← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-737/1996 od 1. srpnja 1998.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-737/1996 od

  1. srpnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-737/1996 od
  3. srpnja
  4. NN 94/1998 (10.7.1998.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-737/1996 od
  5. srpnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajac, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, u povodu ustavne tužbe "Croatia" - osiguranje d.d. Z., Podružnica Z., na sjednici održanoj dana
  7. srpnja
  8. godine, donio je ODLUKU
  9. Ustavna tužba se usvaja.
  10. Ukida se presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Rev-2442/1994 od
  11. svibnja
  12. godine u dijelu pod točkom I. izreke, kojim je revizija tužiteljice N. V. djelomično prihvaćena i preinačena presuda Okružnog suda u Z. od dana
  13. prosinca
  14. godine, broj: Gž-8272/93 i presuda Općinskog suda u Z. od dana
  15. listopada
  16. godine, broj: Pn-4985/91 na način da se tužena obvezuje tužiteljici za razdoblje od
  19. godine do
  22. godine na dosuđeni iznos od 60,00 kn (60.000 HRD) mjesečno na ime naknade za tuđu pomoć, plaćati zakonsku zateznu kamatu koja teče od dospijeća svakog pojedinačnog obroka pa do dana isplate.
  23. Predmet se vraća Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na ponovno odlučivanje u ukinutom dijelu presude.
  24. Ova će se odluka objaviti u "Narodnim novinama". Obrazloženje Ustavna tužba je podnesena u svezi s presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Rev-2442/94 od
  25. svibnja
  26. kojom je u t. I. izreke revizija tužiteljice N. V. djelomično prihvaćena te preinačene nižestupanjske presude na način da se tužena "Croatia" - osiguranje d.d., Podružnica Z. obvezuje isplatiti tužiteljici na dosuđenu glavnicu od 60,00 kn mjesečno (naknadu za tuđu pomoć i njegu za razdoblje od
  27. studenog
  28. do
  29. srpnja 1996.) zakonsku zateznu kamatu od dospijeća svakog obroka do isplate. Odlučujući u revizijskom postupku na navedeni način Vrhovni sud je zauzeo stajalište: "U pogledu kamata na dosuđenu naknadu za pruženu tuđu pomoć za prvih osam mjeseci od dana povređivanja sudovi su pogrešno primijenili materijalno pravo. Naime, troškovi za tuđu pomoć su izvorno novčana imovinska šteta na koju kamate teku od dana kada su troškovi pružanja tuđe pomoći nastali. To znači da na iznose dosuđene novčane naknade sa naslova tuđe pomoći koja je tužiteljici pružena za prvih osam mjeseci od povređivanja u utvrđenoj visini od 60.000 HRD mjesečno, kamate idu na svaki od tih iznosa od dana dospijeća, ne od dana kada je donesena presuda suda prvog stupnja." Podnositelj ustavne tužbe navodi da su mu tom presudom povrijeđena ustavna prava iz članaka
  30. stavka 1.,
  31. stavka 1.,
  32. i (opisno)
  33. stavka 1., a u svezi s člankom
  34. i
  35. stavka
  36. Ustava, jer da je Vrhovni sud pogrešno primijenio materijalno pravo u pogledu tijeka kamata kada je tužiteljici dosudio kamate od dana pružanja tuđe pomoći (
  37. studeni 1975.) do isplate. Nižestupanjski sudovi, koji su za taj oblik štete dosudili kamate od dana zaključenja glavne rasprave (
  38. listopada 1992.) do isplate, sudili su po mišljenju podnositelja ustavne tužbe u skladu s propisima. Zbog toga predlaže usvajanje ustavne tužbe, ukidanje osporene sudske odluke i vraćanje predmeta Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na ponovni postupak. Ističući da se radi o kamatama koje se temeljem osporene presude trebaju obračunati i isplatiti za dulje vremensko razdoblje (preko 20 godina), podnositelj ustavne tužbe ujedno je predložio i odgodu ovrhe te presude zbog štete koja bi podnositelju ovrhom mogla nastati i koja bi se teško mogla popraviti. Ustavni sud je rješenjem od
  39. siječnja
  40. godine odgodio ovrhu navedene presude Vrhovnog suda jer je ocijenio da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za primjenu odredbe članka
  41. stavka
  42. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 29/94), prema kojoj Sud može odgoditi ovrhu osporenog akta do donošenja odluke o ustavnoj tužbi ako bi ovrha prouzročila podnositelju tužbe štetu koja bi se teško mogla popraviti. Ustavna tužba je osnovana. Predmet spora u spisu Općinskog suda u Z. br. Pn-4985/91 je zahtjev tužitelja u toj parnici (N. V. i I. V.) za naknadu materijalne i nematerijalne štete, koju su pretrpili zbog povreda zadobivenih u prometnoj nezgodi dana
  43. studengoa
  44. godine. Ovaj Sud je presudom br. Pn-4985/91 od
  45. listopada
  46. godine naložio tuženici "Croatia" - osiguranje d.d., Podružnica Z. (podnositelju ustavne tužbe) da plati tužiteljima određene novčane iznose na ime naknade štete (materijalne i nematerijalne) i pripadajućom zakonskom zateznom kamatom. Uz dosuđenu novčanu naknadu za tuđu pomoć i njegu, koja je tužiteljici N. V. bila potrebna u prvih osam mjeseci od štetnog događaja, prvostupanjski sud je dosudio i pripadajuću zateznu kamatu tekuću od zaključenja glavne rasprave do isplate, dok je odbio tužbeni zahtjev za kamate od štetnog događaja do zaključenja glavne rasprave. Okružni sud u Z. u presudi br. Gž-8272/93 od
  47. prosinca
  48. potvrdio je taj dio presude i prihvatio je stajališta prvostupanjskog suda u svezi s dosuđivanjem navedene kamate. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u osporenoj presudi utvrdio da su nižestupanjski sudovi u pogledu kamata na dosuđenu naknadu za pruženu tuđu pomoć pogrešno primijenili materijalno pravo, te je u tom dijelu reviziju prihvatio i preinačio nižestupanjske presude na način da se tužena obvezuje tužiteljici N. V. za razdoblje od
  49. studenoga
  50. godine do
  51. srpnja
  52. godine na dosuđeni iznos od 60,00 kn mjesečno na ime naknade za tuđu pomoć, plaćati zakonsku zateznu kamatu koja teče od dospijeća svakog pojedinačnog obroka pa do dana isplate. Vrhovni sud Republike Hrvatske pogrešno je primijenio materijalno pravo u konkretnoj pravnoj stvari. Pogrešnom primjenom materijalnog prava povrijeđena su ustavna prava podnositelja ustavne tužbe. Sve ovo zbog sljedećih razloga: Prema odredbama članka
  53. stavka
  54. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 3/94 i 7/96), dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, osim glavnice, i zateznu kamatu po stopi utvrđenoj zakonom. Zakašnjenje dužnika je, dakle, bitna pretpostavka za nastanak obveze plaćanja zatezne kamate. Drugim riječima, ako dužnik nije u zakašnjenju s plaćanjem novčanog duga - vjerovnik nema pravo na zateznu kamatu. U konkretnoj pravnoj stvari, visina naknade materijalne štete na ime troškova tuđe pomoći i njege određena je presudom prvostupanjskog suda, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke. Tuženica (podnositelj ustavne tužbe) je toga dana saznala za opseg svoje obveze, pa je obveza tuženice tek tada i dospjela. Dosljedno tome, tuženica nije bila (niti je mogla biti) u zakašnjenju s plaćanjem naknade materijalne štete na ime troškova tuđe pomoći i njege prije donošenja odluke prvostupanjskog suda. Kako je zakašnjenje dužnika bitna pretpostavka za nastanak obveze plaćanja zatezne kamate, vjerovnik (tužiteljica N. V.) nije imao pravo na zateznu kamatu do dana donošenja odluke prvostupanjskog suda. Dosuđujući vjerovniku zateznu kamatu za razdoblje prije zakašnjenja dužnika (podnositelja ustavne tužbe) s ispunjenjem novčane obveze, Vrhovni sud Republike Hrvatske pogrešno je primijenio materijalno pravo (odredbe članka
  55. stavka
  56. Zakona o obveznim odnosima). Time je postupio protivno načelu iz članka
  57. stavka
  58. Ustava ("Sudovi sude na temelju Ustava i zakona"), povređujući jednu od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske - vladavinu prava (članak
  59. Ustava), što je imalo za posljedicu i povredu imovinskih prava podnositelja ustavne tužbe ("Jamči se pravo vlasništva" - članak
  60. stavak
  61. Ustava). Zato je ustavnu tužbu trebalo usvojiti i odlučiti kao u točki
  62. i
  63. izreke (članak
  64. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, "Narodne novine", broj 13/91, te članci
  65. stavak
  66. i
  67. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske, "Narodne novine", broj 29/94). Objava ove odluke se temelji na članku
  68. stavku
  69. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-III-737/1996 Zagreb,
  70. srpnja
  71. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Odluka, NN 94/1998-1299 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 94/1998 Broj dokumenta u izdanju: 1299 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 10.7.
  72. ELI: /eli/sluzbeni/1998/94/1299 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  73. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.