podnositeljica, koja je do tada bila djelatnik Općine T., rješenjem Općine T. raspoređena je na rad u RZZS. Spomenuti Dogovor sadrži odredbu (članak 28.) prema kojoj svaki sudionik može istupiti iz Dogovora, time da preuzme i radnike koji za njega obavljaju poslove. Po donošenju Odluke o ukidanju RZZS
  28. lipnja
  29. godine, te po primitku rješenja o prestanku radnog odnosa, podnositeljica je pokrenula parnični postupak pred redovnim sudom, smatrajući Grad Z. pasivno legitimiranim u ovom sporu radi poništenja rješenja o prestanku radnog odnosa i vraćanja na rad. Ovo zbog toga što je u međuvremenu (
  30. studenog 1990.) stupio na snagu (a primjenjuje se od
  31. siječnja 1991.) Zakon o spajanju općina s područja Gradske zajednice Z. i prestanku Gradske zajednice Z. ("Narodne novine", broj 47/90, nastavno: Zakon o spajanju), prema čijoj se odredbi (članak 1.) sve z. općine spajaju u Općinu Grad Z., a nakon toga (
  32. prosinca 1992.) i Zakon o Gradu Z. ("Narodne novine", broj 90/92), prema kojem (članak
  33. stavak 1.) sva prava i obveze Općine Grad Z. preuzima Grad Z. U prvom i drugom stupnju podnositeljica je uspjela u cijelosti sa svojim tužbenim zahtjevom, međutim, u revizijskom postupku njezin je zahtjev odbijen, budući da je revizijski sud našao osnovanim revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava i ovakvu odluku utemeljio na stajalištu da ne postoji pasivna legitimacija Grada Z., budući prema članku
  34. stavak
  35. spomenutog Dogovora RZZS nema pravne osobnosti i obavlja poslove u interesu mjesnih zajednica, u njihovo ime i za njihov račun, te budući da, prema stajalištu tog suda, pravni slijed postoji tek između Općine T., Općine Grad Z. i Grada Z. Podnositeljica da nije obavljala poslove za Općinu T., već za njezine mjesne zajednice, pa bi pasivno legitimirane, u odnosu na poništenje akta, kao i u odnosu na vraćanje na rad, bile jedino mjesne zajednice. Argumentacija iznesena u osporavanoj revizijskoj odluci glede postojanja obveze vraćanja na rad isključivo na strani mjesne zajednice upitna je zbog toga što se radi o parničnom postupku u kojem je prvostupanjska odluka donesena 1993., a revizijska odluka
  36. godine, dakle, sve u vrijeme kada mjesne zajednice pravno više nisu postojale (nakon
  37. prosinca 1992.). Nužno bi se i prije njihova ukidanja nametnulo pitanje na strani koje od četrnaest mjesnih zajednica - sudionika Dogovora bi obveza vraćanja na rad eventualno postojala. Imajući ovo u vidu, kao i stajalište revizijskog suda da mjesne zajednice praktično nemaju pravnog sljednika, proizlazi zaključak da bi izvršenje odluke kojom bi se mjesnoj zajednici nalagalo vraćanje podnositeljice na rad bilo dovedeno u pitanje. O postojanju pravnog slijeda između mjesnih zajednica i kasnijih oblika organiziranja lokalne samouprave i uprave, koje je inaugurirao Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine", broj 90/92), a to su općina, grad i županija, mogu se oblikovati određeni zaključci i na temelju usporedne analize odredaba ranijeg Zakona o mjesnim zajednicama sa odredbama tog novog Zakona, osobito onih koje se tiču nadležnosti, osnivanja i financiranja mjesnih zajednica odnosno općine i grada (članci 1., 2.,
  38. do 24., 32., 33.,
  39. do
  40. Zakona o mjesnim zajednicama; članci 13.,
  41. i
  42. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi), a rečenom valja dodati još i uvodno spomenutu činjenicu da je od
  43. siječnja
  44. u primjeni Zakon o spajanju općina s područja Gradske zajednice Z. i prestanku Gradske zajednice Z., te od prosinca
  45. Zakon o Gradu Z., temeljem kojih su najprije sve zagrebačke općine spojene u Općinu Grad Z., a zatim se kao pravni sljednik te Općine pojavljuje Grad Z. Konačno, od 1 siječnja
  46. u primjeni je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi ("Narodne novine", broj 117/93) koji izričito propisuje (članak
  47. stavak 2.) da djelatnike bivših mjesnih zajednica (pored imovine, sredstava, prava i obveza) preuzimaju općine, gradovi odnosno Grad Z. Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdio je, na temelju svega iznesenog, da osporavana odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske nema uporišta u odredbama Društvenog dogovora o osnivanju RZZS, kao niti u navedenim zakonskim odredbama, te su stoga njome povrijeđene ustavne vrednote, načela i prava na koja podnositeljica svojom ustavnom tužbom ukazuje, kao i njezino ustavno pravo na rad i slobodu rada. Slijedom navedenog, a na temelju odredaba članka
  48. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91 i članaka
  49. i
  50. Poslovnika Ustavnog suda Republike ("Narodne novine", broj 29/94), donesena je odluka kao u izreci. Odluka o objavi temelji se na odredbi članka
  51. stavak
  52. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske Broj: U-III-959/1996 Zagreb,
  53. ožujka
  54. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Odluka, NN 50/1998-629 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 50/1998 Broj dokumenta u izdanju: 629 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 8.4.
  55. ELI: /eli/sluzbeni/1998/50/629 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  56. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.