Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-952/1996 od 20. svibnja 1998.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-952/1996 od

1. svibnja
2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-952/1996 od
3. svibnja
4. NN 77/1998 (2.6.1998.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-952/1996 od
5. svibnja
6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jurica Malčić, dopredsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o prijedlogu Zorana Kastropila iz Splita, na sjednici održanoj dana
7. svibnja
8. godine, donio je RJEŠENJE I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka ocjene suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske članka
9. stavka
10. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave ("Narodne novine", br. 20/92, 69/95, 59/96 i 63/96). II. Ovo rješenje objavit će se u "Narodnim novinama". Obrazloženje Zoran Kastropil iz Splita podnio je prijedlog za ocjenu ustavnosti odredbe članka
11. stavka
12. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave. Osporavani članak
13. stavak
14. glasi: "Član predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice lokalne uprave i samouprave ne može istovremeno biti sudac, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika, državni pravobranitelj, zamjenik državnog pravobranitelja, pučki pravobranitelj, zamjenik pučkog pravobranitelja, ministar, zamjenik ministra, ravnatelj državne upravne organizacije, župan, podžupan, predstojnik Ureda Vlade Republike Hrvatske, kao i časnik i dočasnik oružanih snaga kojeg kao vojnog zapovjednika Hrvatske vojske imenuje i razrješuje predsjednik Republike i ministar obrane, te djelatnik u upravnim tijelima i službama te jedinice lokalne samouprave, odnosno te jedinice lokalne uprave i samouprave.". Predlagatelj smatra da je navedenom odredbom prekršeno ustavno pravo na dostupnost svima sudjelovanja u javnim poslovima, utvrđeno člankom
15. Ustava Republike Hrvatske, koji određuje da svaki građanin Republike pod jednakim uvjetima ima pravo sudjelovati u obavljanju javnih poslova. Također navodi da se rečeno pravo može ograničiti samo pod uvjetima iz članka
16. Ustava, prema kojem se slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Drži da u ovom slučaju nisu ispunjeni uvjeti iz spomenutog članka pa da nije moguće ograničiti pravo djelatniku jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice lokalne uprave i samouprave, na obnašanje dužnosti člana predstavničkog tijela te jedinice lokalne samouprave, odnosno te jedinice lokalne uprave i samouprave. Prijedlog nije osnovan. U članku
17. Ustava Republike Hrvatske, određeno je da je u Republici Hrvatskoj državna vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Institut nepodudarnosti (inkompatibiliteta, nespojivosti) raznih dužnosti u istoj osobi nadovezuje se na njezino pasivno biračko pravo, prvenstveno zbog što potpunijeg i dosljednog ostvarenja navedenog ustavnog načela diobe vlasti. Tim se institutom nepodudarnosti upravo sprječava mogućnost da ista osoba istovremeno obavlja poslove u dvije ili sve tri vlasti, čime se ujedno sprječava i koncentracija ovlaštenja i političke moći unutar jednog tijela jedne od tri državne vlasti. Ustav Republike Hrvatske propisuje inkompatibilitet u članku
18. za predsjednika Republike pa kaže da on ne može, osim stranačke, obavljati nikakvu drugu javnu ili profesionalnu dužnost. Zatim u članku
19. stavku
20. propisuje da sudac ne može obavljati službu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive sa sudačkom dužnošću. Konačno, u članku
21. stavku
22. određuje da suci Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mogu obavljati nikakvu drugu javnu ni profesionalnu dužnost. Istina, Ustav ne određuje nepodudarnost dužnosti člana Vlade i zastupnika u Hrvatskom državnom saboru, što, prema ustavnopravnom stajalištu ovog Suda, nije zapreka da se takva nepodudarnost funkcija propiše zakonom. Zakonodavac je tu mogućnost, primjerice, iskoristio i u Zakonu o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 22/92, 1/93 - pročišćeni tekst, 11/94, 68/95 i 108/96) pa je u članku
23. stavku
24. propisao: "Nitko ne može biti istodobno zastupnik u Zastupničkom i Županijskom domu. Zastupnik ne može istodobno biti sudac Ustavnog suda Hrvatske, sudac, državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika, državni pravobranitelj, zamjenik državnog pravobranitelja, pučki pravobranitelj, zamjenik pučkog pravobranitelja, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, ministar ili drugi član Vlade Republike Hrvatske ili zamjenik ministra, pomoćnik ministra, ravnatelj državne upravne organizacije, tajnik Vlade Republike Hrvatske, tajnik ministarstva, ravnatelj upravne organizacije u sastavu ministarstva, predstojnik ureda i ravnatelj agencije Vlade Republike Hrvatske, predstojnik Ureda Predsjednika Republike, predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost, veleposlanik, generalni konzul, župan, gradonačelnik Grada Zagreba, podžupan, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba, djelatni časnik i dočasnik oružanih snaga koje kao vojne zapovjednike Hrvatske vojske imenuje i razrješava Predsjednik Republike ili minstar obrane. Zakonom se može propisati da je i obavljanje neke druge dužnosti nespojivo sa zastupničkom dužnošću. Za vrijeme dok zastupnik obavlja dužnost iz stavka
25. ovog članka miruje mu zastupnički mandat, a zastupničku dužnost umjesto njega obavlja zamjenik zastupnika. Zastupnika izabranog u izbornoj jedinici koji prihvati neku od dužnosti iz stavka
26. ovog članka zamjenjuje zamjenik zastupnika izabran u izbornoj jedinici. Zastupnika izabranog na državnoj listi koji prihvati neku od dužnosti iz stavka
27. ovog članka zamjenjuje onaj neizabrani kandidat na državnoj listi sa koje je izabrani zastupnik, kojeg odredi politička stranka čija je državna lista. Zamjenik zastupnika počinje obavljati zastupničku dužnost nakon što Zastupnički dom odnosno Županijski dom utvrde da zastupnik obavlja neku od dužnosti iz stavka
28. ovog članka.". Istu mogućnost zakonodavac je iskoristio i u osporavanom članku stavku 2., gdje je propisao slučajeve nespojivosti funkcije člana predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice lokalne uprave i samouprave, s istovremenim obavljanjem drugih dužnosti, odnosno službi. Učinjeno je to upravo radi sprječavanja koncentracije poslova raznih vlasti u istoj osobi u istom tijelu državne vlasti, dakle dosljedno i u suglasju s ustavnim načelom podjele vlasti. Propisivanjem inkompatibiliteta, kao u osporenoj odredbi, nije zakonodavac povrijedio ni odredbu članka
29. Ustava jer se osporena odredba odnosi na sve građane Republike Hrvatske koji, koristeći svoje pasivno biračko pravo, budu izabrani za člana predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice lokalne uprave i samouprave. Stoga je, temeljem odredbe članka
30. stavka
31. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 29/94), odlučeno kao u točki I. izreke ovog rješenja. Odluka o objavi ovog rješenja temelji se na odredbi članka
32. stavka
33. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 13/91). Broj: U-I-952/1996 Zagreb,
34. svibnja
35. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Dopredsjednik Jurica Malčić, v. r. Rješenje, NN 77/1998-1044 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 77/1998 Broj dokumenta u izdanju: 1044 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 2.6.
36. ELI: /eli/sluzbeni/1998/77/1044 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
37. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.