Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-226/1998. od 30. rujna 1998.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-226/

1. od
2. rujna
3. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-226/
4. od
5. rujna
6. NN 144/1998 (4.11.1998.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-226/
7. od
8. rujna
9. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o ustavnoj tužbi O. K. iz P., zastupanog po L. Š., odvjetnici iz P., na sjednici održanoj dana
10. rujna
11. godine, donio je ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja, te se ukidaju: - presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-6606/1996-4 od
12. rujna
13. godine i - rješenje Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, broj: 511-01-42-UP/I-2/10149/3-94 od
14. srpnja
15. godine. II. Predmet se vraća Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske na ponovni postupak. III. Ova odluka objavit će se u "Narodnim novinama". Obrazloženje O. K. iz P. podnio je putem punomoćnika L. Š., odvjetnice iz P., ustavnu tužbu povodom presude Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-6606/1996-4 od
16. rujna
17. godine i rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, broj: 511-01-42-UP/I-2/10149/3-94 od
18. srpnja
19. godine, jer smatra da su odluke donesene suprotno članku 3., članku
20. stavak 2., članku
21. i članku
22. Ustava Republike Hrvatske. Podnositelj ustavne tužbe odbijen je sa zahtjevom za primitak u hrvatsko državljanstvo. Upravni sud Republike Hrvatske odbio je njegovu tužbu kojom osporava rješenje o odbijanju zahtjeva kao neosnovanu. Ustavna tužba je osnovana. Podnositelj je kao državljanin Republike Crne Gore, podnio Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, zahtjev za prijam u hrvatsko državljanstvo na temelju prirođenja. Odbijajući zahtjev podnositelja, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, u obrazloženju svojeg rješenja navodi kako je isti neosnovan iz razloga nepostojanja zakonskih uvjeta za prijam u hrvatsko državljanstvo, propisanih člankom
23. stavak
24. točka
25. Zakona o hrvatskom državljanstvu ("Narodne novine", broj 53/91 i 28/92), odnosno da se na temelju utvrđenih činjenica, u postupku nije moglo zaključiti kako podnositelj poštuje pravni poredak Republike Hrvatske. U tužbi Upravnom sudu podnositelj navodi kako u P. ima prijavljeno prebivalište i da tu živi od
26. rujna
27. godine, da nikada nije kazneno ni prekršajno kažnjavan, da je u braku s državljankom Republike Hrvatske, da su mu djeca državljani Republike Hrvatske, te da se i on osjeća hrvatskim državljaninom. Na temelju iznesenih činjenica, podnositelj smatra pogrešnom ocjenu upravnog tijela prema kojoj on ne bi poštivao pravni poredak Republike Hrvatske, a naročito stoga što u obrazloženju rješenja upravnog tijela nisu navedeni konkretni razlozi odbijanja podnositeljevog zahtjeva u smislu članka
28. stavak
29. preuzetog Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91). Naime, prema odredbi članka
30. Ustava: "Svatko je nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja." U konkretnom predmetu nema dvojbe da u vrijeme kada je odlučivano pred nadležnim tijelima i Upravnim sudom takva pravomoćna sudska presuda u odnosu na iznijetu sumnju da je podnositelj ustavne tužbe počinio kazneno djelo služenja u neprijateljskoj vojsci iz članka
31. stavak
32. tada važećeg Krivičnog zakona Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 53/91, 39/92, 91/92 te Osnovni krivični zakon Republike Hrvatske "Narodne novine", broj 31/93 - pročišćeni tekst), nije postojala. Samo pokretanje istražnog postupka (pa i nepravomoćna prvostupanjska presuda) ne mogu poslužiti za zaključak ni o postojanju kaznenog djela iz članka
33. stavak
34. tada važećeg navedenog Zakona ni o krivnji podnositelja ustavne tužbe za to djelo. Stoga postoji ustavna pretpostavka (okrivljenikove) nevinosti. Dosljedno iznijetom, samo vođenje kaznenog postupka ne može biti temelj ocjeni i zaključku ni upravnog tijela ni Upravnog suda da podnositelj ustavne tužbe nije poštivao pravni poredak Republike Hrvatske, a upravo na tome se zasniva osporena presuda Upravnog suda i odluka Ministarstva unutarnjih poslova. Upravni sud Republike Hrvatske, odbijajući tužbu podnositelja kao neosnovanu, u obrazloženju osporavane presude navodi kako je zaključak o nepoštivanju pravnog poretka Republike Hrvatske od strane podnositelja izveden na temelju podnesene kaznene prijave Policijske uprave P. dana
35. svibnja
36. godine, pod brojem: 511-08-02-51/169/92, a zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo služenja neprijateljskoj vojsci iz članka
37. stavak
38. tada važećeg Krivičnog zakona Republike Hrvatske. Uvidom u spise predmeta, utvrđeno je da podnositelj nije pravomoćno osuđen za gore citirano kazneno djelo. Slijedom navedenog, Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdio je da je osporenim upravnim aktom kao i presudom Upravnog suda povrijeđeno podnositelju ustavne tužbe pravo iz odredbe članka
39. Ustava. Iz navedenih razloga niti osporeni upravni akt, niti presuda Upravnog suda nisu utemeljeni na zakonu, pa je time došlo do povrede odredbe članka
40. stavka
41. Ustava Republike Hrvatske, prema kojoj pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. Nezakonitim aktom tijela državne uprave kao i presudom suda povrijeđeno je podnositelju ustavne tužbe pravo iz odredbe članka
42. stavka
43. Ustava, koje jamči jednakost svih pred zakonom, kao i pravo iz odredbe članka
44. Ustava, koje jamči jednakost svih građana i stranaca pred sudom i drugim državnim tijelima. Iz navedenih ustavnih jamstava proizlazi i pravo stranaka na saznanje o razlozima odlučivanja u konkretnom slučaju. Nepoznavanje razloga za donošenje nekog upravnog akta dovodi osobu o čijem se pravu ili obvezi tim aktom odlučuje u nepovoljniji položaj u odnosu na druge osobe kojima su ti razlozi bili poznati. Slijedom iznijetih razloga, osporenim odlukama povrijeđena su ustavna prava iz članaka
45. stavak 2.,
46. stavak 1.,
47. i
48. Ustava u svezi s najvišim vrednotama iz članka
49. Ustava Republike Hrvatske. Slijedom navedenog, Sud je temeljem članka
50. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91), u svezi s člankom
51. i člankom
52. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94), odlučio kao u izreci. Odluka o objavi ove odluke temelji se na odredbi članka
53. stavak
54. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-III-226/1998 Zagreb,
55. rujna
56. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Odluka, NN 144/1998-1794 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 144/1998 Broj dokumenta u izdanju: 1794 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 4.11.
57. ELI: /eli/sluzbeni/1998/144/1794 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
58. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.