← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-180/1998 od 28. listopada 1998.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-180/1998 od

  1. listopada
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-180/1998 od
  3. listopada
  4. NN 147/1998 (12.11.1998.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-180/1998 od
  5. listopada
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović i Mladen Žuvela, odlučujući povodom ustavne tužbe B. P. iz M., na sjednici održanoj dana
  7. listopada
  8. godine, donio je sljedeću ODLUKU
  9. Usvaja se ustavna tužba te se ukidaju: - presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev 1193/1997-2 od
  10. listopada
  11. godine, - presuda Županijskog suda u D., broj: Gž-319/96 od
  12. ožujka
  13. godine
  14. Predmet će vraća Županijskom sudu u D. na ponovni postupak.
  15. Ova Odluka objavit će se u "Narodnim novinama". Obrazloženje Ustavna tužba je podnesena u povodu presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev 1193/1997-2 od
  16. listopada
  17. godine, kojom je odbijena revizija podnositeljice ustavne tužbe B. P., izjavljena protiv pravomoćne presude Županijskog suda u D., broj: Gž-319/96 od
  18. ožujka
  19. godine, kojom je preinačena presuda Općinskog suda u M., broj: P-433/94 od
  20. travnja
  21. godine, donesena u radnom sporu po tužbi podnositeljice protiv tuženika Republike Hrvatske - Ministarstva unutarnjih poslova, radi poništenja rješenja. Podnositeljica ustavne tužbe smatra da su joj, u izreci navedenom odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, povrijeđena ustavna prava - citira se: "... na žalbu, na kontrolu zakonitosti i jednakopravnosti pred državnim organima i pred sudovima." Iako podnositeljica u svojoj ustavnoj tužbi nije numerički označila odredbe Ustava Republike Hrvatske za koje smatra da su joj u provedenim sudskim postupcima povrijeđene, očito je da se radi o odredbama članaka 18.,
  22. stavka
  23. i
  24. Ustava Republike Hrvatske (jamči se pravo na žalbu - članak 18.), (jamči se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti - članak
  25. stavak 2.), (svi su građani i stranci jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti - članak 26.). Ustavna tužba je osnovana. Iz navoda ustavne tužbe, sadržaja njenih priloga te sadržaja spisa Općinskog suda u M., broj: P-433/94, proizlazi da je podnositeljica ustala tužbom protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova da se ponište njegova rješenja, broj: 511-01-62-22132/1-94 od
  26. lipnja
  27. godine, kao i broj: 511-01-62-24392/1-94 od
  28. kolovoza
  29. godine, kojima je utvrđeno da se podnositeljica, kao djelatnica Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, stavlja na raspolaganje u trajanju od 30 dana i to od
  32. godine, a istekom navedenog roka, dakle
  35. godine da joj prestaje radni odnos. Ovo uz obrazloženje da njeno stavljanje na raspolaganje zahtijevaju naročite potrebe službe. O kakvim "naročitim potrebama službe" se radi, označena rješenja ne sadrže pobližeg obrazloženja. Pobijana rješenja temelje se na odredbi članka 383a. tada važećeg Zakona o upravi ("Narodne novine", br. 16/78, 50/78, 29/85, 41/90, 47/90 i 53A/91), kojima su uređivani radni odnosi radnika u tijelima uprave. Iz odredbe navedenog članka proizlazi da radnik organa uprave, kad to zahtijevaju naročite potrebe službe, na prijedlog rukovoditelja organa, može biti stavljen na raspolaganje odlukom tijela iz članka
  36. Zakona o upravi. Radnik na raspolaganju može biti najmanje 30 dana, a najduže šest mjeseci i po proteku roka u kojem je bio na raspolaganju prestaje mu radni odnos. Osporenim odlukama utvrđuje se da pobijana rješenja nisu donijeta po slobodnoj ocjeni jer da sadrže obrazloženje, tj. razlog zašto je podnositeljica stavljena na raspolaganje, a to da su naročite potrebe službe te da nedostatak konkretnih činjeničnih navoda o naročitim potrebama službe u rješenju tuženice samo po sebi ne dovodi do njegove nezakonitosti budući da su u prijedlogu neposrednog rukovoditelja za stavljanje na raspolaganje konkretizirani svi razlozi koji su uvjetovali podnošenje tog prijedloga pa ih stoga valja smatrati sastavnim dijelom razloga pobijanih rješenja. Ovo tim više jer da se pobijana rješenja izrijekom na prijedlog neposrednog rukovoditelja i pozivaju. Nespornim je u tijeku provedenog sudskog postupka utvrđeno da su razlozi, koji su uvjetovali donošenje pobijanih rješenja od strane Ministarstva unutarnjih poslova kojim je podnositeljica stavljena na raspolaganje, bili ti što je ista u vremenu od
  37. do
  38. godine, kao šef Odsjeka za upravne poslove u PS M., omogućila izvjesnom broju građana da izvrše registraciju vozila s vidno krivotvorenim dokumentima, kao i vozila za koja je nedvojbeno utvrđeno da su predmet izvršenja krivičnog djela. Zbog opisanih propusta, protiv podnositeljice je bio pokrenut disciplinski postupak koji je zbog nastupanja zastare vođenja obustavljen, kao i kazneni postupak zbog odustanka državnog odvjetnika. U skladu s iznijetim, Ustavni sud je utvrdio da su podnositeljici, u izreci navedenim odlukama sudova, povrijeđena ustavna prava iz članaka
  39. i 26., ali ne i ustavno pravo iz članka
  40. stavka
  41. Ustava Republike Hrvatske. Naime, odredbama članka
  42. Ustava jamči se pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata, donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom, s tim da pravo na žalbu može biti iznimno isključeno u slučajevima određenim zakonom ako je osigurana druga pravna zaštita. Iz ovih ustavnih odredaba slijedi da se pravo na žalbu, odnosno drugu pravnu zaštitu, može učinkovito ostvarivati samo ako tijelo koje je donijelo rješenje navede razloge za to rješenje, koji se onda mogu pobijati u obrani žaliteljevih prava i na zakonu zasnovanih interesa. Bez upućenosti u te razloge onemogućeno je ili bitno otežano učinkovito korištenje ustavnim pravom na žalbu, odnosno drugu pravnu zaštitu. Samo građanin kojemu su razlozi rješenja poznati može ga uspješno pobijati, ali isto tako doći i do uvjerenja o bezizglednosti žalbe protiv takvog rješenja, čime se pridonosi načelima efikasnosti i ekonomičnosti postupka. Obrazloženje određenog rješenja učvršćuje načelo zakonitosti te djeluje protiv eventualne samovolje i proizvoljnosti. Preko obrazloženja najlakše se utvrđuje da li se upravno tijelo vodilo načelom zakonitosti i postupalo tako da u vođenju postupka i u odlučivanju strankama omogućuje da što lakše zaštite svoja prava, vodeći računa i o tome da ostvarenje njihovih prava ne bude u suprotnosti sa zakonom utvrđenim javnim interesom. U konkretnom slučaju, podnositeljica, kao radnica tijela uprave, mogla je biti stavljena na raspolaganje samo ako su to zahtijevale naročite potrebe službe. Konkretne objektivne okolnosti, koje bi ukazivale da postoje naročite potrebe službe, morale su biti navedene u razlozima rješenja kojim se odlučivalo da se podnositeljica stavlja na raspolaganje, a posljedica kojih je bio prestanak podnositeljičinog radnog odnosa. Ovi tim više što je pokrenuti disciplinski postupak protiv podnositeljice zbog nastupa apsolutne zastare vođenja obustavljen, a isto tako i kazneni postupak zbog odustanka državnog odvjetnika od progona. Dakle, niti u stegovnom, niti u kaznenom postupku, nije dokazana odgovornost podnositeljice za eventualne nezakonite radnje za koje se teretila. Prema tome, stajališta sudova izražena u osporenim odlukama da su, u prijedlogu neposrednog rukovoditelja za stavljanje podnositeljice na raspolaganje konkretizirani svi razlozi koji su uvjetovali podnošenje tog prijedloga te da ih, stoga, valja smatrati sastavnim dijelom razloga pobijanih rješenja, u potpunosti povređuju naprijed navedeno ustavno pravo o jamčenju prava na žalbu, ali isto tako povređuju i ustavno pravo iz članka
  43. Ustava. Prema toj odredbi Ustava, svi su građani i stranci jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti. Nenavođenjem razloga za određeno rješenje vrijeđa se navedena ustavna odredba jer su u povoljnijem položaju pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima, koja imaju javne ovlasti, osobe koje se žale protiv pojedinačnih akata što sadrže i razloge na kojima se zasnivaju, od onih osoba koje su prisiljene štititi svoja prava pravnim sredstvima protiv pojedinačnih akata što ne sadrže obrazloženje. Takvim se aktima, naime, narušava ustavno pravo jednakosti pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti. Neutemeljen je navod podnositeljice u ustavnoj tužbi da joj je osporenom odlukom povrijeđeno i ustavno pravo iz članka
  44. stavka
  45. Ustava ili kako ga podnositeljica naziva: "pravo na kontrolu zakonitosti" jer su osporene odluke, u konkretnom slučaju, donijela tijela sudbene vlasti, a ne tijela državne uprave, što je suglasno članku
  46. Ustava, prema kojem je državna vlast u Republici Hrvatskoj ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Slijedom svega navedenog, a temeljem članka
  47. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 13/91), te odredbi članaka
  48. i
  49. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 29/94), odlučeno je kao u izreci. Objava ove odluke temelji se na odredbi članka
  50. stavka
  51. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-III-180/1998 Zagreb,
  52. listopada
  53. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Odluka, NN 147/1998-1831 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 147/1998 Broj dokumenta u izdanju: 1831 Datum tiskanog izdanja: 12.11.
  54. ELI: /eli/sluzbeni/1998/147/1831 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  55. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.