Odluka o Nadzornom izvješću za banke i štedionice i Naputcima za popunjavanje Nadzornog izvješća

(1)Obrazac RDG i obrasci s prefiksom RDG odnose se na račun dobiti i gubitka banke.

(2)Obrazac BS i obrasci s prefiksom BS odnose se na bilancu banke.

(3)Konačno, obrasci bez oznaka RDG i BS su općenite prirode. ORGANIZACIJA NAPUTAKA ZA POPUNJAVANJE Naputci se sastoje od četiri dijela koji sadrže informacije kako ispravno popuniti svaki od obrazaca i kako na pravilan način poslati Nadzorno izvješće HNB. Dijelovi su sljedeći:

(1)Opći naputci prikazuju sveobuhvatne zahtjeve glede izvješćivanja.

(2)Naputci za pojedine obrasce i stavke navedeni su u drugom dijelu Naputaka. Određeni specifični pojmovi i objašnjenja odnose se na sve obrasce, pa su detaljnije i posebno obrazloženi u Rječniku pojmova i u Prilozima.

(3)Prilozi daju naputke za osnovne računovodstvene postupke s vrijednosnim papirima, deviznim transakcijama i deviznim pozicijama. Posebni prilog odnosi se na obvezni Konti plan i obveznu klasifikaciju potraživanja i obveza prema institucionalnim sektorima i roku dospijeća. Prilozi ne daju, niti im je to svrha, opsežno objašnjenje svih računovodstvenih postupaka, ali uključuju naputke za knjiženje određenih poslovnih događaja koji su relativno novi u bankovnoj praksi.

(4)Rječnik pojmova daje, u abecednom nizu, definicije određenih financijskih instrumenata i pojmova. Opći naputci, Naputci za pojedine obrasce i stavke, Rječnik pojmova i Prilozi su međusobno vrlo isprepleteni i moraju se zajednički koristiti u cilju ispravnog iskazivanja pojedinačnih transakcija i pozicija. Pojedinačni od ovih dijelova nužno ne uključuje sve potrebne naputke za popunjavanje bilo koje od stavki Nadzornog izvješća. ROKOVI ZA DOSTAVLJANJE OBRAZACA NADZORNOG IZVJEŠĆ A Banke dostavljaju konsolidirano i nekonsolidirano Nadzorno izvješće. Konsolidirano Nadzorno izvješće predstavlja zajedničko financijsko izvješće matice i njezinih podružnica u kojem se prebijaju njihova međusobna potraživanja i obveze. Nekonsolidirano Nadzorno izvješće predstavlja odvojeno financijsko izvješće matice, odnosno podružnice. Oba izvješća trebaju uključiti sve poslovne događaje koji su nastali do kraja posljednjeg poslovnog dana izvještajnog razdoblja. Konsolidirano Nadzorno izvješće dostavlja samo matica. Podružnice stranih banaka i poslovnice stranih banaka koje posluju na teritoriju Republike Hrvatske na temelju dozvole HNB dostavljaju samo nekonsolidirano Nadzorno izvješće. Iznimno, podružnica ili poslovnica strane banke, koja ima kontrolni udio u drugom poduzeću, dostavlja i konsolidirano Nadzorno izvješće u koje ne uključuje svoju maticu. Novoosnovane banke počinju s izvješćivanjem po isteku tromjesečja u kojem su počele s radom. Konsolidirano polugodišnje Nadzorno izvješće Konsolidirano Nadzorno izvješće mora dostaviti matica u roku od dva mjeseca od kraja proteklog izvještajnog polugodišta. Na primjer, najkasnije do kraja kolovoza matica treba dostaviti izvješće za prvo polugodište, a najkasnije do kraja veljače izvješće za drugo polugodište. Konsolidirano izvješće matice uključuje sljedeće obrasce:

(1)Račun dobiti i gubitka, obrazac RDG-1

(2)Otpisi i naplate, obrazac RDG/ON-2

(3)Bilanca stanja, obrazac BS-3

(4)Izvanbilančne stavke, obrazac BS/IBS-4

(5)Jamstveni kapital, obrazac BS/JAK-5

(6)Rizikom ponderirana aktiva, obrazac BS/RPA-6

(7)Gotovina i depoziti, obrazac BS/GOD-7

(8)Vrijednosni papiri , obrazac BS/VP-8

(9)Detaljan kreditni portfelj, obrazac BS/KRED-9

(10)Primljeni depoziti, obrazac BS/DEP-10

(11)Obveze po kreditima, obrazac BS/OK-11

(12)Ostala imovina i obveze, obrazac BS/OIMO-12

(13)Dospjela nenaplaćena potraživanja, obrazac BS/DNP - 13

(14)Raspoređivanje imovine po stupnju rizika, obrazac BS/RIM - 14

(15)Dospijeće vrijednosnih papira, obrazac BS/DVP - 15

(16)Odobravanje, cijena i ročnost kredita, obrazac BS/OCR - 16D, 16E i 16F

(17)Primanje, cijena i ročnost depozita i kredita, obrazac BS/PCR - 17D, 17E i 17F

(18)Najveći izvori sredstava, obrazac NIS-18

(19)Najveći korisnici sredstava, obrazac NKS - 19

(20)Sektorska koncentracija obveza, obrazac SKO-20

(21)Dioničari i plasmani dioničarima i povezanim osobama, obrazac DPD-21

(22)Plasmani ostalim povezanim osobama, obrazac POS-22

(23)Veliki i najveći krediti i ukupno zaduženje od 30 posto jamstvenog kapitala, obrazac VNK - 23

(24)Vlasnički ulozi u banke i druga trgovačka društva, obrazac VU - 24

(25)Ulaganja u materijalnu imovinu, obrazac MI - 25

(26)Bilješke, obrazac BS/B-26 Obrazac NKS - 19 dostavlja se u skraćenoj formi, odnosno u njemu se pojedinačno iskazuju samo potraživanja od 20 najvećih komitenata konsolidirane banke (vidi Naputke uz obrazac Najveći korisnici sredstava, NKS - 19). Konsolidirano izvješće matice ne uključuje sljedeće obrasce:

(1)Odobravanje, cijena i ročnost kredita, obrazac BS/OCR - 16A, 16B i 16C,

(2)Primanje, cijena i ročnost depozita i kredita, obrazac BS/PCR - 17A, 17B i 17C. Nekonsolidirano tromjesečno Nadzorno izvješće Nekonsolidirano tromjesečno Nadzorno izvješće banka mora dostaviti u roku od mjesec dana od kraja proteklog izvještajnog tromjesečja. Na primjer, najkasnije do

1. travnja banka treba dostaviti izvješće za tromjesečje koje počinje
2. siječnja a završava
3. ožujka, najkasnije do
4. srpnja izvješće za tromjesečje od
5. travnja do
6. lipnja i sl.. Nekonsolidirano Nadzorno izvješće sadrži sve izvještajne obrasce, osim obrazaca:

(1)Odobravanje, cijena i ročnost kredita, obrazac BS/OCR - 16A i 16B,

(2)Primanje, cijena i ročnost depozita i kredita, obrazac BS/PCR - 17A i 17B. Nekonsolidirano tromjesečno Nadzorno izvješće za razdoblje od

1. listopada do
2. prosinca i konsolidirano polugodišnje Nadzorno izvješće za razdoblje od
3. srpnja do
4. prosinca smatraju se privremenim do završetka godišnje revizije banke. Na temelju rezultata godišnje revizije banke trebaju izraditi konačna Nadzorna izvješća koja se i dostavljaju HNB najviše pet dana nakon zakonskog roka za podnošenje godišnjeg izvješća. Dovoljno je poslati pismenu obavijest HNB, ukoliko ne postoji razlika između privremenog i konačnog Nadzornog izvješća. Nekonsolidirano mjesečno Nadzorno izvješće Nekonsolidirano mjesečno Nadzorno izvješće banka mora dostaviti u roku od 10 radnih dana po isteku izvještajnog mjeseca, s tim da se krajnji rok za dostavljanje produljuje za tri dana krajem kalendarskog tromjesečja. Nekonsolidirano mjesečno Nadzorno izvješće uključuje sljedeće obrasce:

(1)Bilanca stanja, obrazac BS-3

(2)Izvanbilančne stavke, obrazac BS/IBS-4

(3)Gotovina i depoziti, obrazac BS/GOD-7

(4)Vrijednosni papiri , obrazac BS/VP-8

(5)Detaljan kreditni portfelj, obrazac BS/KRED-9

(6)Primljeni depoziti, obrazac BS/DEP-10

(7)Obveze po kreditima, obrazac BS/OK-11

(8)Ostala imovina i obveze, obrazac BS/OIMO-12

(9)Raspoređivanje imovine po stupnju rizika, obrazac BS/RIM - 14; popunjavaju se samo stupci "posebne rezerve - ukupno" i "posebne rezerve - ostale valute"

(10)Odobravanje, cijena i ročnost kredita, obrazac BS/OCR - 16A i 16B

(11)Primanje, cijena i ročnost depozita i kredita, obrazac BS/PCR - 17A i 17B Nekonsolidirano desetodnevno Nadzorno izvješće Nekonsolidirano desetodnevno Nadzorno izvješće dostavlja uzorak banaka u roku od pet radnih dana po isteku izvještajnog datuma. Hrvatska narodna banka će pismeno izvjestiti svaku banku koja ulazi u uzorak o potrebi dostavljanja ovog izvješća. Nekonsolidirano desetodnevno Nadzorno izvješće sadrži određene obrasce Nadzornog izvješća sa stanjem deseti, dvadeseti i posljednji dan u mjesecu. Ovi bi obrasci također trebali uključiti sve poslovne događaje koji su nastali do tih izvještajnih datuma, ali se zbog kratkog izvještajnog roka može dogoditi da određeni relativno mali broj transakcija ostane neevidentiran. Sa stanjem deseti, dvadeseti i posljednji dan u mjesecu dostavljaju se sljedeći obrasci:

(1)Bilanca stanja, obrazac BS-3

(2)Gotovina i depoziti, obrazac BS/GOD-7

(3)Vrijednosni papiri , obrazac BS/VP-8

(4)Detaljan kreditni portfelj, obrazac BS/KRED-9

(5)Primljeni depoziti, obrazac BS/DEP-10

(6)Obveze po kreditima, obrazac BS/OK-11 MODALITETI DOSTAVLJANJA OBRAZACA NADZORNOG IZVJEŠĆ A Nadzorno izvješće dostavlja se na papiru i magnetskom mediju. Nadzorno izvješće na papiru mora sadržavati sve obrasce predviđene za određeno izvještajno razdoblje. Banke mogu same kreirati te obrasce, pod uvjetom da se pridržavaju propisane forme obrazaca. Nadzorno izvješće na magnetskom mediju dostavlja se prema Naputcima za dostavljanje podataka na magnetskom mediju, koji su sastavni dio ovih Naputaka. Iznimno, nekonsolidirano mjesečno Nadzorno izvješće na papiru uključuje samo naslovnu stranu i obrasce BS-3, BS/IBS-4, BS/OCR-16A i BS/PCR-17A, a nekonsolidirano desetodnevno Nadzorno izvješće na papiru uključuje samo naslovnu stranu i obrazac BS-3. Ukoliko postoje bilo kakve neusklađenosti, HNB će tražiti da banka dostavi sve obrasce na papiru. Naslovnu stranu polugodišnjeg i tromjesečnog Nadzornog izvješća mora na predviđenom mjestu potpisati i datirati član Uprave banke ili druga ovlaštena rukovodeća osoba. Bilo kakve naknadne izmjene polugodišnjeg i tromjesečnog Nadzornog izvješća mora potvrditi i potpisati ovlaštena rukovodeća osoba i dva člana Uprave banke. Naslovnu stranu mjesečnog i desetodnevnog Nadzornog izvješća mora na predviđenom mjestu potpisati i datirati ovlaštena rukovodeća osoba. Bilo kakve naknadne izmjene mjesečnog Nadzornog izvješća mora potvrditi i potpisati ovlaštena rukovodeća osoba i jedan član Uprave banke. Svi obrasci Nadzornog izvješća imaju ista zaglavlja u kojima se navode naziv banke, oznaka banke, oznaka izvješća i datum. Pod "naziv banke" navesti slovima puno ili skraćeno ime banke. Pod "oznaka banke" navesti jedinstveni matični broj banke koji određuje Državni zavod za statistiku. Pod "oznaka izvješća" navesti "PK" za konsolidirano polugodišnje izvješće, "TI" za nekonosolidirano tromjesečno izvješće, "MI" za nekonsolidirano mjesečno izvješće i "DI" za nekonosolidirano desetodnevno izvješće. Pod "datum" navesti posljednji dan izvještajnog razdoblja u obliku ddmmgggg. PRIPREMA NADZORNOG IZVJEŠĆ A Banke trebaju pripremiti i dokumentirati Nadzorno izvješće u skladu s ovim Naputcima. Svi obrasci moraju biti ispunjeni na jedinstven i konzistentan način. Banka mora voditi svoju računovodstvenu evidenciju na način i u obujmu koji osigurava pripremu i dokumentiranje Nadzornog izvješća u skladu s ovim Naputcima, čime se dobiva ispravna slika financijskog stanja banke i rezultata njenog poslovanja. Svi iznosi koji su iskazani u Nadzornom izvješću trebaju biti međusobno usklađeni, tj. iznosi u pojedinim stavkama trebaju odgovarati iznosima u korespondentnim stavkama koje se nalaze na drugom mjestu Nadzornog izvješća. Iznosi u tromjesečnom (polugodišnjem) Nadzornom izvješću trebaju odgovarati iznosima iz prethodnog tromjesečnog (polugodišnjeg) Nadzornog izvješća. Međutim, iznosi iz mjesečnog Nadzornog izvješća mogu biti različiti od iznosa iz tromjesečnog (polugodišnjeg) Nadzornog izvješća, pod uvjetom da razlike između iznosa rezultiraju iz:

(1)konsolidacije,

(2)raspoređivanja rizične aktive i formiranja posebnih rezervi za identificirane gubitke te

(3)presjeka bilance banke na bilancu stanja i na račun dobiti i gubitka. Na primjer, kod banaka koje nemaju podružnice ne može biti razlika između iznosa iskazanih u mjesečnom i tromjesečnom Nadzornom izvješću kad se radi o stavkama bilance banke kao što su "gotovina i depoziti kod HNB, "trgovački portfelj vrijednosnih papira", "depoziti", "obveze po kreditima" i sl.. Ako postoje bilo kakve neusklađenosti ili promjene u odnosu na prethodno izvješće, Nadzornom izvješću treba priložiti kratko objašnjenje o tim promjenama. Banke trebaju čuvati radne papire i drugu dokumentaciju koju koriste za pripremu Nadzornog izvješća. Ukoliko HNB utvrdi značajne pogreške u Nadzornom izvješću, zahtijevat će ispravljanje odnosno izradu novog Nadzornog izvješća. Većina obrazaca u Nadzornom izvješću sadrži dva stupca: prvi nazvan "Ukupno" i drugi nazvan "Ostale valute." U prvom stupcu iskazuje se kunska vrijednost odnosno kunska protuvrijednost svih stavki imovine ili obveza o kojima se izvješćuje u određenom obrascu. Drugi stupac je podgrupa prvoga i u njemu se iskazuje kunska protuvrijednost samo onih stavki imovine ili obveza koje su denominirane u devizama tj. u valutama različitim od kune. Iznosi u drugom stupcu izračunavaju se konvertiranjem originalnog valutnog iznosa u kunsku protuvrijednost koristeći srednji tečaj HNB na posljednji dan izvještajnog razdoblja. Iznimno, posebna desetodnevna izvješća sa stanjem deseti, dvadeseti i posljednji dan u mjesecu mogu se iskazati koristeći srednji tečaj HNB na posljednji dan prethodnog mjeseca. Dodatne upute i tumačenja: Pitanja u svezi dodatnih uputa i tumačenja bilo kojeg dijela ovih Naputaka i Nadzornog izvješća treba poslati HNB s naznakom Komisija za izvješćivanje banaka. Korisno je tražiti takva objašnjenja i tumačenja posebice za poslovne događaje koji nisu posebno opisani u ovim naputcima. Ukoliko tumačenje naputaka HNB bude različito od tumačenja banke, HNB će zahtijevati da banka pripremi Nadzorno izvješće prema tumačenju HNB i ispravi prethodna izvješća. Zaokruživanje: Svi iznosi moraju biti iskazani u tisućama HRK, s brojevima zaokruženim na najbližu tisućicu. Stavke koje iznose manje od 500 HRK iskazuju se kao nula. Posljedica zaokruživanja su razlike zbog zaokruživanja - zbrajanjem iznosa komponenti ne dobiva se nužno iznos iskazan kao zbroj. Takve razlike zbog zaokruživanja jedina su dopustiva numerička neusklađenost Nadzornog izvješća. Stavke: Niti jedna stavka Nadzornog izvješća ne smije ostati nepopunjena. Mora se napraviti unos za svaku stavku tj. treba upisati odgovarajući iznos, nulu ili "np" (nema podatka). Svi negativni unosi moraju se označiti predznakom minus. Konsolidacija: Kada banka ima podružnice, pored financijskog izvješća same banke-matice priprema se i konsolidirano financijsko izvješće. Konsolidirano financijsko izvješće zanemaruje razliku između odvojenih pravnih osoba i tretira maticu i podružnice kao jedinstveni ekonomski subjekt. Za potrebe izvješćivanja HNB, banke trebaju pripremiti konsolidirano Nadzorno izvješće na polugodišnjoj osnovi u koje uključuju sva trgovačka društva pod njihovom kontrolom. Banka ima kontrolu ako posjeduje, izravno ili neizravno, preko podružnica, više od polovice glasačke moći poduzeća u koje ulaže, osim ako se, u iznimnim slučajevima, može jasno pokazati da vlasništvo ne predstavlja kontrolu. Kontrola također može postojati kada matica posjeduje polovicu ili manje od polovice glasačke moći poduzeća, tj. kada ima:

(1)pravo na više od polovice glasačke moći na temelju sporazuma s ostalim ulagačima,

(2)pravo upravljanja financijskim i poslovnim politikama poduzeća u skladu sa statutom ili sporazumom,

(3)pravo imenovanja i razrješenja većine članova nadzornog odbora ili odgovarajućeg upravljačkog tijela i

(4)pravo na postizanje većine glasova na sastancima nadzornog odbora ili odgovarajućeg upravljačkog tijela. Ukoliko je kontrola banke nad podružnicom privremena, tj. podružnica je kupljena s namjerom da se ubrzo proda ili se radi o relativno beznačajnom ulaganju, podružnica se ne konsolidira u Nadzornom izvješću. U tom slučaju vlasnička ulaganja banke u podružnicu prikazuju se u bilanci banke kao vlasnička ulaganja u nekonsolidirane podružnice, a ostale transakcije banke s podružnicom iskazuju se na isti način i u odgovarajućim stavkama kao i transakcije s ostalim komitentima nad kojima banka nema kontrolu ni značajan utjecaj. Kod pripremanja konsolidiranih financijskih izvješća, financijska izvješća banke i njenih podružnica se zbrajaju stavku po stavku, dodavanjem zajedno istih stavki imovine, obveza, kapitala, prihoda i troškova. Kao dio procesa konsolidacije, prebijaju se rezultati svih transakcija i sva potraživanja i dugovanja između subjekata uključenih u konsolidaciju i na taj način se isključuju iz konsolidiranog Nadzornog izvješća. Na primjer, konsolidacijom se prebijaju

(1)krediti koje je banka odobrila konsolidiranoj podružnici i odgovarajuće obveze podružnice prema banci,

(2)depoziti koje je banka primila od konsolidirane podružnice i potraživanja podružnice po depozitima, i

(3)kamatni prihodi i troškovi, vezani uz ovakve kredite i depozite banke i njene konsolidirane podružnice. S druge strane, rezultati svih transakcija i sva potraživanja i dugovanja između subjekata uključenih u konsolidaciju i podružnice koja je isključena iz konsolidacije se ne prebijaju, nego se iskazuju u odgovarajućim stavkama Nadzornog izvješća. Ukoliko izvještajna banka posjeduje manje od 100 posto konsolidirane podružnice, pojavljuje se pojam nazvan manjinski udjel. Manjinski udjeli predstavljaju dionice koje nisu u vlasništvu izvještajne banke. Manjinski udjeli u konsolidiranim podružnicama izvještajne banke navode se u stavki "Kamate, naknade i ostale obveze" u obrascu BS-3B te u obrascu BS/OIMO-

1. Dobit (ili gubitak) vezan uz takve manjinske udjele iskazuje se u stavki "Ostali nekamatni troškovi" u obrascu RDG. Iskazani iznosi - Sve stavke bilance banke u Nadzornom izvješću, s izuzetkom tri obrasca, iskazuju se nakon umanjenja za posebne rezerve za identificirane gubitke. Posebne rezerve za identificirane gubitke predstavljaju stalno umanjenje knjigovodstvene vrijednosti imovine. Izuzeci od ovog načina iskazivanja su obrasci BS/IBS-4, BS/RIM-14 i NKS-
2. U obrascima BS/RIM-14 i NKS-19 posebno se iskazuju bruto imovina i posebne rezerve za identificirane gubitke, a pripadni neto iznosi, koji se navode u svim ostalim obrascima Nadzornog izvješća, izračunavaju se kao razlika između bruto imovine i posebnih rezervi za identificirane gubitke. Povećanja ili smanjenja vrijednosti devizne imovine i obveza iskazuju se u računu dobiti i gubitka kao "dobit (gubitak) od obračunatih tečajnih razlika" (obrazac RDG-1B, stavke 145 i 245). Povećanja ili smanjenja knjigovodstvene vrijednosti kunskih kredita i depozita ugovorenih uz valutnu klauzulu uključuju se u iznose kredita ili depozita navedenim u obrascu BS kao i svim dodatnim obrascima. Bilo kakve promjene u knjigovodstvenoj vrijednosti takvih kredita i depozita uslijed fluktuacija deviznog tečaja treba evidentirati kao "dobit (gubitak) od usklađivanja vrijednosti kunskih kredita i depozita uz valutnu klauzulu" (obrazac RDG-1B, stavke 146 i 246) . Na primjer, pretpostavimo da je banka
3. siječnja odobrila kredit trgovačkom društvu u iznosu od 100.000 HRK, te da je vrijednost kredita vezana uz tečaj HRK/DEM. Uslijed fluktuacije tečaja valute,
4. ožujka knjigovodstveni iznos kredita treba povećati na 101.000 HRK. Banka dakle treba iskazati promjenu povećavanjem vrijednosti kredita za 1.000 HRK, te povećavanjem stavke u obrascu RDG-1 nazvane " dobit (gubitak) od usklađivanja vrijednosti kunskih kredita i depozita uz valutnu klauzulu" također za 1.000 HRK. Treba napomenuti da se sva kunska imovina i obveze s valutnom klauzulom iskazuju samo u stupcu "Ukupno", odnosno ne iskazuju se u stupcu "Ostale valute". Detaljnije prikazivanje postoji samo u obrascima BS/OCR-16 i BS/PCR-17 u kojima banka raspoređuje kunsku imovinu i obveze na kunske oblike i kunske oblike s valutnom klauzulom. NAPUTCI ZA POJEDINE OBRASCE I STAVKE Račun dobiti i gubitka Obrazac RDG-1 ______________________________________________________________________________________________ I. OPĆ I NAPUTCI Navesti sukladno ovim naputcima sve prihode i troškove banke za tekuće tromjesečje (odnosno polugodište ako se radi o polugodišnjem izvješću) i kalendarsku godinu do posljednjeg dana izvještajnog razdoblja. Uključiti sva usklađivanja obračunatih kamata i naknada i ostale računovodstvene procjene koje se vrše odmah po završetku izvještajnog razdoblja, a odnose se na prihode i troškove izvještajnog razdoblja. Naputci za klasifikaciju podataka po institucionalnim sektorima nalaze se u Prilogu D. U istom Prilogu sadržan je i obvezni Kontni plan za banke i štedionice, koji omogućuje sastavljanje ovog obrasca odnosno računa dobiti i gubitka. Banke, koje su počele poslovati tijekom tekuće godine, trebaju - u odgovarajućim stavkama obrasca RDG-1 u koloni kalendarska godina do posljednjeg dana izvještajnog razdoblja - navesti sve zarađene prihode i ostvarene troškove od početka rada, te sve prije zarađene prihode i troškove, koji su nastali od početka organiziranja osnivanja do početka rada. Primjeri troškova do početka rada su zakonske pristojbe, troškovi kupnje ili najma uredske opreme, plaće, itd. II. KAMATNI PRIHODI Kamatni prihodi i prihodi od provizija na kredite Navesti u odgovarajućim stavkama sve kamate, provizije i slične naknade na svu aktivu iskazanu kao krediti u obrascu BS/KRED-
5. Uključiti u kamatne prihode i prihode od provizija na kredite naročito:

(1)Kamate (uključujući zatezne kamate) na svu aktivu iskazanu kao krediti, odnosno na izravno odobrene kredite.

(2)Kamate na kredite koje banka daje u zalog za primljene kredite.

(3)Sve provizije na kredite u bankovnom portfelju.

(4)Naknade i provizije za analitičke i ostale usluge nastale u postupku odobravanja kredita te naknade za obnavljanje kredita. Iznimno, naknade i provizije koje se plaćaju u postupku odobravanja kredita, koji u konačnosti nije odobren ili obnovljen, uključuju se u nekamatne prihode. Isključiti iz kamatnih prihoda i prihoda od provizija na kredite naročito:

(1)Provizije utvrđene radi naknade različitih administrativnih troškova u kreditnom poslu koje snosi banka. Na primjer, troškovi vezani uz evidentiranje zaloga vrijednosnih papira, zakonske provizije, sudske provizije, provizije za procjenu, itd..

(2)Naknade od trgovaca za naplatu potraživanja od kupaca po kreditnim karticama, kada banka ne vodi dotična potraživanja od kupaca u svojim knjigama. Krediti državnim jedinicama - Navesti sve kamate, provizije i slične naknade na kredite središnjoj državi, republičkim fondovima te lokalnoj upravi i fondovima (vidi Prilog D). Krediti financijskim institucijama - Navesti sve kamate, provizije i slične naknade na kredite financijskim institucijama (aktiva navedena u obrascu BS-3A, stavka 106). Kamate, provizije i slični prihodi iskazuju se prema ugovorenom dospijeću kredita kao prihodi od prekonoćnih kredita (koji dospijevaju za manje od 24 sata) te kao prihodi od ostalih kredita. Za potrebe ovog obrasca krediti financijskim institucijama uključuju središnju banku, banke, štedionice i nebankovne financijske institucije (vidi Prilog D). Krediti trgovačkim društvima - Navesti sve kamate, provizije i slične naknade na kredite trgovačkim društvima. Trgovačka društva dijele se u dvije grupe: javna i ostala trgovačka društva, kako je definirano u Prilogu D. Krediti neprofitnim organizacijama - Navesti sve kamate, provizije i slične naknade na kredite neprofitnim organizacijama (vidi Prilog D). Krediti stanovništvu - Navesti sve kamate, provizije i slične naknade na kredite stanovništvu. Prihodi iz ovog izvora dijele se na prihode od stambenih kredita i svih ostalih kredita stanovništvu. Stambeni krediti uključuju sve hipotekarne i druge kredite odobrene stanovništvu za kupnju stana i objekata u kojima nema više od četiri stana (vidi Prilog D). Krediti nerezidentima - Navesti sve kamate, provizije i slične naknade na kredite nerezidentima (vidi Prilog D). Kamatni prihodi na obveznice i druge dužničke vrijednosne papire Navesti u odgovarajućim stavkama sve prihode na obveznice i druge dužničke vrijednosne papire u trgovačkom i investicijskom portfelju. Uključiti u prihode amortizirani dio diskonta i odbiti amortizaciju premije po vrijednosnim papirima. Vidi Rječnik pojmova pod "premije i diskonti". Uključiti kamate na dužničke vrijednosne papire u trgovačkom i investicijskom portfelju i u slučaju kad su vrijednosni papiri posuđeni, prodani po repo ugovoru ili založeni u neke svrhe. Isključiti dobit od prodaje dužničkih vrijednosnih papira, ili dobit uslijed promjene tržišnih cijena. Takva dobit iskazuje se u obrascu RDG-1B, stavke 147 i

1. Trezorski zapisi i blagajnički zapisi HNB - Navesti kamatne prihode od svih trezorskih zapisa u trgovačkom i investicijskom portfelju navedenih u obrascu BS/VP-8A, stavke 101 i 301, te kamatne prihode od svih blagajničkih zapisa HNB u trgovačkom i investicijskom portfelju navedenih u obrascu BS/VP-8A, stavke 102 i
2. Državne dužnički vrijednosni papiri - Navesti sve kamatne prihode od svih dužničkih vrijednosnih papira u trgovačkom i investicijskom portfelju koje su izdale državne jedinice, osim Trezorskih zapisa. Dužnički vrijednosni papiri koje je izdala središnja država uključuju obveznice za restrukturiranje, obveznice za sanaciju banaka, obveznice s osnove zamrznute devizne štednje i ostale obveznice središnje države. Banke, štedionice i nebankovne financijske institucije - Navesti sve kamatne prihode od svih dužničkih vrijednosnih papira u trgovačkom i investicijskom portfelju koje su izdale banke, štedionice i nebankovne financijske institucije. Javna i ostala trgovačka društva - Navesti sve kamatne prihode od svih dužničkih vrijednosnih papira u trgovačkom i investicijskom portfelju koje su izdala javna i ostala trgovačka društva. Strani dužnički vrijednosni papiri - Navesti sve kamatne prihode od svih dužničkih vrijednosnih papira u trgovačkom i investicijskom portfelju koje su izdale strane države, strane financijske institucije i ostala strana trgovačka društva. Prihodi od dionica i ostalih vlasničkih ulaganja Navesti dividende i slične prihode od dionica i ostalih vlasničkih ulaganja u trgovačkom i investicijskom portfelju. Prihodi od vlasničkih ulaganja u podružnice i povezana poduzeća ne uključuju se ovdje, nego u stavku "ostali nekamatni prihodi"obrasca RDG-1B, stavke 148 i
3. Kamatni prihodi od depozita u financijskim institucijama Navesti u odgovarajućim stavkama sve prihode od depozita navedenih u obrascu BS/GOD-
4. Ostali kamatni prihodi Navesti svaki kamatni prihod koji ne može biti uključen u ranije navedene stavke. Naplaćene kamate iz ranijih razdoblja i naplaćene ranije otpisane kamate ne iskazuju se u ovoj stavki, nego u gornjim stavkama kamatnih prihoda koje su razvrstane po institucionalnim sektorima. Ukupni kamatni prihodi Navesti zbroj stavki obrasca RDG-1A od 101 do 121, te od 201 do
5. III. KAMATNI TROŠKOVI Kamate na depozite Navesti u odgovarajućim stavkama sve kamatne troškove na sve obveze iskazane kao depoziti u obrascu BS/DEP-
6. Isključiti troškove poklona ili premija (bilo u obliku robe, kredita ili gotovine) koji su dati deponentima prilikom otvaranja novog ili obnavljanja postojećeg računa (ovakvi troškovi navode se u obrascu RDG-1C, stavke 153 i 253, "ostali nekamatni troškovi"). Kazne za podizanje depozita prije dospijeća odbijaju se od bruto kamatnih troškova odgovarajuće kategorije depozita. Ukoliko su kazne znatne i prekoračuju iznos obračunatih kamatnih troškova, tada one ne predstavljaju smanjenje kamatnih troškova nego se uključuju u obrazac RDG-1B, stavke 148 i 248, "ostali nekamatni prihodi". Žiro i tekući računi - Navesti kamate na žiro i tekuće račune uključene u obrazac BS/DEP-10A, stavke 113 i
7. Štedni računi - Navesti kamate na štedne račune uključene u obrazac BS/DEP-10A, stavke 126 i
8. Oročeni depoziti - Navesti kamate na oročene račune uključene u obrazac BS/DEP-10B, stavke 139 i
9. Kamate na kredite od financijskih institucija Navesti u odgovarajućim stavkama sve kamatne troškove na kredite od financijskih institucija prikazanih u obrascu BS/OK-11, stavke od 104 do
10. Obveze po kreditima od financijskih institucija dijele se prema ugovorenom dospijeću, tako da se krediti koji dospijevaju za manje od 24 sata iskazuju u stavci "prekonoćni krediti", dok se ostali prikazuju u stavci "svi ostali krediti". Kamate na ostale kredite Navesti u odgovarajućim stavkama kamatne troškove na kredite iz svih drugih izvora kao što je prikazano u obrascu BS/OK-11, stavke 101 do 103 i stavke 112 do
11. Pojam "nerezidenti" definiran je u Prilogu D. Kamate na dužničke i ostale vrijednosne papire Navesti sve kamatne troškove na dužničke i ostale vrijednosne papire koje je izdala banka, uključujući podređene i hibridne instrumente, a prikazani su u obrascu BS-3B, stavke od 122 do
12. Ostali kamatni troškovi Navesti sve kamatne troškove koji se ne mogu uključiti u ranije navedene stavke. Ukupno kamatni troškovi Navesti zbroj stavki u obrascu RDG-1B, stavke od 123 do 136 i od 223 do
13. IV. NETO KAMATNI PRIHOD Navesti razliku između stavke "ukupno kamatni prihodi" (RDG-1A 122 odnosno 222 ) i "ukupno kamatni troškovi" (stavke RDG-1B 137 odnosno 237). Ukoliko navedeni iznos za tu stavku predstavlja gubitak, neto kamatni prihod bit će negativan. V. NEKAMATNI PRIHODI Provizije i naknade za usluge Navesti razliku između prihoda od provizija i naknada za usluge i troškova provizija i naknada za usluge. Prihodi od provizija i naknada za usluge Navesti iznose provizija i naknada za usluge, koje se ne uključuju u kamatne prihode. Uključiti posebice provizije i naknade za usluge kao što su:

(1)Usluge vođenja depozitnih računa.

(2)Usluge odobravanja i vođenja okvirnih kredita.

(3)Čuvanje vrijednosti i iznajmljivanje sefova.

(4)Kupnja i prodaja vrijednosnih papira kada banka djeluje kao agent, odnosno u ime i za račun druge banke ili bankovnog komitenta.

(5)Ugovaranje ili vođenje kredita koje drugi vjerovnici odobravaju komitentima ili korespondentima (prihod od mandatnih poslova).

(6)Pružanje konzultantskih i savjetodavnih usluga komitentima.

(7)Mjenjačke usluge.

(8)Izdavanje i korištenje bančinih kreditnih kartica.

(9)Naplata potraživanja od kupaca po kreditnim karticama, kada banka ne vodi dotična potraživanja od kupaca u svojim knjigama.

(10)Ostale usluge komitentima. Troškovi provizija i naknada za usluge Navesti iznos naknada i provizija za usluge pružene od strane domaćih ili stranih banaka, ZAP-a, Hrvatske pošte i telekomunikacija (HPT), institucija tržišta novca itd. Dobit (gubitak) od kupoprodaje deviza Navesti razliku između prihoda od kupoprodaje deviza i troškova kupoprodaje deviza. Prihodi od kupoprodaje deviza Navesti realizirane prihode iz svih kupoprodaja deviza i strane efektive koji su iskazani na računu "prihodi od kupoprodaje deviza i strane efektive" (vidi Prilog C). Troškovi kupoprodaje deviza Navesti realizirane troškove s osnove svih kupoprodaja deviza i strane efektive, koji su iskazani na računu "troškovi od kupoprodaje deviza i strane efektive" (vidi Prilog C). Dobit (gubitak) od obračunatih tečajnih razlika Navesti razliku između pozitivnih i negativnih obračunatih tečajnih razlika. Dobit (gubitak) od obračunatih tečajnih razlika iskazuje se ako su pozitivne obračunate tečajne razlike veće (manje) od negativnih obračunatih tečajnih razlika. U ovoj stavki mora se iskazati gubitak od obračunatih tečajnih razlika. S druge strane, dobit od obračunatih tečajnih razlika uključuje se u račun dobiti i gubitka, tj. u ovu stavku, samo ako je to predviđeno računovodstvenom politikom banke (vidi Prilog C i Naputke uz obrazac BS-3B stavka 133 "neto obračunate tečajne razlike"). Potraživanja i obveze ugovorene u devizama iskazuju se u bilanci u kunama koristeći srednji tečaj HNB na posljednji dan izvještajnog razdoblja. Povećanja bilančne vrijednosti devizne imovine i smanjenja bilančne vrijednosti deviznih obveza, koje rezultiraju iz promjena srednjeg tečaja HNB, iskazuju se kao "pozitivne obračunate tečajne razlike". Smanjenja bilančne vrijednosti devizne imovine i povećanja bilančne vrijednosti deviznih obveza, koje rezultiraju iz promjena srednjeg tečaja, iskazuju se kao "negativne obračunate tečajne razlike". Na primjer, pretpostavimo da je u aktivi bilance banke neki vrijednosni papir od 100.000 DEM imao protuvrijednost 150.000 kn prije dana izvješćivanja. Na posljednji dan izvještajnog razdoblja vrijednost tog vrijednosnog papira i dalje je 100.000 DEM. Međutim zbog porasta valutnog tečaja DEM njegova protuvrijednost u kunama sada je 151.000 kn. U ovom slučaju porast vrijednosti od 1.000 kn knjiži se na potražnoj strani računa "Pozitivne obračunate tečajne razlike". U slučaju pada tečaja iznos za koji se smanjuje vrijednosti vrijednosnog papira knjižit će se na dugovnoj strani konta "Negativne obračunate tečajne razlike". Promjene vrijednosti kunskih kredita ugovorenih uz valutnu klauzulu i promjene vrijednosti kunskih depozita s valutnom klauzulom, nastale zbog promjene deviznog tečaja, ne iskazuju se u ovoj stavki. Dobit (gubitak) od usklađivanja vrijednosti kunskih kredita i depozita uz valutnu klauzulu Navesti dobit (gubitak) od usklađivanja vrijednosti glavnice kunskih kredita i depozita uz valutnu klauzulu. U ovoj stavki mora se iskazati gubitak od usklađivanja vrijednosti glavnice kunskih kredita i depozita uz valutnu klauzulu. S druge strane, dobit od usklađivanja vrijednosti glavnice kunskih kredita i depozita uz valutnu klauzulu uključuje se u račun dobiti i gubitka, tj. u ovu stavku, samo ako je to predviđeno računovodstvenom politikom banke (vidi također Naputke uz obrazac BS-3B stavka 133 "neto obračunate tečajne razlike"). Kunski krediti uz valutnu klauzulu i depoziti uz valutnu klauzulu iskazuju se u bilanci u kunama koristeći ugovoreni devizni tečaj. Na primjer, povećanja bilančne vrijednosti odobrenih kunskih kredita uz valutnu klauzulu i smanjenja bilančne vrijednosti primljenih kunskih depozita uz valutnu klauzulu, koja rezultiraju iz promjena deviznog tečaja, predstavljaju "prihode od usklađivanja vrijednosti kunskih kredita i depozita". Smanjenja bilančne vrijednosti odobrenih kunskih kredita uz valutnu klauzulu i povećanja bilančne vrijednosti primljenih kunskih depozita uz valutnu klauzulu, koja rezultiraju iz promjena deviznog tečaja, predstavljaju "troškove usklađivanja vrijednosti kunskih kredita i depozita". Neto dobit (gubitak) od usklađivanja vrijednosti kunskih kredita i depozita je razlika između pripadajućih prihoda i troškova. Na kunske kredite uz valutnu klauzulu formiraju se posebne rezerve uz valutnu klauzulu. Promjena ugovorenog tečaja rezultira prihodom (troškom) od usklađivanja vrijednosti kunskih kredita, koji predstavlja razliku između promjene salda kunskog kredita uz valutnu klauzulu i promjene pripadajućih posebnih rezervi uz valutnu klauzulu. Dobit (gubitak) od prodaje dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira i promjene tržišnih cijena Navesti neto dobit ili gubitak ostvaren tijekom tekućeg tromjesečja i kalendarske godine do dana izvještajnog razdoblja od prodaje, kupnje i drugih načina otuđivanja ili stjecanja svih vrijednosnih papira iskazanih kao dužnički ili vlasnički vrijednosni papiri u obrascu BS/VP-8. Ostvarena dobit ili gubitak od vrijednosnih papira je razlika između prodajne cijene i njihove knjigovodstvene vrijednosti. Također navesti sva usklađivanja knjigovodstvene vrijednosti prema tržišnoj vrijednosti vrijednosnih papira odnosno usklađivanja knjigovodstvene vrijednosti koja su proizašla primjenom metode vrednovanja "niže od troška ili tržišne vrijednosti " (LOCOM - vidi Prilog A). Ulaganja u podružnice koje se ne konsolidiraju jer ne zadovoljavaju kriterije konsolidacije iz MRS-a 28 također se iskazuju po fer ili LOCOM vrijednosti. Prema tome, ovdje se uključuju i svi dobici (gubici) koji rezultiraju iz kupnje, prodaje i vrijednosnih usklađivanja takvih vlasničkih ulaganja. U ovu stavku ne uključuju se povećanja i smanjenja vrijednosti deviznih vrijednosnih papira nastala zbog promjene valutnih tečajeva. Takve promjene iskazuju se u obrascu RDG-1B stavke 145 i 245 ili u obrascu BS-3B stavka 133. Ostali nekamatni prihodi Navesti sve prihode iz poslovanja banke za tekuće tromjesečje i kalendarsku godinu do posljednjeg dana izvještajnog razdoblja koji nisu navedeni u prethodnim stavkama nekamatnih prihoda. Ukoliko iznos pojedine komponente ove stavke prelazi 20 posto ukupno navedenog iznosa ove stavke, u Bilješci obrasca RDG-1 treba navesti takav iznos i dati njegov opis. Navesti kao nekamatni prihod naročito:

(1)Prihode od usluga obrade podataka pružene drugima; troškovi vezani uz pružanje takvih usluga navode se posebno u odgovarajućoj stavki nekamatnih troškova.

(2)Neto dobit od prodaje ili otuđenja:

1. a)materijalne imovine; prilikom utvrđivanja neto dobiti potrebno je uključiti sve prihode i rashode nastale u postupku prodaje ili otuđenja materijalne imovine tijekom izvještajnog razdoblja,
2. b)preuzetih nekretnina i vrijednosnih papira; prilikom utvrđivanja neto dobiti potrebno je uključiti sve prihode i rashode nastale u postupku prodaje ili otuđenja preuzete imovine tijekom izvještajnog razdoblja,
3. c)ostale preuzete imovine (kao što su automobili, brodovi, oprema i aparati),
4. d)kovanica, umjetnina i ostale slične imovine,
5. e)poslovnica (npr. kada banka koja šalje izvješće proda poslovnicu zajedno s njezinom aktivom ili pasivom drugoj depozitarnoj instituciji koja preuzima depozitne obveze poslovnice),

(3)Najamnine i ostale prihode od svih nekretnina navedenih u obrascu BS-3A, stavka 110.

(4)Neto dobit ili gubitak od ulaganja u povezana poduzeća; ulaganja u povezana poduzeća (vidi Opće naputke i Rječnik pojmova pod "povezano trgovačko društvo") evidentiraju se u knjigovodstvu banke po metodi udjela; kod ove metode ostvarena a neisplaćena neto dobit povećava knjigovodstvenu vrijednost ulaganja, a ostvareni neto gubitak i objavljene ili isplaćene dividende umanjuju tu vrijednost.

(5)Neto dobit ili gubitak od ulaganja u podružnice koje ulaze u konsolidaciju; banka iskazuje ulaganja u podružnice koje zadovoljavaju kriterije konsolidacije u svom knjigovodstvu također po metodi udjela; takva ulaganja se u nekonsolidiranoj bilanci banke matice evidentiraju u obrascu BS-3A stavki 109 "ulaganja u nekonsolidirane podružnice i povezana trgovačka društva"; neto dobit ili gubitak od ulaganja u podružnice koje ne ulaze u konsolidaciju uključuje su u obrazac RDG-1B stavke 147 i 247 "dobit (gubitak) od prodaje dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira i promjene tržišnih cijena".

(6)Neto dobit ili gubitak koji rezultira iz swap, ročnih, terminskih, opcijskih i drugih derivativnih poslova; u ovoj stavki prikazuje se neto iznos prihoda i troškova izvještajnog razdoblja, bilo da se radi o isplatama po periodičnom ili konačnom obračunu ugovorenih derivativnih poslova.

(7)Prihod od potraživanja stečenih sudskim presudama i slična potraživanja.

(8)Kazne za podizanje depozita prije dospijeća, ukoliko su znatne i prekoračuju iznos obračunatih kamatnih troškova, ne predstavljaju smanjenje kamatnih troškova nego se uključuju u ovu stavku.

(9)Kamate dobivene na preplaćeni porez.

(10)Sve ostale nekamatne prihode koji nisu navedeni u prethodnim stavkama. Ukupno nekamatni prihodi Navesti zbroj stavki 139, 142 te od 145 do 148 obrasca RDG-1B, odnosno 239, 242 te od 245 do 248. VI. NEKAMATNI TROŠKOVI Opći i administrativni troškovi Plaće - Navesti plaće svih djelatnika banke i njezinih konsolidiranih podružnica uključujući čuvare, privremenu pomoć u uredu, djelatnike u restoranu, djelatnike za održavanje prostorija. Uključiti kao plaće i naknade osoblju sve isplate u novcu ili naravi koje ulaze u osnovicu za obračun poreza na dohodak. Uključiti naročito:

(1)Neto plaće, prekovremeni rad, poticajne i izvanredne bonuse, naknade za godišnji odmor i prehranu.

(2)Poreze, prireze, doprinose na i iz plaća.

(3)Troškove prijevoza djelatnika.

(4)Troškove honorarnih djelatnika, bilo uposlenih direktno od strane banke ili preko vanjske agencije.

(5)Neto troškove banke za restorane i kafiće za djelatnike.

(6)Ostale besplatne beneficije za djelatnike. Isključiti iz plaća i naknada djelatnicima (navesti u odjeljku nekamatni troškovi) posebice:

(1)Iznose koji se plaćaju odvjetnicima, računovođama, konzultantima uprave, investicijskim savjetnicima i drugim profesionalnim osobama koje nisu djelatnici banke.

(2)Troškove vezane uz testiranje i obuku djelatnika.

(3)Troškove novina i časopisa banke namijenjenih bančinim djelatnicima.

(4)Članarine, provizije, ostale troškove povezane s članstvom u udruženjima, građanskim organizacijama ili sličnim klubovima i organizacijama. Amortizacija - Navesti troškove amortizacije materijalne imovine, uključujući i amortizaciju imovine nabavljenu na financijski najam (eng. "financial leasing"). Može se koristiti bilo koja metoda amortizacije koja je u skladu sa Zakonom o računovodstvu. Troškovi amortizacije nematerijalne imovine ne uključuju se u ovu stavku. Ostali troškovi materijalne imovine - Navesti sve nekamatne troškove, osim amortizacije, vezane uz korištenje prostorija, opreme, namještaja i ostale materijalne imovine navedene u obrascu BS-3A, stavka 111, "materijalna imovina", uključujući u te troškove kao odbitnu stavku i prihode od najamnina za materijalnu imovinu. Prihod od najamnina uključuje sve najamnine utvrđene za korištenje zgrada koje ne koristi banka koja šalje izvješće kao niti njezine konsolidirane kompanije kćeri, uključujući najamnine stalnih stanara bančinih zgrada i prihode dobivene od kratkotrajnih iznajmljivanja ostale materijalne imovine. Uključiti kao troškove materijalne imovine naročito:

(1)Sve troškove unajmljivanja materijalne imovine (prostorije, opreme, namještaja), uključujući i troškove za poslovni najam (eng. "operating leasing").

(2)Troškove uređenja prostorija i popravaka opreme, namještaja i sl..

(3)Troškove po ugovorima o održavanju opreme, namještaja i sl..

(4)Troškove tekućeg održavanja vlastite i iznajmljene opreme, namještaja i sl., koji se izravno knjiže samo kao troškovi odnosno ne utječu na povećanje vrijednosti imovine.

(5)Troškove osiguranja prostorija, opreme, namještaja i sl..

(6)Troškove grijanja, struje, vode i drugih komunalija vezanih uz korištenje materijalne imovine.

(7)Troškove vanjskih usluga održavanja i čišćenja.

(8)Gorivo, održavanje i ostale troškove vezane uz korištenje bančinih automobila i ostalih vozila za bankovno poslovanje. Isključiti iz troškova materijalne imovine:

(1)Plaće i naknade osoblju (ovakvi troškovi navode se za sve službenike banke u stavkama 150 i 250 "plaće").

(2)Kamatne troškove na kredite koje banka uzima za kupovinu poslovnog prostora i opreme banke.

(3)Sve troškove vezane za preuzetu imovinu (navode se u stavkama 153 i 253, "ostali nekamatni troškovi"). Ostali nekamatni troškovi Navesti sve troškove iz poslovanja banke za tekuće tromjesečje i kalendarsku godinu do posljednjeg dana izvještajnog razdoblja, koji se ne navode u prethodnim stavkama za nekamatne troškove. Ukoliko iznos pojedine komponente ove stavke prelazi 20 posto ukupno navedenog iznosa ove stavke, u Bilješki obrasca RDG-1 treba navesti takav iznos i dati njegov opis. Uključiti kao ostale nekamatne troškove posebice:

(1)Naknade isplaćene članovima nadzornog odbora i vanjskim savjetnicima (uključujući putne troškove).

(2)Premije za osiguranje depozita.

(3)Zakonske pristojbe i druge izravne troškove vezane uz preuzimanje imovine, odnosno posjedovanje preuzetih nekretnina koje su u vlasništvu a nisu poslovni prostor banke (uključujući troškove amortizacije, ako se amortizacija na preuzetu imovinu obračunava).

(4)Neto gubitke od prodaje ili otuđenja:

1. a)zgrada, poslovnih prostorija i ostale materijalne imovine; da bi se odredilo da li je banka imala neto gubitke, treba uključiti sve prihode i troškove - koji su ostvareni prodajom ili otuđenjem zgrada, poslovnih prostorija i ostale materijalne imovine - tijekom kalendarske godine do posljednjeg dana izvještajnog razdoblja,
2. b)preuzete imovine; da bi se odredilo da li je banka imala neto gubitke, treba uključiti sve prihode i troškove s osnove prodaje ili otuđenja preuzete imovine nastale tijekom kalendarske godine do posljednjeg dana izvještajnog razdoblja,
3. c)ostale preuzete imovine (kao što su automobili, brodovi, oprema i aparati),
4. d)kovanica, umjetnina i ostale slične imovine,
5. e)poslovnica (npr. kada banka koja šalje izvješće proda poslovnicu zajedno s njezinom aktivom ili pasivom drugoj depozitarnoj instituciji koja preuzima depozitne obveze poslovnice).

(5)Provizije koje je utvrdilo matično poduzeće za redovne ili posebno pružene usluge.

(6)Troškove amortizacije nematerijalne imovine (kako je definirano za obrazac BS/OIMO-12).

(7)Troškove usluga obrade podataka koju drugi obavljaju za banku.

(8)Troškove reklamiranja, promocije, odnosa s javnošću, te analize tržišta.

(9)Troškove poklona ili premija (bilo u obliku robe, kredita ili gotovine) koji su dani deponentima prilikom otvaranja novog ili obnavljanja postojećeg računa.

(10)Troškove razvoja i istraživanja te troškove izrade programske podrške.

(11)Troškove po sudskim presudama i slične troškove.

(12)Troškove davanja dobrotvornih priloga.

(13)Zakonske pristojbe, naknade koje se plaćaju revizorima i ostale naknade koje se plaćaju odvjetnicima, računovođama, savjetnicima uprave, investicijskim savjetnicima i drugim profesionalnim osobama koje nisu djelatnici banke.

(14)Troškove nabave uredskog materijala, poštarina i slično.

(15)Iznose telefonskih računa.

(16)Gubitke zbog krađa, pronevjera ili drugih kriminalnih radnji koje ne pokriva osiguranje.

(17)Putne troškove i troškove reprezentacije, uključujući troškove koje su ostvarili službenici banke prisustvujući sastancima i seminarima.

(18)Novčane kazne i globe.

(19)Sve isplaćene provizije i naknade nastale prilikom preuzimanja imovine, kao i prilikom naplate kredita i ostalih potraživanja, uključujući naplate otpisanih kredita i ostalih otpisanih potraživanja.

(20)Troškove (osim plaća) naplate potraživanja od kupaca po kreditnim karticama, kada banka ne vodi dotična potraživanja od kupaca u svojim knjigama.

(21)Troškove testiranja i obuke djelatnika banke.

(22)Troškove novina i časopisa banke namijenjenih bančinim djelatnicima kao i troškovi pretplate na druge novine i časopise.

(23)Članarine, provizije i ostale troškove povezane s članstvom u udruženjima, građanskim organizacijama ili sličnim klubovima i organizacijama. Ukupno nekamatni troškovi Navesti zbroj stavki RDG-1C od 150 do 153 te od 250 do

1. VII. NETO PRIHOD IZ POSLOVANJA PRIJE REZERVIRANJA ZA GUBITKE Navesti u stavki 155 zbroj stavki RDG-1B 138, "neto kamatni prihod" plus stavka RDG-1B 149 "ukupno nekamatni prihod" minus stavka RDG-1C 154 "ukupno nekamatni troškovi". Troškovi rezerviranja za identificirane i neidentificirane gubitke Navesti sve troškove rezerviranja za identificirane i neidentificirane gubitke formirane tijekom izvještajnog tromjesečja ili kalendarske godine do posljednjeg dana izvještajnog razdoblja za svu bilančnu i izvanbilančnu imovinu klasificiranu u rizične skupine. Troškovi rezerviranja za identificirane gubitke umanjuju se za iznose smanjenja posebnih rezervi za identificirane gubitke, bilo kod naplate potraživanja pokrivenih posebnim rezervama za identificirane gubitke, ili kod poboljšanja boniteta komitenta, ili prilikom isključivanja kamatnih prihoda za koje su ranije izvršene rezervacije za identificirane gubitke (vidi "Posebne rezerve i isključivanje prihoda" u Prilogu D) . Na primjer, ako banka naplati potraživanje za koje su formirane posebne rezerve za identificirane gubitke, provode se sljedeća knjiženja: prvo, odobrava se račun potraživanja i tereti žiro račun banke i drugo, isključuju se (smanjuju) posebne rezerve za identificirane gubitke tako da se odobri račun troškova rezerviranja za identificirane gubitke i tereti račun posebnih rezervi za identificirane gubitke. Ukupan iznos ovako opisanih umanjenja posebnih rezervi iskazuje se u obrascu RDG/ON-2, stavka
2. S druge strane, ako banka smanjuje posebne rezerve za identificirane gubitke zbog poboljšanja boniteta komitenta, u odgovarajućem iznosu odobrava se račun troškova rezerviranja za identificirane gubitke i tereti račun posebnih rezervi za identificirane gubitke. Ukupan iznos ovakvih umanjenja posebnih rezervi također se uključuje u obrazac RDG/ON-2, stavka
3. Nadalje, navesti i sve troškove formiranja posebnih rezervi za pokriće neidentificiranih gubitaka. Troškovi rezerviranja za neidentificirane gubitke umanjuju se za iznose smanjenja posebnih rezervi za neidentificirane gubitke s osnove smanjenja općih rizika iz poslovanja banke. Takva umanjenja evidentiraju se u obrascu RDG/ON-2, stavki
4. Naplate potraživanja za koja su formirane posebne rezerve za identificirane gubitke na teret posebnih rezervi za neidentificirane gubitke, evidentiraju se kao odobrenje posebnih rezervi za neidentificirane gubitke u bilanci stanja, a ne u računu dobiti i gubitka. Ukupan iznos ovakvih naplata iskazuje se u obrascu RDG/ON-2, stavka
5. VIII. DOBIT (GUBITAK) IZ POSLOVANJA Navesti iz obrasca RDG-1C iznos stavke 155 "neto prihod iz poslovanja prije rezerviranja za gubitke" umanjen za iznos stavke 156 "troškovi rezerviranja za identificirane i neidentificirane gubitke", odnosno stavku 255 umanjenu za stavku
6. Izvanredne stavke -Navesti ukupan neto iznos izvanrednih transakcija tijekom razdoblja. Izvanredne transakcije uključuju one koje se po svom karakteru značajno razlikuju od tipičnih ili uobičajenih poslovnih aktivnosti banke, te one za koje se ne očekuje da će se učestalo ponavljati i one koje neće predstavljati bitan čimbenik u bilo kojoj procjeni redovnog procesa poslovanja. Uključiti u ovu stavku značajan učinak svih promjena vezanih uz računovodstvena načela. Iznos može biti pozitivan ili negativan. Vidi "izvanredne stavke" u Rječniku pojmova. IX. DOBIT (GUBITAK) PRIJE OPOREZIVANJA Navesti zbroj stavki RDG-1C 157 "dobit (gubitak) iz poslovanja" i RDG-1C 158 "izvanredne stavke", odnosno zbroj stavki 257 i
7. Porez na dobit Navesti iznos poreza na dobit. Za razdoblja kraća od obračunske godine, banka može iskazati procijenjeni porez na dobit. X. DOBIT (GUBITAK) POSLIJE OPOREZIVANJA Navesti iznos stavke RDG-1C 159, "dobit prije oporezivanja" umanjen za iznos stavke RDG-1C 160 "porez na dobit", odnosno stavku 259 umanjenu za stavku
8. XI. BILJEŠKE Objavljena ili prihvaćena dividenda Navesti ukupan iznos objavljenih (prihvaćenih), a neisplaćenih dividendi. Takve dividende predstavljaju raspodjelu dobiti i nisu iskazane u računu dobiti i gubitka (vidi Rječnik pojmova pod "dividende"). Opis: Ostali nekamatni prihodi Navesti iznos i opis pojedinačne komponente stavke RDG-1B 248, "ostali nekamatni prihodi" koji prelazi 20 posto ukupnog iznosa "ostali nekamatni prihodi". Opis: Ostali nekamatni troškovi Navesti iznos i opis pojedinačne komponente stavke RDG-1C 253, "ostali nekamatni troškovi" koji prelazi 20 posto ukupnog iznosa "ostali nekamatni troškovi". Otpisi i naplate Obrazac RDG/ON-2 ______________________________________________________________________________________________ I. OPĆ I NAPUTCI U ovom obrascu iskazuju se posebne rezerve za identificirane i neidentificirane gubitke po bilančnoj i izvanbilančnoj aktivi. Obrazac se sastoji od dva stupca. U prvom se iskazuju posebne rezerve za identificirane, a u drugom posebne rezerve za neidentificirane gubitke. Iznosi navedeni u ovom obrascu su za izvještajno tromjesečje (polugodište), a ne za kalendarsku godinu. Posebne rezerve za identificirane gubitke su rezerve koje ne uključuju zakonske ili statutarne rezerve, a banka ih formira da bi se osigurala od identificiranih gubitaka po rizičnim ulaganjima i izvanbilančnim stavkama. Rizična aktiva klasificira se u pet kategorija od "A" do "E" prema rastućem stupnju rizičnosti. Imovina u kategorijama "B", "C" i "D" treba imati posebne rezerve za identificirane gubitke između 10 i 20, 25 i 40, te 50 i 90 posto, ovisno o kategoriji. Imovina klasificirana pod "E" treba imati posebnu rezervu od 100 posto. Posebne rezerve za neidentificirane gubitke su rezerve koje se formiraju kako bi se institucija zaštitila od neidentificiranih mogućih gubitaka. Te rezerve moraju najmanje iznositi jedan posto rizičnih plasmana kategoriziranih pod "A", isključujući plasmane središnjoj državi, HNB i vladinim agencijama za koje je osigurano plaćanje u Državnom proračunu. II. NAPUTCI ZA POJEDINE STAVKE - ANALIZA PROMJENA STANJA REZERVI ZA IDENTIFICIRANE I NEIDENTIFICIRANE GUBITKE Početno stanje (završno stanje prethodnog tromjesečja / polugodišta) - Navesti iznose posebnih rezervi za identificirane i neidentificirane gubitke iz prethodnog Nadzornog izvješća. Troškovi novih rezerviranja - Navesti iznos novih troškova rezerviranja za identificirane i neidentificirane gubitke tijekom zadnjeg kalendarskog tromjesečja (polugodišta). Umanjenje troškova rezerviranja -Navesti ukupan iznos umanjenja posebnih rezervi za identificirane gubitke s osnove poboljšanja boniteta komitenta. Prilikom takvog umanjenja posebnih rezervi za identificirane gubitke odobrava se račun troškova rezerviranja za identificirane gubitke. Također navesti ukupan iznos umanjenja posebnih rezervi za neidentificirane gubitke s osnove smanjenja općih rizika iz poslovanja banke. Prilikom takvog umanjenja posebnih rezervi za neidentificirane gubitke odobrava se račun troškova rezerviranja za neidentificirane gubitke. Naplate ranije otpisanih potraživanja , tj. naplate potraživanja koja su potpuno ili djelomično pokrivena posebnim rezervama. Navesti iznos naplata koje rezultiraju umanjenjem ranije formiranih posebnih rezervi za identificirane gubitke. U slučaju da su posebne rezerve izvorno bile formirane na teret troškova rezerviranja za identificirane gubitke, naplate se evidentiraju u stavki 104 i umanjuju troškove rezerviranja. Međutim, ako su posebne rezerve izvorno bile formirane na teret posebnih rezervi za neidentificirane gubitke, naplate se, pored evidentiranja u stavki 104, u istom iznosu iskazuju i u okviru stavke
9. U tom slučaju tereti se račun posebnih rezervi za identificirane gubitke i odobrava račun posebnih rezervi za neidentificirane gubitke. Otpis potraživanja na teret posebnih rezervi za neidentificirane gubitke - Navesti iznos posebnih rezervi za identificirane gubitke koje su formirane na teret posebnih rezervi za neidentificirane gubitke, s tim da se isti iznos upisuje u stavki 105 i u stavki
10. Uključiti u obje stavke s negativnim predznakom efekte isključivanja kamatnih prihoda na posebne rezerve. Ukoliko je banka formirala posebne rezerve za obračunate kamate i naknade za komitenta iz rizične skupine B na teret posebnih rezervi za neidentificirane gubitke, prenošenje komitenta u rizičnu skupinu C rezultira isključivanjem prihoda , te terećenjem računa posebnih rezervi za obračunate kamate i naknade i odobravanjem računa posebnih rezervi za neidentificirane gubitke (vidi "Posebne rezerve i isključivanje prihoda" u Prilogu D). Uključiti u stavki 105 s negativnim predznakom i iznose definitivnih otpisa, pod čime se podrazumijeva brisanje potraživanja i pripadnih posebnih rezervi za identificirane gubitke iz knjigovodstvene evidencije. Neto efekti promjene deviznih tečajeva - Navesti neto efekt promjena posebnih rezervi za identificirane gubitke s osnove promjene deviznih tečajeva (povećanje posebnih rezervi ima pozitivni, a smanjenje negativni predznak). Ovakvi efekti pojavljuju se kod kunskih posebnih rezervi s valutnom klauzulom za kunsku imovinu s valutnom klauzulom i deviznih posebnih rezervi za deviznu imovinu. Završno stanje - U kolonu "posebne rezerve za identificirane gubitke" navesti razliku sume početnog stanja (stavka 101), troškova novih rezerviranja (stavke 102), otpisa potraživanja na teret posebnih rezervi za neidentificirane gubitke (stavka 105) i neto efekata promjene deviznih tečajeva (stavka 106) i sume umanjenja novih troškova rezerviranja (stavka 103) i naplate ranije otpisanih potraživanja (stavka 104). Ukratko, završno stanje računa se kao: (101+102+105+106)-(103+104). U kolonu "posebne rezerve za neidentificirane gubitke" navesti razliku sume početnog stanja (stavka 201), troškova novih rezerviranja (stavka 202) i naplata ranije otpisanih potraživanja (stavka 204) i sume umanjenja novih troškova rezerviranja (stavka 203) i otpisa potraživanja na teret posebnih rezervi za neidentificirane gubitke (stavka 205). Ukratko, završno stanje računa se kao: (201+202+204)-(203+205). Završno stanje stupca posebnih rezervi za identificirane gubitke, stavka 107, mora odgovarati svoti navedenoj u obrascu BS-RIM/14D, stavka
11. Nadalje, završno stanje stupca posebnih rezervi za neidentificirane gubitke, stavka 207, mora odgovarati obrascu BS/3A, stavka
12. III. BILJEŠKA Troškovi rezerviranja za identificirane i neidentificirane gubitke - Navesti za posebne rezerve za identificirane gubitke razliku između sume stavki 102 i 204 i sume stavki 103 i 104, a za posebne rezerve za neidentificarane gubitke razliku stavki 202 i
13. Zbroj stavke 108 i 208 mora biti jednak iznosu navedenom u obrascu RDG-1C, stavka
14. Bilanca stanja Obrazac BS-3 ______________________________________________________________________________________________ I. OPĆ I NAPUTCI U obrascu BS-3 sažeto se prikazuju imovina, obveze i struktura kapitala banke koja šalje izvješće. Ovaj obrazac također predstavlja sažetak nekih drugih obrazaca ovog Nadzornog izvješća. Ovdje se navode salda na posljednji dan izvještajnog razdoblja i to u neto obliku nakon umanjenja za posebne rezerve za identificirane gubitke. Mnoge stavke ovog obrasca izvode se iz drugih obrazaca tako da ukupan iznos iz tih obrazaca mora odgovarati pripadajućim pozicijama ovog obrasca bilance stanja. Naputci za klasifikaciju podataka po institucionalnim sektorima nalaze se u Prilogu D. U istom Prilogu sadržan je i obvezni Kontni plan za banke i štedionice, koji omogućuje sastavljanje ovog obrasca, odnosno bilance. Kao i u drugim obrascima bilance stanja, podaci se iskazuju u dva stupca. Stupac pod nazivom "ukupno" prikazuje ukupnu imovinu ili obveze, bilo da se radi o kunskim ili deviznim oblicima imovine ili obveza. Stupac pod nazivom "ostale valute" uključuje samo devizne oblike imovine ili obveza. Treba primijetiti da je drugi stupac podskup prvoga. II. NAPUTCI ZA POJEDINE STAVKE - IMOVINA Gotovina - Navesti iznos iz obrasca BS/GOD-7, stavke 105 i 205, "ukupno gotovina". Depoziti kod HNB - Navesti iznos iz obrasca BS/GOD-7, stavke 109 i 209, "ukupno depoziti kod HNB". Depoziti kod banaka i štedionica - Navesti iznos iz obrasca BS/GOD-7, stavke 116 i 216, "ukupno depoziti u bankama i štedionicama". Trezorski zapisi i blagajnički zapisi HNB - Navesti u stavki 104 iz obrasca BS/VP-8A zbroj stavki 101 i 301 "trezorski zapisi" i 102 i 302 "blagajnički zapisi HNB", a u stavki 204 iz obrasca BS/VP-8A zbroj stavki 202 i 402 "blagajnički zapisi HNB". Trgovački portfelj vrijednosnih papira - Navesti sve dužničke i vlasničke vrijednosne papire u trgovačkom portfelju iskazane u obrascu BS/VP-8, osim trezorskih zapisa i blagajničkih zapisa HNB. U stavki 105 navesti zbroj stavki 126 i 134 minus stavke 101 i 102 obrasca BS/VP-8, a u stavki 205 navesti zbroj stavki 226 i 234 minus stavka 202 obrasca BS/VP-
15. Vlasnički vrijednosni papiri iz trgovačkog portfelja koji su iskazani u stavki "Ulaganja u nekonsolidirane podružnice i povezana trgovačka društva" ne uključuju se u ovu stavku. Krediti financijskim institucijama - Navesti u stavki 106 zbroj stavaka 104, 105 i 106 iz obrasca BS/KRED-9, a u stavki 206 zbroj stavaka 204, 205 i 206 iz obrasca BS/KRED-
16. Krediti ostalim komitentima - Navesti u stavki 107 zbroj stavaka iz obrasca BS/KRED-9, stavke od 101 do 103 i stavke od 107 do 122, a u stavki 207 zbroj stavaka iz obrasca BS/KRED-9, stavke od 201 do 203 i stavke od 207 do
17. Investicijski portfelj vrijednosnih papira - Navesti sve dužničke i vlasničke vrijednosne papire u investicijskom portfelju iskazane u obrascu BS/VP-8, osim trezorskih zapisa i blagajničkih zapisa HNB. Navesti u stavki 108 zbroj stavki 326 i 334 minus stavke 301 i 302 obrasca BS/VP-8, a u stavki 208 zbroj stavki 426 i 434 minus stavka 402 obrasca BS/VP-8 . Vlasnički vrijednosni papiri iz investicijskog portfelja koji su iskazani u stavki "Ulaganja u nekonsolidirane podružnice i povezana trgovačka društva" ne uključuju se u ovu stavku. Ulaganja u nekonsolidirane podružnice i povezana trgovačka društva - Navesti ukupni iznos ulaganja banke u podružnice i povezana trgovačka društva koje nisu konsolidirane. U konsolidiranoj bilanci ova pozicija uključuje sva vlasnička ulaganja kod kojih banka ostvaruje značajan utjecaj na upravljanje (to je najčešće ako posjeduje 20 do 50 posto vlasničkih prava) i, iznimno, sva vlasnička ulaganja u podružnice kod kojih nisu ispunjeni kriteriji za konsolidaciju (ako se kontrola nad podružnicom smatra privremenom, tj. podružnica je kupljena s namjerom da se ubrzo proda ili ako se radi o relativno beznačajnom ulaganju). U nekonsolidiranoj bilanci ova pozicija je šire definirana, a uključuje sva vlasnička ulaganja u podružnice i povezana poduzeća. Vidi Opće naputke glede detaljnijeg objašnjenja konsolidacije. Također vidi Rječnik pojmova pod "podružnice" i "povezana trgovačka društva". Ulaganja u nekonsolidirane podružnice vrednuju se prema fer vrijednosti i LOCOM metodi. Vidi Priloge A i B za šire objašnjenje ovih pojmova. Ulaganja u povezana trgovačka društva vrednuju se prema metodi udjela. Prema toj metodi vrijednost ulaganja u povezano trgovačko društvo izvorno se evidentira po trošku nabave. Ta vrijednost se zatim periodično usklađuje za pripadajući dio dobiti ili gubitka društva, proporcionalno bančinom vlasničkom udjelu u društvu. Iznosi isplaćenih dividendi ili sličnih oblika raspodjele dobiti primljeni od nekonsolidirane podružnice ili povezanog trgovačkog društva umanjuju vrijednost ove vrste ulaganja. Ulaganja u podružnice, koje će se konsolidirati prilikom izrade konsolidirane bilance, također se iskazuju prema metodi udjela. Krediti i druga potraživanja od nekonsolidiranih podružnica i povezanih trgovačkih društava navode se u bilanci stanja prema obliku potraživanja (krediti, vrijednosni papiri i druga potraživanja). Preuzeta imovina - Navesti neto vrijednost sve materijalne imovine (poslovni prostor, stanovi, automobili, brodovi, oprema, aparati i sl.) koja je uzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja. Ovdje se ne navode vlasnički vrijednosni papiri stečeni zamjenom duga za vlasničke uloge. Iznos takvih vrijednosnih papira navodi se u bilješci obrasca BS/VP-8C. Vidi Rječnik pojmova pod "preuzeta imovina", gdje se objašnjava i pojam neto vrijednost. Ako banka ne namjerava prodati preuzetu imovinu i koristi je u poslovne svrhe, njezina neto vrijednost uključuje se u stavku "Materijalna imovina (minus amortizacija)". Materijalna imovina (minus amortizacija) - Navesti vrijednost svog zemljišta i zgrada, prostorija i opreme, namještaja, vozila i slične imovine. Ovdje se ne uključuje materijalna imovina navedena u stavki "Preuzeta imovina". Uključiti kao materijalnu imovinu:

(1)prostorije koje su u vlasništvu banke,

(2)investicije u unajmljenu imovinu, trezore, fiksne aparate ili opremu,

(3)investicije u postojeće prostorije,

(4)parkirališta u vlasništvu banke,

(5)namještaj, pokretnine banke,

(6)automobile i ostala vozila u vlasništvu banke, a korištena za obavljanje bančinih poslova,

(7)kompjuterski software i kompjuterski software u razvoju. Iznosi se trebaju navesti u neto iznosu tj. uključujući iznose akumulirane amortizacije iz prethodnih godina, iznose amortizacije iz tekuće godine te iznose revalorizacije. Materijalna imovina u pripremi također se iskazuje u ovoj stavki. Kamate, naknade i ostala imovina - Navesti iznos "ukupno kamate, naknade i ostala imovina" iz obrasca, BS/OIMO-12, stavke 106 i

1. Manje: Posebne rezerve za neidentificirane gubitke - Navesti iznos posebnih rezervi za neidentificirane gubitke po bilančnoj aktivi. Svaka banka mora formirati posebne rezerve za neidentificirane gubitke ovisno o visini procijenjenih neidentificiranih gubitaka po bilančnoj i izvanbilančnoj imovini. Na kraju svakog tromjesečja, uprava banke mora procijeniti naplativost svoje rizične aktive, uključujući obračunate nenaplaćene kamate i naknade, te shodno tome formirati ove rezerve. Povećanje ili smanjenje posebnih rezervi za neidentificirane rizike rezultira terećenjem ili odobrenjem računa troškova rezerviranja za neidentificirane gubitke, što se odražava u obrascu računa dobiti i gubitka, RDG-1C, stavka 156 odnosno stavka
2. Nadalje, smanjenje posebnih rezervi za neidentificirane gubitke rezultira i iz otpisa potraživanja, odnosno formiranja posebnih rezervi za identificirane gubitke na teret posebnih rezervi za neidentificirane gubitke (takve transakcije iskazuju se u obrascu RDG/ON-2, stavke 105 i 205). Račun posebnih rezervi za neidentificirane gubitke nikada ne može imati dugovni saldo. Ukoliko ove posebne rezerve nisu dostatne za potrebni otpis potraživanja, moraju se teretiti troškovi rezerviranja u računu dobiti i gubitka. Ovaj iznos mora biti jednak ili manji od iznosa u obrascu RDG/ON-2, stavka
3. U ovoj stavki iskazuju se samo posebne rezerve za neidentificirane gubitke po bilančnoj aktivi, dok se u obrascu RDG/ON-2, stavka 207 iskazuju posebne rezerve za neidentificirane gubitke po bilančnoj aktivi i izvanbilančnim stavkama. Ukupno imovina - Navesti zbroj stavki od 101 do 112, minus stavka 113, odnosno zbroj stavki od 201 do
4. III. NAPUTCI ZA POJEDINE STAVKE - OBVEZE Krediti od financijskih institucija - Navesti obveze iz kredita primljenih od financijskih institucija. Obveze iz kredita razvrstavaju se na kratkoročne i dugoročne prema izvornom roku dospijeća. Zbroj stavki 115 i 116 u obrascu BS-3B mora biti jednak zbroju stavki od 104 do 111 u obrascu BS/OK-11, odnosno zbroj stavki 215 i 216 u obrascu BS-3B mora biti jednak iznosu u stavki 209 u obrascu BS/OK-11 Žiro i tekući računi - Navesti u stavki 117 zbroj svih depozita po žiro i tekućim računima iskazan u stavki 113 obrasca BS/DEP-10A, a u stavki 217 iznos iz stavke 213 obrasca BS/DEP-10A . Štedni računi - Navesti u stavki 118 zbroj svih depozita po štednim računima iskazan u stavki 126 obrasca BS/DEP-10A, a u stavki 218 iznos iz stavke 226 obrasca BS/DEP-10A. Oročeni depoziti - Navesti u stavki 119 zbroj svih oročenih depozita iskazan u stavki 139 obrasca BS/DEP-10B, a u stavki 219 iznos iz stavke 239 obrasca BS/DEP-10B. Ostali krediti - Navesti obveze iz primljenih kredita, isključujući obveze prema financijskim institucijama. Obveze iz kredita razvrstavaju se na kratkoročne i dugoročne prema izvornom roku dospijeća. Zbroj stavki 120 i 121 u obrascu BS-3B mora biti jednak zbroju stavki od 101 do 103 i od 112 do 115 u obrascu BS/OK-11, odnosno zbroj stavki 220 i 221 u obrascu BS-3B mora biti jednak zbroju stavki 201 i od 213 do 215 u obrascu BS/OK-
5. Kratkoročni izdani dužnički vrijednosni papiri - Navesti obveze iz izdanih dužničkih vrijednosnih papira, koji imaju izvorno dospijeće od godinu dana ili manje. Dugoročni izdani dužnički vrijednosni papiri - Navesti obveze iz izdanih dužničkih vrijednosnih papira, koje imaju izvorno dospijeće duže od godine dana. Izdani podređeni vrijednosni papiri - Navesti obveze iz izdanih i uplaćenih podređenih vrijednosnih papira, koje se uključuju u jamstveni kapital i navedene su u obrascu BS/JAK-5A, stavka 111 .Vidi Rječnik pojmova pod "podređeni vrijednosni papiri". Izdani hibridni vrijednosni papiri - Navesti obveze iz izdanih i uplaćenih hibridnih vrijednosnih papira, koje se uključuju u jamstveni kapital i navedene su u obrascu BS/JAK-5A, stavka
6. Vidi Rječnik pojmova pod "hibridni vrijednosni papiri". Kamate, naknade i ostale obveze - Navesti iznos "ukupno kamate, naknade i ostale obveze" iz obrasca, BS/OIMO-12, stavke 115 i
7. Ukupno obveze - Navesti zbroj stavki od 115 do 126, te od 215 do
8. IV. KAPITAL Dionički kapital - Navesti iznos ukupno uplaćenog kapitala za izdane obične i povlaštene dionice, kao i poslovne udjele, uključujući i eventualni višak ostvaren prilikom emisije dionica i poslovnih udjela (višak rezultira iz razlike između ostvarene prodajne cijene i nominalne vrijednosti dionice ili poslovnog udjela). Uključiti kao odbitnu stavku vlastite otkupljene dionice odnosno poslovne udjele. Dobit ili gubitak tekuće godine - Navesti iznos neto dobiti ili gubitka ostvarenog tijekom kalendarske godine do posljednjeg dana izvještajnog razdoblja. Zadržana dobit - Navesti iznos dobiti iz prethodnih godina, koji je preostao nakon isplate dividendi i izdvajanja rezervi. Zakonske rezerve - Navesti iznos kapitalnih rezervi formiranih u skladu s člankom
9. Zakona o trgovačkim društvima i člankom
10. Zakona o bankama i štedionicama. Statutarne i ostale kapitalne rezerve - Navesti iznos kapitalnih rezervi formiranih u skladu sa statutom banke, kao i člankom
11. Zakona o trgovačkim društvima. Ukuljučiti kapitalnu dobit ili gubitak kod otkupa ili ponovne prodaje vlastitih dionica. Neto obračunate tečajne razlike - Navesti iznos neto obračunatih (nerealiziranih) tečajnih razlika nastalih svođenjem bilance na srednji tečaj, koje nisu uključene u dobit. U ovoj stavki mogu se iskazati samo neto pozitivne obračunate tečajne razlike. Ovisno o izboru računovodstvene metode deviznih transkacija, neto pozitivne obračunate tečajne razlike uključuju se u račun dobiti i gubitka, ili u ovu stavku. S obzirom da banka mora teretiti troškove za iznos neto negativnih obračunatih tečajnih razlika i uključiti ih u račun dobiti i gubitka, u ovoj stavki ne mogu se pojaviti neto negativne obračunate tečajne razlike (vidi Prilog C: Računovodstvo deviznih transakcija i pozicija). U ovu stavku također uključiti neto prihode od usklađivanja vrijednosti glavnice kunskih kredita i depozita uz valutnu klauzulu, koji u skladu s računovodstvenom politikom banke nisu uključeni u račun dobiti i gubitka. Gubitak od usklađivanja vrijednosti glavnice kunskih kredita i depozita uz valutnu klauzulu ne smije se uključiti u ovu stavku, nego se uključuje u račun dobiti i gubitka. Ukupno kapital - Navesti zbroj stavki od 128 do
12. V. UKUPNO OBVEZE I KAPITAL Navesti zbroj stavki 127 i
13. Izvanbilančne stavke Obrazac BS/IBS-4 ______________________________________________________________________________________________ I. OPĆ I NAPUTCI U obrazac BS-IBS treba uključiti obveze financiranja, potencijalne obveze i ostale izvanbilančne stavke koje se ne uključuju u bilancu stanja. U obrazac BS-IBS ne uključuju se računovodstvena izvanbilančna evidencija primljenih tuđih garancija, primljenih zaloga, repo poslova, ostava, nostro i loro inkaso poslova i isključenih prihoda. II. NAPUTCI ZA POJEDINE STAVKE Garancije - Navesti sve garancije koje je banka izdala u korist svojih komitenata. Garancija je pravni dokument kojim se osigurava plaćanje dužnika vjerovniku. Izdavanjem garancije banka se obvezuje isplatiti vjerovnika u slučaju da dužnik ne izvrši svoju obvezu. Izdane garancije iskazuju se kao izvanbilančne stavke. Ako banka isplati vjerovnika na temelju izdane garancije, nastaje dospjelo potraživanje od dužnika koje se uključuje u bilančnu stavku "krediti". Izdane garancije isknjižavaju se iz izvanbilančne evidencije po isteku ugovorenog roka. Akreditiv - Navesti iznos neiskorištenih i nepokrivenih akreditiva, uključujući i sve nastale pravne obveze izdavanja ovakvih akreditiva, koje je izdala banka. Pokriveni akreditivi ne iskazuju se u izvanbilančnim, nego u bilančnim stavkama "depoziti po viđenju" ili "štedni depoziti". Vidjeti u Rječniku pojmova pod "akreditiv". Mjenice - Navesti iznos mjenica koje je banka reeskontirala kod druge financijske institucije ili trgovačkog društva, a za koje ne prestaje važiti obveza plaćanja (kod indosiranih mjenica u slučaju kad prvi dužnik ne izvrši plaćanje). Također uključiti sve iznose avala, tj. mjeničnih garancija. Okvirni krediti i obveze financiranja - Navesti u odgovarajućim stavkama sve iznose neiskorištenih kredita. Uključiti kredite koje je banka obvezna odobriti na inicijativu komitenta, kao što su okvirni krediti odnosno dozvoljena prekoračenja po žiro i tekućim računima, ugovoreni krediti čije odobrenje ovisi o privremenim investicijskim situacijama, "revolving" krediti i sl.. Ostale izvanbilančne stavke - Navesti u odgovarajućoj stavki nominalnu vrijednost, odnosno u specifičnim slučajevima ugovorenu vrijednost (eng. notional value), svih ostalih izvanbilančnih stavki. Ugovorena vrijednost otvorenih kamatnih swapova - Navesti ugovorenu vrijednost za koju su dvije strane utvrdile razmjenu kamatnih prihoda u određenom razdoblju. Ugovorena vrijednost kod kamatnog swapa je iznos glavnice koja nosi kamatni prihod. Dominirajuća karakteristika kamatnih swapova je upravljanje kamatnim rizikom. Banka sklapa ovakve poslove da bi se zaštitila od kamatnog rizika, ili s namjerom povećanja vlastitih prihoda. Ugovorena vrijednost otvorenih intervalutarnih swapova - Navesti nominalni iznos svih ugovorenih intervalutarnih swapova bilo da ih banka obavlja radi zaštitite od tečajnog rizika, ili s namjerom povećanja vlastitih prihoda. Intervalutarni swap je transakcija u kojoj su dvije strane utvrdile razmjenu ugovorene vrijednosti na određeno vremensko razdoblje (npr. razmjena vrijednosti u dolarima za ekvivalentnu vrijednost maraka). Intervalutarni swap je kombinacija spot i terminske transakcije. Ugovorena vrijednost razmjenjuje se odmah po zaključenju intervalutarnog swapa obično po spot valutnom tečaju (spot dio swapa). Po isteku utvrđenog roka obavlja se povrat iste vrijednosti po ugovorenom terminskom valutnom tečaju (terminski dio swapa). Razlika između ugovorenog terminskog i spot tečaja ovisi o rasponu kamatnih stopa na različite valute. Ročnice, ostali terminski poslovi i opcije - Navesti ugovoreni iznos svih ročnica, ostalih terminskih ugovora i opcija. Ročnice i ostali terminski poslovi su ugovori koji se odnose na odloženu isporuku vrijednosnih papira ili drugih financijskih instumenata. Kod ovih poslova kupac i prodavač obvezuju se da će kupiti odnosno isporučiti, na određeni datum u budućnosti, određeni vrijednosni papir ili financijski instrument po određenoj cijeni ili prinosu. Razlika između ročnica i ostalih terminskih poslova je u tome što su ročnice standardizirani terminski poslovi kojima se trguje na organiziranim tržištima. Ostali terminski poslovi su nestandardizirani i zaključuju se na neslužbenim tržištima. Opcije su terminski ugovori kojima kupac plaćanjem određene kompenzacije, kao što je provizija ili premija, stječe pravo prodaje ili kupnje od druge ugovorne strane određenog financijskog instrumenta po utvrđenoj cijeni na određeni datum u budućnosti. Za prodavača opcije, koji je primio kompenzaciju, nastaje obveza kupnje ili prodaje financijskog instrumenta na inicijativu vlasnika (kupca) opcije. Opcija prodaje (eng. put option) obvezuje prodavača opcije na kupnju određenog financijskog instrumenta ili robe na inicijativu vlasnika (kupca) opcije. Opcija kupnje (eng. call option) obvezuje prodavača opcije na prodaju određenog financijskog instrumenta ili robe na inicijativu vlasnika (kupca) opcije. Obveze kupnje i prodaje vrijednosnih papira, kredita ili ostale imovine - Navesti u ovoj stavki sve ugovorene, a nerealizirane poslove kupnje odnosno prodaje vrijednosnih papira, odobravanja kredita ili kupnje ostalih oblika imovine. Obveze kupnje i prodaje određenog financijskog instrumente ili valute, čiji je datum valute unutar standardnog roka plaćanja za spot transakcije, ne uključuju se u ovu stavku. Sve ostale izvanbilančne stavke - Navesti iznos svih izvanbilančnih stavki koji nije pokriven u ostalim dijelovima ovog obrasca. Ukupno izvanbilančne stavke - Navesti sumu svih izvanbilančnih stavki: stavke 101 do
14. Jamstveni kapital Obrazac BS/JAK-5 ______________________________________________________________________________________________ I. OPĆ I NAPUTCI Obrazac BS/JAK - 5A i 5B prikazuje kako izračunati temeljni kapital, dopunski i jamstveni kapital. Ovaj obrazac podijeljen je u tri dijela. Prvi dio prikazuje temeljni kapital, odnosno stavke koje se uključuju u temeljni kapital i odbitne stavke od temeljnog kapitala. Drugi dio prikazuje dopunski kapital, odnosno stavke koje se uključuju u dopunski kapital i odbitne stavke od dopunskog kapitala. Treći dio prikazuje odbitke od bruto jamstvenog kapitala. II. NAPUTCI ZA POJEDINE STAVKE Uplaćene obične dionice - Navesti nominalnu vrijednost uplaćenih običnih dionica, uključujući i eventualni višak ostvaren prilikom emisije običnih dionica (višak rezultira iz razlike između ostvarene prodajne cijene i nominalne vrijednosti obične dionice). Uplaćene povlaštene dionice - Navesti nominalnu vrijednost uplaćenih povlaštenih dionica, uključujući i eventualni višak ostvaren prilikom emisije povlaštenih dionica (višak rezultira iz razlike između ostvarene prodajne cijene i nominalne vrijednosti povlaštene dionice). Uplaćeni poslovni udjeli - Navesti vrijednost uplaćenih poslovnih udjela za banku koja nije dioničko društvo. Rezerve formirane na teret dobiti nakon oporezivanja - Uključiti sve rezerve banke ili štedionice koje su formirane na teret dobiti nakon oporezivanja. Te rezerve su:

(1)Zakonske rezerve - regulirane su Zakonom o trgovačkim društvima (članak 222.), te Zakonom o bankama i štedionicama (članak 29.).

(2)Statutarne rezerve - rezerve koje utvrđuje sama banka svojim statutom.

(3)Ostale kapitalne rezerve - regulirane su Zakonom o trgovačkim društvima (članak 220). Zadržana dobit (gubici) - Navesti zbroj stavki 001 i

1. Zadržana dobit (gubici) prethodnih godina - Navesti zadržanu dobit (gubitke s minusnim predznakom) prethodnih godina. Iskazana dobit mora biti potvrđena od Skupštine dioničara banke i prikazana u bilanci stanja i ne smije uključivati rezerviranja za buduće obveze ili očekivane gubitke. Dobit tekuće godine - Ako banka izračunava svoj kapital tijekom godine, dobit tekuće godine može se priznati kao dio temeljnog kapitala. HNB, u skladu s člankom 23., stavak
2. Zakona o bankama i štedionicama, priznaje dobit tekuće godine kao dio temeljnog kapitala, pod uvjetom da je dobit izračunata na temelju privremenih financijskih izvješća sastavljenih tijekom godine i ako je Skupština dioničara banke odlučila da će se ona rasporediti u rezerve ili u zadržanu dobit, tj. kapital. Kapitalna dobit (gubitak) - Navesti dobit od trgovanja vlastitim dionicama ili poslovnim udjelima. Banka može prodati svoje dionice ili poslovne udjele po cijeni većoj od nabavne vrijednosti, a razlika između prodajne i nabavne vrijednosti evidentira se kao kapitalna dobit ili gubitak. Kapitalni gubitak navodi se s minusnim predznakom. Posebne rezerve formirane za otkup vlastitih dionica odnosno vlastitih poslovnih udjela - Navesti posebne rezerve formirane za otkup vlastitih dionica odnosno vlastitih poslovnih udjela prema članku
3. odnosno članku
4. Zakona o trgovačkim društvima. Odbici - Navesti zbroj stavki od 003 do
5. Nematerijalna imovina - Nematerijalnu imovinu općenito čine svi oblici imovine koji nemaju fizički oblik i karakterizira je neizvjesnost u pogledu budućih koristi. Nematerijalna imovina uključuje, na primjer, trgovački znak ili ime, licence, goodwill, izravne organizacijske troškove i sl. Programska podrška (eng. software) ili programska podrška u razvoju ne uključuje se u nematerijalnu imovinu. Navedeni iznos treba biti jednak stavki 103 u obrascu BS/OIMO-
6. Otkupljene vlastite obične i povlaštene dionice odnosno poslovni udjeli - Navesti vlastite dionice (obične i povlaštene) i vlastite poslovne udjele koje je banka otkupila. Potraživanja i potencijalne obveze osigurane vlastitim običnim i povlaštenim dionicama odnosno poslovnim udjelima banke - Navesti sva potraživanja i potencijalne obveze osigurane vlastitim običnim i povlaštenim dionicama odnosno poslovnim udjelima banke. Ukupni temeljni kapital - Navesti zbroj stavki od 101 do 107 minus stavka
7. Posebne rezerve za neidentificirane gubitke - Banke su dužne formirati posebne rezerve za neidentificirane gubitke u visini najmanje od jedan posto iznosa svih potraživanja klasificiranih u skupinu A, osim za potraživanja od HNB, Republike Hrvatske i vladinih agencija za koje je osigurano plaćanje u proračunu Republike Hrvatske. Izdani podređeni vrijednosni papiri - Podređeni vrijednosni papiri, ili dužnički instrumenti u smislu Odluke o načinu izračunavanja kapitala banaka i štedionica, koji su uključeni u dopunski kapital banke, su financijski instrumenti koji - neovisno o njihovu obliku odnosno nazivu - moraju ispuniti sljedeće uvjete:

(1)Neosigurani su, u cjelini su uplaćeni, a u slučaju stečaja odnosno likvidacije banke obveze povrata podređene su drugim obvezama banke (isplaćuju se tek nakon podmirenja obveza prema svim drugim vjerovnicima).

(2)Na raspolaganju su za pokriće gubitaka tek pri stečaju odnosno likvidaciji, ali nisu na raspolaganju za pokriće gubitaka za vrijeme redovnog poslovanja banke.

(3)Isplata vjerovnicima ili otkup od strane banke prije dospijeća nisu mogući.

(4)Rok dospijeća je unaprijed određen i mora biti duži od pet godina. Izdani hibridni vrijednosni papiri - Hibridni instrumenti imaju određene značajke duga i određene značajke kapitala. Ovi instrumenti - neovisno o njihovu obliku odnosno nazivu - moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

(1)Neosigurani su, u cjelini su uplaćeni, a u slučaju stečaja odnosno likvidacije banke obveze povrata podređene su drugim obvezama banke (isplaćuju se tek nakon podmirenja obveza prema svim drugim vjerovnicima).

(2)Na raspolaganju su za pokriće gubitaka iz tekućeg poslovanja, a isto tako i pri stečaju odnosno likvidaciji.

(3)Isplata vjerovnicima ili otkup od strane banke prije dospijeća nisu mogući.

(4)Rok dospijeća je unaprijed određen i mora biti duži od pet godina.

(5)Ako adekvatnost kapitala banke padne ispod zakonom određene visine, a viša je od 70 posto te visine, banka ne može isplatiti dividende, kamate ili drugu naknadu s naslova tih instrumenata.

(6)Banka mora pretvoriti te instrumente u obične ili povlaštene dionice ili u poslovne udjele prema unaprijed određenim uvjetima ako adekvatnost kapitala banke ne doseže 70 posto zakonom određene visine adekvatnosti kapitala i ako vlasnici običnih dionica ili poslovnih udjela ne provedu uplatu dodatnog temeljnog kapitala u roku od 90 dana nakon što se utvrdilo da je adekvatnost kapitala niža od 70% zakonom određene visine. Bruto dopunski kapital - Navesti zbroj stavki 110 do stavke

1. Odbici - Navesti zbroj stavki 006 i
2. U stavki 006 navodi se iznos podređenih vrijednosnih papira koji prelazi 50 posto temeljnog kapitala banke. U stavki 007 navodi se iznos založenih podređenih i hibridnih vrijednosnih papira, koje je banka primila kao osiguranje za potraživanja i potencijalne obveze prema komitentima. Ukupni dopunski kapital - Navesti stavku 113 minus stavka
3. Bruto jamstveni kapital - Navesti zbroj ukupnog temeljnog kapitala, stavka 109, i dopunski kapital koji se ubraja u jamstveni kapital (najviše 100% temeljnog kapitala), stavka
4. Odbici od bruto jamstvenog kapitala - Navesti u odgovarajućoj stavki sljedeće stavke:

(1)Izravna i neizravna ulaganja banke, ili pravnih osoba koje su izravno ili neizravno u potpunom ili većinskom - iznad 50 posto vlasničke glavnice - vlasništvu banke, u dionice i druge financijske instrumente koji se ubrajaju u jamstveni kapital banaka i štedionica.

(2)Potraživanja od i potencijalne obveze prema pravnim osobama koje su izravno ili neizravno u potpunom ili većinskom vlasništvu banke, ako su ta potraživanja ili te potencijalne obveze ugovorene uz uvjete koji su povoljniji od uobičajenih uvjeta banke ili od uvjeta na financijskim tržištima za usporedive poslove, ili ako ugovoreni uvjeti nisu u skladu s načelima sigurnoga ili stabilnoga bankovnog poslovanja, ili ako takva potraživanja ili potencijalne obveze nisu osigurani prvorazrednim instrumentima osiguranja naplate.

(3)Potraživanja od i potencijalne obveze prema pravnim osobama koje su izravno ili neizravno u potpunom ili većinskom vlasništvu namještenika banke, članova uprave, nadzornog odbora ili njihovih obitelji, ako su ta potraživanja ili te potencijalne obveze ugovorene uz uvjete koji su povoljniji od uobičajenih uvjeta banke ili od uvjeta na financijskim tržištima za usporedive poslove, ili ako ugovoreni uvjeti nisu u skladu s načelima sigurnoga ili stabilnoga bankovnog poslovanja, ili ako takva potraživanja ili potencijalne obveze nisu osigurani prvorazrednim instrumentima osiguranja naplate.

(4)Potraživanja od i potencijalne obveze prema namještenicima banke, članovima uprave, nadzornog odbora ili njihovih obitelji, neovisno da li se radi o trgovcima pojedincima (obrtnicima) ili fizičkim osobama, ako su ta potraživanja ili te potencijalne obveze ugovorene uz uvjete koji su povoljniji od uobičajenih uvjeta banke ili od uvjeta na financijskim tržištima za usporedive poslove, ili ako ugovoreni uvjeti nisu u skladu s načelima sigurnoga ili stabilnoga bankovnog poslovanja, ili ako takva potraživanja ili potencijalne obveze nisu osigurani prvorazrednim instrumentima osiguranja naplate.

(5)Potraživanja i potencijalne obveze osigurane dionicama drugih banka, koje ne kotiraju na službenim burzama, ili osigurane poslovnim udjelima drugih banaka. Prvorazredni instrumenti osiguranja naplate prema Odluci o raspoređivanju aktivnih bilančnih i izvanbilančnih stavaka banaka i štedionica mogu biti sljedeći instrumenti:

(1)Depozit kod banke koja je odobrila kredit i za kojeg postoji ugovorom određeno ovlaštenje da se upotrijebi za naplatu potraživanja.

(2)Vrijednosni papiri Republike Hrvatske ili Hrvatske narodne banke.

(3)Neopoziva garancija ili supergarancija izdana od domaće banke ili prvoklasne inozemne banke koja sadrži riječ "na prvi poziv" ili slično.

(4)Polica osiguranja prvoklasnog osiguravajućeg društva.

(5)Neopoziva garancija ili jamstvo Republike Hrvatske. Pod prvoklasnom inozemnom bankom ili prvoklasnim osiguravajućim društvom smatraju se institucije koje zadovoljavaju najmanje jedan od sljedećih kriterija:

(1)Imaju jednu od četiri najviše investicijske ocjene kod agencija Standard&Poor ili Moody ili IBCA.

(2)Sjedište im je u državama članicama OECD-a i u većinskom su vlasništvu (iznad 50 posto njihove vlasničke glavnice) središnje države u kojoj im je sjedište.

(3)Domaće banke čiji je koeficijent adekvatnosti kapitala jednak ili veći od zakonskog minimuma i osiguravajuća društva koja su pod nadzorom Hrvatskog ureda za osiguranje. Sve ostale banke i osiguravajuća društva, koja ne zadovoljavaju najmanje jedan od gornjih kriterija, ne smatraju se prvoklasnim. Ukupni jamstveni kapital - Navesti stavku 117 minus zbroj stavki od 118 do 122. Rizikom ponderirana aktiva Obrazac BS/RPA-6 ______________________________________________________________________________________________ I. OPĆ I NAPUTCI Svrha ovog obrasca je izračunavanje koeficijenta adekvatnosti kapitala banke u skladu s Odlukom o načinu izračunavanja adekvatnosti kapitala i ponderirane rizične aktive banaka i štedionica. Obrazac se sastoji od tri odjeljka: ponderiranje aktivnih bilančnih stavki sa stupnjevima rizika, konverzija izvanbilančnih stavki u odgovarajuću vrijednost aktive i ponderiranje sa stupnjevima rizika, te izračun adekvatnosti kapitala. Prema smjernicama HNB glede adekvatnosti kapitala, aktiva i konvertirana izvanbilančna aktiva raspoređuju se u nekoliko rizičnih kategorija koje su utvrđene ovisno o tipu financijskog instrumenta, karakteristikama dužnika, garanta i osiguranja naplate. Ukupni iznos svake kategorije množi se pripadajućim ponderom rizičnosti. Zbroj dobivenih ponderiranih iznosa svake od kategorija čini ukupnu rizikom ponderiranu aktivu banke, što je nazivnik koeficijenta adekvatnosti kapitala. Ako određena stavka aktive ili izvanbilančna stavka ima odlike različitih rizičnih kategorija, ona se raspoređuje u kategoriju s najmanjim ponderom. Aktiva i konvertirane izvanbilančne stavke kojima pripada ponder manji od 100 posto mogu se, po izboru banke, svrstati u kategoriju višeg rizika, tj. u kategoriju s višim ponderom. Pojam "potraživanje", koji se koristi u obrascu BS-RPA, obuhvaća potraživanja po depozitima, kreditima, vrijednosnim papirima, obračunatim kamatama i naknadama, te sva ostala potraživanja od komitenata banke. U neke rizične kategorije uključuju se potraživanja od dužnika iz država članica OECD-a. Zemlje članice OECD-a (Organization for Economic Cooperation and Development) su: Australija, Austrija, Belgija, Kanada, Republika Češka, Danska, Savezna Republika Njemačka, Finska, Grčka, Island, Irska, Italija, Japan, Luksemburg, Meksiko, Nizozemska, Novi Zeland, Norveška, Portugal, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države. Potraživanja od banaka raspoređuju se ovisno o njihovom stupnju kreditne sposobnosti. U banke s primjerenim stupnjem kreditne sposobnosti raspoređuju se banke koje zadovoljavaju najmanje jedan od sljedećih kriterija:

(1)Imaju jednu od četiri najviše investicijske ocjene kod agencija Standard&Poor ili Moody ili IBCA.

(2)Sjedište im je u državama članicama OECD-a i u većinskom su vlasništvu (iznad 50 posto njihove vlasničke glavnice) središnje države u kojoj im je sjedište.

(3)Domaće banke čiji je koeficijent adekvatnosti kapitala jednak ili veći od zakonskog minimuma. Za sve ostale banke, koje ne zadovoljavaju najmanje jedan od gornjih kriterija, smatra se da nemaju primjereni stupanj kreditne sposobnosti. II. NAPUTCI ZA POJEDINE STAVKE - PONDERIRANJE AKTIVNIH BILANČNIH STAVKI SA STUPNJEVIMA RIZIKA Ovaj se odjeljak sastoji od dva stupca: neto vrijednost i ukupni ponderirani iznos. U stupcu "neto vrijednost", na mjestu koje odgovara pripadnom rizičnom ponderu, treba navesti knjigovodstvenu vrijednost aktivnih bilančnih stavki nakon umanjenja za posebne rezerve za identificirane gubitke. U drugom stupcu "ukupni ponderirani iznos" treba navesti umnožak iznosa iz prvog stupca i pripadnog pondera. Ukupni iznos rizikom ponderirane bilančne aktive - Navesti u stavki 120 i 220 zbroj stavki od 101 do 119 i od 201 do

1. III. NAPUTCI ZA POJEDINE STAVKE - KONVERZIJA IZVANBILANČNIH STAVKI U ODGOVARAJUĆ U VRIJEDNOST AKTIVE I PONDERIRANJE SA STUPNJEVIMA RIZIKA U ovaj odjeljak unose se izvanbilančne stavke iz obrasca BS/IBS-4 nakon umanjenja za posebne rezerve za izvanbilančne stavke, stavka 112 u obrascu BS/OIMO-
2. Zbroj stavki 304, 308, 312, 315 iz obrasca BS/RPA-6 i stavke 112 iz obrasca BS/OIMO-12 mora biti jednak stavki 116 iz obrasca BS/IBS-
3. Svrha ovog odjeljka je konverzija izvanbilančnih stavki u odgovarajuću vrijednost aktive i ponderiranje konvertiranih iznosa sa stupnjevima rizika. Odjeljak se sastoji od stupca neto vrijednosti i pet stupaca pondera. U stupac nazvan "neto vrijednost" navode se nominalna salda izvanbilačnih stavki umanjena za posebne rezerve za identificirane gubitke iz izvanbilančne aktive. Ova salda raspoređuju se u odgovarajuće stupce pondera. Postupak za određivanje pondera je sljedeći: određenoj izvanbilančnoj stavki pridružuje se stupanj rizičnosti pripadajuće bilančne stavke, odnosno, pretpostavlja se da je izvanbilančna stavka aktivirana i iskazana u bilančnoj evidenciji. Iskazani iznosi ne smiju biti pomnoženi s ponderima rizičnosti. Zbroj iznosa u stupcima pondera mora biti jednak iznosu u stupcu neto vrijednost. Na primjer, zbroj iznosa navedenih u stavkama 401, 501, 601, 701 i 801 mora biti jednak iznosu navedenom u stavki
4. Za očekivati je da se određena izvanbilančna stavka (redak iz ovog obrasca) sastoji od više različitih izvanbilančnih financijskih pozicija. Ako te pozicije imaju različite stupnjeve rizičnosti, ukupni saldo koji se iskazuje u stupcu neto vrijednost rasporedit će u dva ili više stupaca pondera. Na primjer, pretpostavimo da je banka zaključila dva dugoročna okvirna kredita, svaki u vrijednosti od 100.000 kuna. Ukupan iznos od 200.000 kuna iskazat će se u stavki
5. Nadalje, pretpostavimo da je jedan okvirni kredit osiguran zalogom imovine, a drugi neosiguran. U tom slučaju, osiguranom okvirnom kreditu pridružuje se ponder rizičnosti od 50 posto (100.000 kuna iskazuje se u stavki 610), a neosiguranom kreditu pridružuje se ponder rizičnosti od 100 posto (100.000 kuna iskazuje se u stavki 810). Zbroj stavki s konverzicijskim faktorom 0 posto - Navesti zbroj izvanbilančnih stavki s konverzijskim faktorom 0 posto iskazanim u stupcu neto vrijednost i stupcima pondera kako slijedi: - stavka 304 - zbroj stavki od 301 do 303, - stavka 404 - zbroj stavki od 401 do 403, - stavka 504 - zbroj stavki od 501 do 503, - stavka 604 - zbroj stavki od 601 do 603, - stavka 704 - zbroj stavki od 701 do 703 i - stavka 804 - zbroj stavki od 801 do
6. Ukupni iznos izvanbilančne aktive konvertirane s faktorom 0 posto - Pomnožiti iznose iz stavki 404, 504, 604, 704 i 804 s nulom. Zbroj stavki s konverzijskim faktorom 20 posto - Navesti zbroj izvanbilančnih stavki s konverzijskim faktorom 20 posto iskazanim u stupcu neto vrijednost i stupcima pondera kako slijedi: - stavka 308 - zbroj stavki 306 i 307, - stavka 408 - zbroj stavki 406 i 407, - stavka 508 - zbroj stavki 506 i 507, - stavka 608 - zbroj stavki 606 i 607, - stavka 708 - zbroj stavki 706 i 707 i - stavka 808 - zbroj stavki 806 i
7. Ukupni iznos izvanbilančne aktive konvertirane s faktorom 20 posto - Pomnožiti iznose iz stavki 408, 508, 608, 708 i 808 s 0,
8. Zbroj stavki s konverzijskim faktorom 50 posto - Navesti zbroj izvanbilančnih stavki s konverzijskim faktorom 50 posto iskazanim u stupcu neto vrijednost i stupcima pondera kako slijedi: - stavka 312 - zbroj stavki 310 i 311, - stavka 412 - zbroj stavki 410 i 411, - stavka 512 - zbroj stavki 510 i 511, - stavka 612 - zbroj stavki 610 i 611, - stavka 712 - zbroj stavki 710 i 711 i - stavka 812 - zbroj stavki 810 i
9. Ukupni iznos izvanbilančne aktive konvertirane s faktorom 50 posto - Pomnožiti iznose iz stavki 412, 512, 612, 712 i 812 s 0,
10. Zbroj stavki s konverzijskim faktorom 100 posto - Navesti zbroj izvanbilančnih stavki s konverzijskim faktorom 100 posto iskazanim u stupcu neto vrijednost i stupcima pondera kako slijedi: - u stavki 315 iskazuje se iznos iz stavke 314, - u stavki 415 iskazuje se iznos iz stavke 414, - u stavki 515 iskazuje se iznos iz stavke 514, - u stavki 615 iskazuje se iznos iz stavke 614, - u stavki 715 iskazuje se iznos iz stavke 714, - u stavki 815 iskazuje se iznos iz stavke 814, Ukupni iznos izvanbilančne aktive konvertirane s faktorom 100 posto - Pomnožiti iznose iz stavki 415, 515, 615, 715 i 815 s jedan, a rezultate navesti u stavkama 416, 516, 616, 716 i
11. Ukupni iznosi konvertirane izvanbilančne aktive Stavka 417 - Navesti zbroj stavki 405, 409, 413, i
12. Stavka 517 - Navesti zbroj stavki 505, 509, 513, i
13. Stavka 617 - Navesti zbroj stavki 605, 609, 613, i
14. Stavka 717 - Navesti zbroj stavki 705, 709, 713, i
15. Stavka 817 - Navesti zbroj stavki 805, 809, 813, i
16. Ukupni iznosi konvertirane izvanbilančne aktive ponderiran sa stupnjevima rizika Stavka 418 - Navesti umnožak stavke 417 i pondera nula. Stavka 518 - Navesti umnožak stavke 517 i pondera 0,
17. Stavka 618 - Navesti umnožak stavke 617 i pondera 0,
18. Stavka 718 - Navesti umnožak stavke 717 i pondera 0,
19. Stavka 818 - Navesti umnožak stavke 817 i pondera jedan. IV. NAPUTCI ZA POJEDINE STAVKE - IZRAČUN ADEKVATNOSTI KAPITALA Ukupna rizikom ponderirana bilančna aktiva - Navesti iznos iz stavke
20. Ukupna rizikom ponderirana konvertirana izvanbilančna aktiva - Navesti zbroj stavki 418, 518, 618, 718, i
21. Odbici od rizikom ponderirane bilančne aktive - Navesti zbroj stavki 003, 005 i 007 iz obrasca BS/JAK-5A te stavki 118, 119, 120, 121 i 122 iz obrasca BS/JAK-5B. Ukupna rizikom ponderirana aktiva - Navesti razliku zbroja stavki 901 i 902 i stavke
22. Adekvatnost temeljnog kapitala - Navesti kvocijent temeljnog kapitala (stavka 109 iz obrasca BS/JAK-5A) i ukupne rizikom ponderirane aktive (stavka 904) u postotnom iznosu. Adekvatnost ukupnog kapitala - Navesti kvocijent jamstvenog kapitala (stavka 123 iz obrasca BS/JAK-5B) i ukupne rizikom ponderirane aktive (stavka 904) u postotnom iznosu. Gotovina i depoziti Obrazac BS/GOD-7 ______________________________________________________________________________________________ I. OPĆ I NAPUTCI Ovaj obrazac pruža informacije o gotovini izvještajne banke, te o depozitima banke kod HNB i kod drugih domaćih i stranih depozitarnih institucija. Ove informacije daju uvid u razinu slobodnih i oročenih novčanih sredstva banke kod drugih institucija i omogućuju upravi banke analizu likvidnosti. Kao i u drugim obrascima, podaci se iskazuju u dva stupca. Stupac pod nazivom "ukupno" prikazuje ukupnu gotovinu i depozite, bilo da se radi o kunskim ili deviznim oblicima imovine. Stupac pod nazivom "ostale valute" uključuje samo devizne oblike gotovine i depozita. Treba primijetiti da je drugi stupac podskup prvoga i prikazuje samo gotovinu i depozite denominirane u stranim valutama. Time se daje uvid u volumen devizne imovine i omogućuje se sagledavanje promjena koje rezultiraju iz tržišnih fluktuacija. U svrhu ispravnog izvješćivanja, isključiti iz ovog obrasca:

(1)Sve transakcije između pojedinih dijelova (podružnica) konsolidirane banke kod konsolidiranih izvješća.

(2)Prekoračenja po depozitnim računima kod drugih institucija. Ova prekoračenja se uključuju u obrazac BS-3B, stavka 115 "kratkoročni krediti".

(3)Prekoračenja po depozitnim računima drugih banaka i štedionica kod izvještajne banke. Ova prekoračenja uključuju se u obrazac BS-3A, stavka 106, "krediti financijskim institucijama".

(4)Kredite depozitarnim institucijama. Navesti ove kredite u obrascu BS-3A u stavci 106, "krediti financijskim institucijama". II. NAPUTCI ZA POJEDINE STAVKE - GOTOVINA I DEPOZITI KOD HNB Gotovina Gotovina ne smije uključiti depozite kod domaćih ili stranih depozitarnih institucija niti prigodne kovanice izrađene u plemenitoj kovini. Depoziti se navode u obrascu BS-3A pod "depoziti kod banaka i štedionica" stavka 103, a kovanice su dio stavke "kamate, naknade i ostala imovina" stavka

1. Gotovina u blagajni - Navesti iznos gotovog novca koji glasi na kune ili stranu valutu i predstavlja zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj odnosno u pripadnoj stranoj državi. Uključiti gotovinu u svim poslovnim jedinicama banke i gotovinu na putu. Čekovi i drugi instrumenti plaćanja - Navesti iznos čekova i drugih instrumenata plaćanja koji su u blagajni ili su poslani na naplatu. Svaki navedeni instrument mora biti vučen na drugu financijsku instituciju i plativ odmah po predočenju. Euročekovi vučeni na strane banke, a izdani u kunama, iskazuju se samo u stupcu pod nazivom "ukupno". Ukupno gotovina - Navesti zbroj stavki 101, 102, 103 i 104, odnosno 201, 202, 203 i 204 iz obrasca BS/GOD-
2. Ovi ukupni iznosi trebaju biti navedeni i u obrascu BS-3A, stavke 101 i
3. Depoziti kod HNB Izdvojena obvezna rezerva - Navesti novčana sredstva uplaćena na račun izdvojene obvezne rezerve kod HNB. Žiro račun kod HNB - Navesti novčana sredstva na žiro računu banke kod HNB. Ostali depoziti kod HNB - Navesti ukupni iznos svih ostalih depozita kod HNB, uključujući devizne depozite. Ukupno depoziti kod HNB - Navesti zbroj stavki 106, 107 i 108, odnosno stavku 208 iz BS/GOD-
4. Ovi ukupni iznosi trebaju biti navedeni i u obrascu BS-3A, stavke 102 i
5. Bilješka Iznos obračunate obvezne rezerve - Navesti ukupan iznos obračunate obvezne rezerve koju banka treba držati na posebnom računu kod HNB i u novčanim sredstvima u blagajni ili na žiro računu. III. NAPUTCI ZA POJEDINE STAVKE - DEPOZITI KOD BANAKA I ŠTEDIONICA Domaće banke - Navesti iznos svih depozita kod domaćih banaka. U domaće banke uključuju se banke u vlasništvu stranih banaka ili osoba, koje rade na području Hrvatske na temelju dozvole HNB. Izvanteritorijalne poslovne jedinice domaćih banaka, koje imaju sjedište i rade izvan Hrvatske, ne uključuju se u domaće banke. Štedionice - Navesti iznos svih depozita kod domaćih štedionica. U domaće štedionice uključuju se štedionice koje rade na području Hrvatske na temelju dozvole HNB. HBOR - Navesti iznos svih depozita kod HBOR-a. Strane banke - Navesti u odgovarajućoj stavki iznos depozita po viđenju, te oročenih depozita i depozita s otkaznim rokom kod stranih banaka. Depoziti po viđenju uključuju žiro i tekuće račune, te štedne račune po viđenju. Ukupno depoziti kod banaka i štedionica - Navesti zbroj svih depozita kod domaćih banaka, štedionica, HBOR-a i stranih banaka, tj. zbroj stavki od 111 do 115, odnosno od 211 do 215 u obrascu BS/GOD-
6. Identični iznos treba biti naveden i u obrascu BS-3A, stavke 103 i 203, "depoziti kod banaka i štedionica". Vrijednosni papiri Obrazac BS/VP-8 ______________________________________________________________________________________________ I. OPĆ I NAPUTCI Ovaj obrazac sadrži podatke o bančinim vrijednosnim papirima u trgovačkom i investicijskom portfelju. Oba portfelja dijele se na dva dijela. Prvi dio daje informacije o dužničkim vrijednosnim papirima, a drugi o vlasničkim ulaganjima banke. Na kraju obrasca su određene bilješke. U Prilozima A i B ovih Naputaka detaljno se prikazuju osnovna načela trgovačkog i investicijskog portfelja, te odgovarajući računovodstveni postupci. U Prilozima su i upute za vrednovanje i iskazivanje vrijednosnih papira iz oba portfelja u bilanci banke. Tamo su također primjeri knjigovodstvenog evidentiranja kupnje, prodaje i vrijednosnog usklađivanja vrijednosnih papira u trgovačkom i investicijskom portfelju. Ulaganja u nekonsolidirane podružnice i povezana trgovačka društva (vidi Rječnik pojmova pod "podružnica" i "povezano trgovačko društvo") ne uključuju se u obrazac BS/VP-
7. Iznimno, određene informacije o ovim ulaganjima navode se u bilješki. Neke osnovne definicije Troškovi ulaganja u vrijednosne papire - Troškovi ulaganja, bilo u dužničke ili vlasničke vrijednosne papire, su sve isplate kojima se stječe vlasništvo nad vrijednosnim papirima, uključujući i naknade koje su plaćene prilikom kupnje (npr. brokerske provizije). Cijena vrijednosnog papira koji se kupuje može sadržavati pripisanu kamatu (pripisana kamata je nedospjela kamata za razdoblje od dana izdavanja do dana kupnje vrijednosnog papira). Kad se kamata po dospijeću naplati, ona se raspoređuje na dio koji se odnosi na razdoblje prije kupnje (pripisana kamata koja je dio troškova ulaganja u vrijednosni papir) i dio nakon kupnje. Samo se dio nakon kupnje uključuje u prihode. Kod kupnje vlasničkih vrijednosnih papira za koje je objavljena, ali nije izvršena, isplata dividendi, primjenjuje se načelno isti postupak. Prilikom kupnje dužničkog vrijednosnog papira obično se pojavljuje razlika između nabavne cijene i nominalne vrijednosti na koju glasi vrijednosni papir. Takva razlika naziva se diskont ili premija. Banka treba amortizirati diskont ili premiju unutar razdoblja od kupnje do dospijeća vrijednosnog papira, po mogućnosti koristeći metodu koja jamči konstantnu stopu prinosa. Amortizacija diskonta (premije) evidentira se odobrenjem (terećenjem) računa kamatnih prihoda i rezultira povećanjem (smanjenjem) bilančne vrijednosti vrijednosnog papira. Rezultirajuća knjigovodstvena vrijednost vrijednosnog papira predstavlja amortizirani trošak ulaganja u vrijednosni papir. Fer vrijednost - Iznos za koji bi se imovina razmijenila u transakciji između stručnih, voljnih i nezavisnih strana u uobičajenim trgovačkim uvjetima. Ako postoji tržišna vrijednost, fer vrijednost jednaka je tržišnoj vrijednosti. Ako ne postoji tržišna vrijednost, fer vrijednost predstavlja najbolju moguću procjenu nepoznate tržišne cijene. Utrživ - Vrijednosni papir je utrživ ako postoji tržište na kojem se redovito trguje s tim vrijednosnim papirom te je na taj način moguće saznati njegovu tržišnu vrijednost (ili postoji neki pokazatelj koji omogućuje izračun tržišne vrijednosti). Otkupljene vlastite dionice - Banka ne može posjedovati dio same sebe. Činjenica da banka može ostvariti kapitalnu dobit prodajom vlastitih ranije otkupljenih dionica ne čini takve dionice imovinom banke već smanjuje njezin kapital. Prema tome, otkupljene vlastite dionice ne predstavljaju vrijednosne papire koje treba navesti u ovom obrascu. Vidi Rječnik pojmova pod "vlastite otkupljene dionice". II. NAPUTCI ZA POJEDINE STAVKE Dužnički vrijednosni papiri - Navesti knjigovodstvenu vrijednost svih dužničkih vrijednosnih papira u trgovačkom i investicijskom portfelju. Iskazane vrijednosne papire rasporediti prema izdavateljima i prema tipu financijskog instrumenta. Dužnički vrijednosni papiri moraju se voditi ili u trgovačkom ili u investicijskom portfelju. Banka mora, prilikom kupnje vrijednosnog papira, odrediti i u pisanom obliku naznačiti u kojem će ga portfelju voditi. Dužnički vrijednosni papiri iz trgovačkog portfelja iskazuju se po fer vrijednosti. Prilikom njihovog usklađivanja prema tržišnoj cijeni pojavljuje se dobit (gubitak), koja se evidentira u obrascu RDG-1B, stavka 147 "dobit (gubitak) od prodaje dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira i promjene tržišnih cijena". Dužnički vrijednosni papiri iz investicijskog portfelja iskazuju se po amortiziranom trošku ulaganja. Klasifikacija dužničkih vrijednosnih papira prema tipu financijskog instrumenta vrši se na "trezorske zapise", "blagajničke zapise HNB", "instrumente tržišta novca" i "obveznice". Trezorske zapise izdaje Ministarstvo financija, a mogu se kupiti na aukciji koju organizira Ministarstvo financija ili na sekundarnom tržištu. Blagajnički zapisi HNB su vrsta vrijednosnih papira koje izdaje HNB, a mogu se kupiti na aukciji koju organizira HNB ili na sekundarnom tržištu. Instrumenti tržišta novca uključuju sve dužničke vrijednosne papire s izvornim dospijećem od jedne godine ili manje (mjenice, komercijalne zapise, prenosive depozitne certifikate i sl.). Obveznice uključuju sve dužničke instrumente s izvornim dospijećem iznad jedne godine (obveznice, konvertibilne obveznice, obveznice bez kamatnih kupona i sl.). U pozicije "instrumenti tržišta novca" i "obveznice", ovisno o tipu vrijednosnog papira, mogu se uključiti i plaćene premije ili naknade za kupljene opcije koje su vezane uz iste vrijednosne papire. Ove se premije ili naknade moraju u cijelosti amortizirati do ugovorenog dospijeća opcija (ugovorena vrijednost na koju glase opcije ne navodi se u ovom obrascu, nego u obrascu BS/IBS-4). Unutar kategorije "dužnički vrijednosni papiri državnih jedinica" postoji nekoliko potkategorija. Sljedeća objašnjenja odnose se na te potkategorije. Obveznice za restrukturiranje - Sve obveznice koje je izdala Republika Hrvatska na temelju Zakona o izdavanju obveznica za restrukturiranje gospodarstva u Republici Hrvatskoj (NN 27/91). Obveznice za restrukturiranje banke su inicijalno dobile u zamjenu za svoja nenaplaćena potraživanja od određenih poduzeća. Ove beskamatne kunske obveznice izdane su na rok od 20 godina, indeksirane su prema indeksu cijena proizvođača industrijskih proizvoda, a otplaćuju se polugodišnje. Obveznice za zamrznutu deviznu štednju - Sve obveznice i knjižna potraživanja od Republike Hrvatske, koja su utvrđena prema Zakonu o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske (NN 106/93). Ostale obveznice središnje države - Svi ostali dužnički vrijednosni papiri središnje države s izvornim rokom dospijeća iznad godine dana. U kategoriju "instrumenti tržišta novca izdani od banaka" uključuju se, uz ostalo, kupljene mjenice koje su akceptirale druge banke i mjenice koje je akceptirala izvještajna banka. Ulaganja u dionice i vlasničke udjele - Navesti u ovom dijelu sva ulaganja u dionice i vlasničke udjele, koja su raspoređena u trgovački ili investicijski portfelj (uglavnom su to ulaganja gdje banka posjeduje manje od 20 posto vlasničkih prava). Ovdje se mogu uključiti i plaćene premije ili naknade za opcije, koje se odnose na vlasničke vrijednosne papire. Uključene premije ili naknade moraju se u cijelosti amortizirati do ugovorenog dospijeća opcija (ugovorena vrijednost na koju glase opcije ne navodi se u ovom obrascu, nego u obrascu BS/IBS-4). Banka mora voditi određenu dionicu u trgovačkom portfelju, ako postoji fer ili tržišna vrijednost te dionice. Takva vrijednost postoji, odnosno može se utvrditi, samo ako se dionicom aktivno trguje na burzama koje priznaje i nadzire Komisija za vrijednosne papire Republike Hrvatske, ili srodna državna agencija ako se radi o stranim burzama. Smatra se da sve dionice prikazane u prvoj i drugoj kotaciji Zagrebačke burze imaju fer vrijednost. Vrijednost svake dionice u trgovačkom portfelju mora se, najmanje krajem svakog tromjesečja, uskladiti prema njezinoj tržišnoj vrijednosti, tj. dionica se krajem tromjesečja treba iskazati po cijeni iz burzovne kotacije, a ostvarena dobit (gubitak) s osnove promjene tržišnih cijena treba se evidentirati u obrascu RDG-1B, stavka 147 "dobit (gubitak) od prodaje dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira i promjene tržišnih cijena". U investicijskom portfelju vode se dionice kod kojih se ne može precizno utvrditi tržišna vrijednost. Ove dionice evidentiraju se u knjigovodstvu po LOCOM metodi. III. BILJEŠKE Iznos vrijednosnih papira koji su stečeni zamjenom duga za dionice ili vlasničke udjele - Navesti knjigovodstvenu vrijednost svih vrijednosnih papira koje je banka primila u zamjenu za nenaplaćena potraživanja od komitenata. Vrijednosni papiri stečeni takvom zamjenom iskazuju se prema tržišnoj cijeni. Ako ne postoji tržišna cijena, banka mora utvrditi i u pisanom obliku naznačiti njihovu fer vrijednost. Eventualna razlika između iznosa zamijenjenog duga i iznosa stečenih vlasničkih vrijednosnih papira iskazanih po fer vrijednosti treba se odmah unijeti u račun dobiti i gubitka. Ulaganja u nekonsolidirane podružnice - Navesti ulaganja u podružnice koje ne ispunjavaju kriterije konsolidacije. Vrijednost ovih ulaganja ne uključuje se u prethodne stavke ovog obrasca, već su sastavni dio obrasca BS-3A, stavka 109, "ulaganja u nekonsolidirane podružnice i povezana trgovačka društva". Detaljan kreditni portfelj Obrazac BS/KRED-9 ______________________________________________________________________________________________ I. OPĆ I NAPUTCI Ovaj obrazac sastoji se od dva stupca, jednog pod nazivom "Ukupno" i drugog pod nazivom "Ostale valute". U stupcu Ostale valute treba navesti kunsku protuvrijednost deviznih kredita. U stupcu Ukupno treba navesti knjigovodstvenu vrijednost svih kunskih i deviznih kredita (devizni krediti konvertiraju se u kunsku protuvrijednost koristeći srednji tečaj HNB na posljednji dan izvještajnog razdoblja). Kunske kredite uz valutnu klauzulu treba navesti samo u stupcu Ukupno. Svi krediti navode se u neto iznosu odnosno nakon umanjenja za posebne rezerve za identificirane gubitke po pojedinom kreditu. Pod pojmom kredita podrazumijevaju se različite vrste kredita kao što su komercijalni krediti, hipotekarni krediti, potrošački krediti, iskorišteni okvirni krediti i potraživanja po plaćenim garancijama i drugim jamstvima. Repo poslovi također se iskazuju kao krediti (vidi Rječnik pojmova pod "repo poslovi"). Sve prethodno navedene kategorije treba navesti prema sektorskoj klasifikaciji komitenata. U slučaju sindiciranih kredita, banka u bilanci odnosno u ovom obrascu iskazuje samo svoj udio u sindiciranom kreditu. Akceptni krediti također se uključuju u ovaj obrazac i razvrstavaju se u pojedine stavke ovisno o sektorskoj klasifikaciji komitenata. Puni iznos odobrenih akceptnih kredita navodi se posebno u bilješki. II. NAPUTCI ZA POJEDINE STAVKE Krediti stanovništvu Krediti stanovništvu dijele se na stambene i ostale kredite. Stambeni krediti uključuju sve hipotekarne i druge kredite odobrene stanovništvu za kupnju stana i objekata u kojima nema više od četiri stana (vidi Prilog D). Ukupno krediti Navesti zbroj svih gore navedenih kredita (stavke od 101 do 122, odnosno od 201 do 222). Iznos iskazan u stavci 123 odnosno 223 mora biti jednak zbroju stavke 106 "krediti financijskim institucijama" i stavke 107 "krediti ostalim komitentima", odnosno 206 i 207, iz obrasca BS-3A . III. BILJEŠKA Iznos gore navedenih kredita koji su restrukturirani ili predstavljaju kapitalizaciju kamate - Navesti iznos svih kredita koji su restrukturirani (refinancirani ili reprogramirani) ili odobreni radi kapitalizacije kamate. Kapitalizacija kamate je naplata dospjele kamate odobravanjem novog ili restrukturiranjem postojećeg kredita. Ako je izvršena kapitalizacija kamate odobravanjem novog kredita, ovdje se navodi vrijednost starog i novog kredita. Iznos gore navedenih kredita koji su osigurani bančinim dionicama - Navesti iznos kredita koji su jednim dijelom ili u potpunosti osigurani bančinim dionicama. Iznos gore uključenih prekonoćnih kredita financijskim institucijama - Navesti iznos prekonoćnih kredita, uključujući i prekonoćne repo poslove, koji su odobreni domaćim financijskim institucijama. Prekonoćni krediti definiraju se kao krediti čiji je rok dospijeća manji od 24 sata (ne uzimajući u obzir neradne dane). Iznos gore navedenih kredita koji se odnose na izvršena plaćanja po garancijama i drugim jamstvima - Navesti vrijednost svih kredita koji rezultiraju iz plaćanja po izdanim garancijama i drugim jamstvima. Iznos gore navedenih akceptnih kredita - Navesti puni iznos akceptnih kredita, odnosno potraživanja od komitenata s osnove akceptiranja mjenica. Vidi Rječnik pojmova pod "akceptirana mjenica". Primljeni depoziti Obrazac BS/DEP-10 ______________________________________________________________________________________________ I. OPĆ I NAPUTCI U ovom obrascu navode se iznosi depozita po vrstama: žiro i tekući računi, štedni računi i oročeni depoziti. Blokirana devizna štednja stanovništva uključuje se u oročene depozite. Vidi također Rječnik pojmova pod "depoziti." Svi depoziti primljeni od HNB smatraju se obvezama po kreditima i ne navode se u ovom obrascu. II. NAPUTCI ZA POJEDINE STAVKE Žiro i tekući računi - Navesti u odgovarajućoj stavki stanje na računima koji u prvom redu služe za obavljanje domaćih bezgotovinskih plaćanja (odnosno na čiji teret komitent podnosi platne naloge koji omogućuju prijenos novčanih sredstava s jednog transakcijskog računa na drugi). Domaća plaćanja obavljaju se u kunama. Iznimno, devizni propisi utvrđuju iznimke za određene vrste poslova odnosno određena poduzeća, kad se domaća plaćanja mogu obavljati i u devizama. Ovdje se uključuju samo oni devizni računi, koji se odnose na te iznimke. Ovisno o sektorskoj klasifikaciji, u odgovarajuće stavke također se uključuju pokrića za izdane instrumente plaćanja (kad banka te instrumente izdaje u svoje ime i za svoj račun). Štedni računi - Navesti u odgova