← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-481/1996 od 23. rujna 1998.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-481/1996 od

  1. rujna
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-481/1996 od
  3. rujna
  4. NN 128/1998 (2.10.1998.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-481/1996 od
  5. rujna
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o ustavnoj tužbi J. I. iz B. G., na sjednici održanoj dana
  7. rujna
  8. godine, donio je ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja i ukidaju se: - presuda Županijskog suda u Osijeku, broj Kž-197/96 od
  9. lipnja
  10. godine; - presuda Općinskog suda u Županji, broj: K-77/95 od
  11. veljače
  12. godine. II. Predmet se vraća Općinskom sudu u Županji na ponovni postupak. III. Ova će se odluka objaviti u "Narodnim novinama". Obrazloženje J. I. iz B. G., po punomoćniku D. Š., odvjetniku iz Ž., podnio je ustavnu tužbu smatrajući da su mu presudom Općinskog suda u Ž., broj: K-77/95 od
  13. veljače
  14. godine i presudom Županijskog suda u O., broj: Kž-197/96 od
  15. lipnja
  16. godine, povrijeđena ustavna prava iz članka
  17. stavka 2., članka 26., članka 29., članka
  18. stavka
  19. i članka
  20. stavka
  21. Ustava. Smatra da u kaznenom postupku nije dokazano da je počinio kaznena djela za koja je pravomoćno osuđen. Prvostupanjskom presudom podnositelj je proglašen krivim zbog kaznenog djela krivotvorenja isprave iz članka
  22. stavka
  23. u svezi sa stavkom
  24. istog članka tada važećeg Krivičnog zakona Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 32/93, 38/93, 16/96, 28/96 - nastavno: KZRH) jer je u svojoj radnoj knjižici, u rubrici "Podaci o obrazovanju" u kojoj je bilo upisano da je školske godine 1983/
  25. završio
  26. razred osnovne škole, izbrisao i umjesto broja "6" i riječi "šest" svojeručno upisao broj "8" i riječ "osam". Istom presudom proglašen je krivim i zbog kaznenog djela ovjeravanja neistinitog sadržaja iz članka
  27. stavka
  28. KZRH jer je prilikom podnošenja molbe za zasnivanje radnog odnosa u svojstvu pripravnika u Policijskoj upravi Ž., u molbi i obrascu upitnika naveo da ima završenu osnovnu školu i priložio radnu knjižicu te mu je Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, povjerovavši da se radi o istinitim navodima i istinitoj dokumentaciji, izdalo rješenje o zasnivanju radnog odnosa u svojstvu pripravnika u Policijskoj upravi Ž. Za navedena djela izrečena mu je uvjetna osuda tako da mu je utvrđena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci s rokom kušnje od jedne godine. Županijski sud u O. je odbio podnositeljevu žalbu i potvrdio prvostupanjsku presudu. Ustavna tužba je osnovana. Ustavni sud Republike Hrvatske je utvrdio da su presudom, kojom je podnositelj proglašen krivim zbog kaznenog djela ovjeravanja neistinitog sadržaja iz članka
  29. stavka
  30. KZRH, kao i presudom kojom je potvrđena prvostupanjska presuda, povrijeđena podnositeljeva ustavna prava iz članka
  31. stavka
  32. i članka
  33. stavka
  34. Ustava. Prema odredbi članka
  35. stavka
  36. KZRH, koja je primijenjena u konkretnom slučaju, zatvorom od tri mjeseca do pet godina kaznit će se onaj tko dovođenjem u zabludu nadležnog tijela učini da ovaj u javnoj ispravi, zapisniku ili knjizi, ovjeri štogod neistinito što ima služiti kao dokaz u pravnom prometu. Obrazlažući prvostupanjsku presudu, Općinski sud navodi da je podnositelj u molbi za zasnivanje radnog odnosa u Policijskoj upravi Ž. naveo da ima završenu osnovnu školu te da je službenoj osobi koja je ispunjavala upitnik s podacima o kandidatu, osobno govorio podatke pri čemu je izjavio da je završio osnovnu školu i molbi priložio radnu knjižicu. Time je, po mišljenju suda, doveo u zabludu službenu osobu uslijed čega je podnositelju izdano rješenje o zasnivanju radnog odnosa, čime je počinio kazneno djelo ovjeravanja neistinitog sadržaja iz članka
  37. stavka
  38. KZRH. Iz spisa Općinskog suda u Ž., broj K-77/95 proizlazi: - da podnositelj u molbi za primitak u radni odnos, od
  39. kolovoza
  40. godine, nije naveo podatak da je završio osnovnu školu; - da u upitniku Ministarstva unutarnjih poslova nije navedeno da je podnositelj završio osnovnu školu, već je u rubrici "Stečena školska sprema" upisano da je podnositelj pohađao Osnovnu školu "M. S." u B. G. od
  41. do
  42. godine, dakle šest godina; - da je podnositelj u svom životopisu naveo da je završio osnovnu školu; - da je uz molbu za zasnivanje radnog odnosa priložio i radnu knjižicu. Objekt kaznenog djela ovjeravanja neistinitog sadržaja iz članka
  43. stavka
  44. KZRH su javne isprave, zapisnici i knjige. Za postojanje ovog kaznenog djela potrebno je da je nadležno tijelo ovjerilo neistinite podatke u javnoj ispravi, zapisniku ili knjizi, dovedeno u zabludu da je ono što ovjerava istinito. Zapravo se radi o stvaranju prave isprave, tj. isprave koja potječe od onoga tko je na njoj označen kao izdatnik, ali s neistinitim sadržajem. Pod javnim ispravama, u smislu ovog kaznenog djela, podrazumijevaju se samo one isprave koje imaju karakter potvrda, uvjerenja i sl., a ne i one isprave koje imaju karakter odluka i koje nadležno tijelo donosi na temelju provedenog postupka i ocjene dokaza, kao što je slučaj u ovom predmetu. Ne postoji ovo kazneno djelo ako stranka u svom zahtjevu ili molbi, upućenoj nadležnom tijelu, navede neistinite okolnosti, a nadležno tijelo ne provede potrebno provjeravanje ili pogrešno ocijeni istinitost navoda stranke koji su mu poslužili za donošenje odluke. Slijedom iznijetog, Ustavni sud je utvrdio da u konkretnom slučaju nisu ostvarena bitna obilježja kaznenog djela ovjeravanja neistinitog sadržaja iz članka
  45. stavka
  46. KZRH te da su presudom, kojom je podnositelj osuđen za to kazneno djelo, kao i presudom kojom je potvrđena prvostupanjska presuda, povrijeđena podnositeljeva ustavna prava iz članka
  47. stavka
  48. i članka
  49. stavka
  50. Ustava Republike Hrvatske. Prema odredbi članka
  51. stavka
  52. Ustava, nitko ne može biti kažnjen za djelo koje, prije nego je počinjeno, nije bilo utvrđeno zakonom ili međunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se može izreći kazna koja nije bila određena zakonom. Presudama koje nisu utemeljene na zakonu, povrijeđeno je i ustavno načelo iz članka
  53. stavka
  54. Ustava da sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Stoga je Ustavni sud, na temelju članka
  55. stavka
  56. i članka
  57. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 29/94), odlučio kao u izreci. Objavljivanje ove odluke u službenom glasilu Republike Hrvatske temelji se na odredbi članka
  58. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-III-481/1996 Zagreb,
  59. rujna
  60. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Odluka, NN 128/1998-5820 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 128/1998 Broj dokumenta u izdanju: 5820 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 2.10.
  61. ELI: /eli/sluzbeni/1998/128/5820 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  62. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.