← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-201/1996 od 14. listopada 1998.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-201/1996 od

  1. listopada
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-201/1996 od
  3. listopada
  4. NN 146/1998 (10.11.1998.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-201/1996 od
  5. listopada
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, Ante Jelavić Mitrović, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući u povodu ustavne tužbe Di G. B. E., M. zastupanog od P. B., odvjetnice u S., na sjednici održanoj dana
  7. listopada
  8. godine, donio je ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova Odluka će se objaviti u "Narodnim novinama". Obrazloženje Dopuštenom i pravodobnom ustavnom tužbom podnositelj je pokrenuo ustavnosudski postupak u svezi s rješenjem Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, broj: G-321/1996 od
  9. ožujka
  10. godine. Osporavanoj rješidbi prethodilo je rješenje Prekršajnog suda u H., broj: G-49/96 i Jr-21/96 od
  11. veljače
  12. godine, kojim je podnositelj oglašen krivim za prekršaj iz članka
  13. stavka
  14. Zakona o morskom ribarstvu ("Narodne novine", broj 74/94), te za prekršaj iz članka
  15. stavka
  16. Zakona o nadzoru državne granice ("Narodne novine", broj 34/95). Ujedno je podnositelju, na temelju odredaba članka
  17. stavka
  18. Zakona o morskom ribarstvu i odredaba članka
  19. stavka
  20. točke
  21. Zakona o nadzoru državne granice, izrečena novčana kazna uz dužnost snašanja troškova prekršajnog postupka, kao i zaštitna mjera oduzimanja ribarskog broda "R." - registarskog broja ... luke upisa G. - s pripadajućom opremom i alatom, te ulovom. Predmetno rješenje doneseno je na temelju utvrđenja da je podnositelj dana
  22. II.
  23. godine na području otoka J., u teritorijalnom moru Republike Hrvatske, zatečen u obavljanju gospodarskog ribolova bez povlastice, te da je nakon upozorenja zvukom i svjetlom od strane djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova sa P/B P-116, pokušao bijeg prema otvorenom moru, u čemu je nakon potjere spriječen. U svezi prvostupanjskog rješenja podnositelj je podnio žalbu. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, a rješavajući predmetnu žalbu, osporavanim rješenjem, odbio je tu žalbu kao neosnovanu. Podnositelj ustavne tužbe smatra kako su mu rješenjem Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, a uslijed pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povreda pravila postupanja i pogrešne primjene materijalnog prava, povrijeđena ustavna prava iz članka 19., članka 26., članka
  24. i članka
  25. Ustava. Člankom
  26. Ustava jamči se utemeljenost na zakonu akata državne uprave, kao i sudska kontrola tih akata. Člankom
  27. Ustava jamči se jednakost stranaca pred sudovima. Člankom
  28. Ustava jamči se osumnjičenicima i optuženicima pravo na pravično suđenje. Člankom
  29. Ustava jamči se da nitko ne može biti kažnjen za djelo koje nije prije nego je počinjeno utvrđeno zakonom kao kažnjivo djelo. Članak
  30. Ustava ujedno utvrđuje da nitko ne može biti ponovno suđen za djelo za koje je već pravomoćno osuđen, odnosno da se ne može ponoviti kazneni postupak protiv osobe koja je za određeno djelo već oslobođena pravomoćnom presudom. U ustavnoj tužbi podnositelj upućuje i na egzistentnost povrede ustavne odredbe iz članka
  31. Ustava, prema kojem sklopljeni, objavljeni i u skladu s Ustavom potvrđeni međunarodni ugovori, čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske s nadzakonskom snagom. Povredu navedenih ustavnih prava i ustavnih odredbi podnositelj drži razvidnim iz činjenica da je prekršajni postupak pokrenut po zahtjevu nenadležnog tijela i da su u konkretnom slučaju rješidbe donijeli stvarno nenadležni sudovi. Također podnositelj ističe kako je tijekom postupka pogrešno utvrđeno činjenično stanje, te da mu je uslijed toga izrečena zaštitna mjera oduzimanja stvari, iako se nisu ispunili potrebni zakonski uvjeti za njezino izricanje. Slijedom iznijetoga, predlaže ustavnu tužbu usvojiti i ukinuti osporavane rješidbe. Ustavna tužba nije osnovana. Prema odredbama članka
  32. Zakona o nadzoru državne granice ("Narodne novine", broj 34/95), zaštitu državne granice i poslove granične kontrole obavlja Ministarstvo unutarnjih poslova. Zaštita državne granice obuhvaća kontrolu kretanja osoba uz i na državnoj granici, kontrolu potrebitih isprava, kontrolu prijevoznih sredstava i kontrolu stvari, životinja i bilja, kao i poduzimanje odgovarajućih mjera radi utvrđivanja i rješavanja povreda državne granice. Prema odredbama članka
  33. Zakona o nadzoru državne granice, zaštita državne granice na moru i plovnim rijekama obavlja se kontrolom plovila, plovnih i drugih sredstava. Ovlaštena službena osoba policije ima pravo, između ostalog, zaustaviti plovilo, pregledati brodske isprave i pretražiti plovilo. U slučaju nepridržavanja propisa Republike Hrvatske, međunarodnih sporazuma ili pravila međunarodnog prava, nadležno državno tijelo može plovilo goniti, uzaptiti, te primijeniti i druge zakonom predviđene mjere. Članak
  34. stavak
  35. točka
  36. Zakona o nadzoru državne granice, propisuje novčane kazne za počinitelje prekršaja pokušajem izbjegavanja granične kontrole. Ujedno, za izricanje kazni i zaštitnih mjera počiniteljima prekršaja utvrđenih ovim Zakonom nadležan je sudac za prekršaje, jer Zakon o nadzoru državne granice ne predviđa nadležnost drugog državnog tijela. Slijedom iznijetoga, Sudac za prekršaje u H. bio je ovlašten, kao nadležno državno tijelo, izreći prekršajnu kaznu primijenivši odredbe Zakona o nadzoru državne granice, kao lex specialis za počinjeni prekršaj u konkretnom slučaju. Podnositelju ustavne tužbe, kao zapovjedniku broda, izrečena je i novčana kazna za prekršaj iz članka
  37. Zakona o morskom ribarstvu, jer je zatečen u obavljanju gospodarskog ribolova u teritorijalnom moru Republike Hrvatske bez potrebite povlastice. Temeljem stavka
  38. navedene zakonske odredbe ujedno je izrečena obvezatna zaštitna mjera oduzimanja ribarskog broda s opremom i alatom za ribolov, kao i ulova ribe, zbog nepoštivanja naredbe ovlaštene službene osobe i pokušaja bijega ka otvorenom moru. Pokušajem bijega na otvoreno more, podnositelj nije poštivao pravni poredak Republike Hrvatske, te je zakonito oduzet ribarski brod, kao predmet kojim su u konkretnom slučaju počinjena kažnjiva djela. I za ovaj prekršaj postupak je ovlašteno vodio sudac za prekršaje temeljem odredaba Zakona o morskom ribarstvu, iz razloga što niti taj Zakon za vođenje postupka ne propisuje nadležnost nekog drugog državnog tijela. Odredbe Pomorskog zakonika ("Narodne novine", broj 17/94) iz članka 26., članka
  39. i članka 1034., za koje podnositelj ustavne tužbe smatra da su tijekom postupka trebale biti primijenjene, odnose se na prekršaje koje strani brod počini za vrijeme njegove legalne plovidbe našim teritorijalnim morem, unutrašnjim morskim vodama i lukama, što u konkretnoj pravnoj situaciji nije bio slučaj. Samo za takove pomorske prekršaje, prekršajni postupak vodi i izriče kazne kao i zaštitne mjere, nadležna komisija lučke kapetanije. U Republici Hrvatskoj prema članku
  40. Ustava, svi građani i stranci jednaki su pred sudovima i drugim državnim tijelima koja imaju javne ovlasti. Ujedno odredbama članka
  41. Ustava jamči se svima pravo na pravično suđenje. U ustavnoj tužbi podnositelj nije naveo činjenice ili okolnosti koje bi ukazivale na njegov nejednak položaj, kao stranca, pred nadležnim prekršajnim sudovima, niti je naveo činjenice koje bi upućivale na provedbu postupka protivnu zakonskim odredbama. Iz pribavljene dokumentacije o provedenom prekršajnom postupku razvidno je kako je podnositelju bilo omogućeno pratiti tijek postupka i sudjelovati u postupku. Ujedno, podnositelj je bio u mogućnosti poduzimati sve zakonom dopuštene procesne radnje, te ulagati pravne lijekove. Postupajući na opisani način, sudovi nisu podnositelju povrijedili ustavna prava iz članka
  42. i članka
  43. Ustava. Podnositelj neosnovano upućuje i na postojanje povrede ustavnih prava iz članka
  44. i članka
  45. Ustava, kao i na egzistentnost povrede ustavne odredbe iz članka
  46. Ustava. Na temelju činjeničnog stanja utvrđenog tijekom prekršajnog postupka, kao i na temelju relevantnih odredaba materijalnog prava primijenjenih u tom postupku, utvrđeno je da su nadležni sudovi postupali na temelju zakona. Zakonito postupanje sudova u konkretnom slučaju ne može se smatrati povredom navedenih ustavnih prava i ustavne odredbe. Slijedom iznijetoga, a utvrdivši kako podnositelju ustavne tužbe nisu povrijeđena ustavna prava iz članka 19., članka 26., članka
  47. i članka
  48. Ustava, te utvrdivši nepostojanje povrede ustavne odredbe iz članka
  49. Ustava, odlučeno je kao u izreci. Ova odluka temelji se na odredbama članka
  50. i članka
  51. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94). Objava ove odluke temelji se na odredbama članka
  52. stavka
  53. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91). Broj: U-III-201/1996 Zagreb,
  54. listopada
  55. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Odluka, NN 146/1998-1811 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 146/1998 Broj dokumenta u izdanju: 1811 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 10.11.
  56. ELI: /eli/sluzbeni/1998/146/1811 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  57. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.