Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-222/1995 od 9. studenoga 1998. godine

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-222/1995 od

1. studenoga
2. godine Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-222/1995 od
3. studenoga
4. godine NN 150/1998 (19.11.1998.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-222/1995 od
5. studenoga
6. godine USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić-Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o prijedlogu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske za pokretanje postupka ocjene ustavnosti odredaba članka
7. stavak
8. i
9. Zakona o zdravstvenom osiguranju, na sjednici održanoj dana
10. studenoga
11. godine, donio je sljedeću ODLUKU I. Ukidaju se odredbe članka
12. stavak
13. i
14. Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", broj 75/93, 1/97, 109/97, 13/98 i 88/98). II. Ova odluka objavit će se u "Narodnim novinama". Obrazloženje Prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti te ukidanje članka
15. stavak
16. i
17. Zakona o zdravstvenom osiguranju podnio je Savez samostalnih sindikata Hrvatske, zastupan po tadašnjem predsjedniku Dragutinu Lesaru. Na sjednici održanoj
18. srpnja
19. godine, Ustavni sud Republike Hrvatske donio je rješenje o pokretanju postupka za ocjenu suglasnosti odredaba članka
20. stavak
21. i
22. Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", broj: 75/93, 1/97, 109/97, 13/98 i 88/98) s Ustavom Republike Hrvatske. To rješenje je objavljeno u "Narodnim novinama", broj 98/98 od
23. srpnja
24. godine. Tijekom ustavnosudskog postupka Sud je dostavio prijedlog radi odgovora Hrvatskom državnom saboru, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i Ministarstvu zdravstva. Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora izvijestio je Sud da je prijedlog uputio Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora, a koji nije odgovorio na prijedlog. Ministarstvo zdravstva dostavilo je odgovor glede predmetnog prijedloga. U bitnom ističe da budući se odredbom članka
25. Ustava Republike Hrvatske građanima jamči pravo na zdravstvenu zaštitu kao jedno od temeljnih socijalnih prava čovjeka i građanina, te s obzirom da Ustav ne definira razinu zdravstvene zaštite koja je zajamčena građanima, stoga drže neosnovanim navod prema kojemu bi članak
26. stavak
27. Zakona o zdravstvenom osiguranju bio protivan članku
28. Ustava Republike Hrvatske. Ističu da prema odredbi članka
29. stavka
30. Zakona o zdravstvenom osiguranju građanima za koje obveznik uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje nije izvršio njihovu uplatu, nije uskraćeno pravo na zdravstvenu zaštitu već je ista sužena na razinu hitne medicinske pomoći, pa stoga smatraju da nema povrede prava na zdravstvenu zaštitu zajamčenu člankom
31. Ustava Republike Hrvatske. Predlažu odbiti prijedlog. Odredbe članka
32. stavak
33. i
34. Zakona o zdravstvenom osiguranju glase: "Obvezniku plaćanja doprinosa kojeg se zatekne da nije uplatio doprinos, sužava se korištenje zdravstvene zaštite na teret sredstava Zavoda za pravo korištenja hitne medicinske pomoći. Pravo korištenja zdravstvene zaštite u cijelosti, uspostavlja se danom podmirenja svih dospijelih a neuplaćenih sredstava Zavodu, sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima." Prijedlog je osnovan. Tijekom pokrenutog ustavnosudskog postupka ocjene ustavnosti navedene zakonske odredbe, Sud je ispitao osnovanost sumnji u ustavnost osporene odredbe, koje su navedene u razlozima rješenja o pokretanju postupka. Nakon provedenog postupka ocjene ustavnosti članka
35. stavak
36. i
37. Zakona o zdravstvenom osiguranju, Ustavni sud Republike Hrvatske je označene zakonske odredbe ukinuo iz slijedećih razloga: Zdravstvena zaštita kao temeljno ljudsko pravo podrazumijeva sve oblike pružanja medicinske pomoći u svrhu postizanja zdravlja čovjeka. Pravo osiguranih osoba na zdravstvenu zaštitu obuhvaća primarnu zdravstvenu zaštitu, specijalističko-konzilijarnu i bolničku zdravstvenu zaštitu u jedinstvenom sustavu zdravstvene zaštite. Sužavanje zdravstvene zaštite u smislu osporavanog članka
38. stavak
39. na pravo korištenja hitne medicinske pomoći, te u cijelosti uskraćivanje ostalih oblika zdravstvene zaštite predstavlja nesuglasnost te odredbe u odnosu na ustavno jamstvo zdravstvene zaštite koju Ustav u članku
40. jamči svakom građaninu. Zakonom utvrđenu obvezu uplate doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje kontrolira Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a doprinos u smislu odredbe članka
41. stavak
42. Zakona o zdravstvenom osiguranju uplaćuje pravna ili fizička osoba kod koje je osiguranik zaposlen kao i za članove njegove obitelji. Zavod ima ovlaštenje, u slučaju da doprinos nije uplaćen putem organizacije ovlaštene za obavljanje platnog prometa zatražiti temeljem pravomoćne sudske odluke naplatu neuplaćenih doprinosa i prijenos sredstava s računa obveznika na račun Zavoda. Iz navedenog slijedi da korisnik zdravstvene zaštite nije dužan osobno uplaćivati iznose doprinosa i time utjecati na ostvarenje pune zdravstvene zaštite. Slijedi da se osporenom zakonskom odredbom korisniku sužava zdravstvena zaštita zajamčena Ustavom i to stoga što poslodavac, kao obveznik plaćanja doprinosa, ne ispunjava svoju, zakonom utvrđenu obvezu. Osporena odredba članka
43. stavak
44. i
45. Zakona o zdravstvenom osiguranju nije u skladu ni s odredbom članka
46. Konvencije broj 155 o zaštiti na radu, zdravstvenoj zaštiti i radnoj okolini (a koja je navedena u Odluci o objavljivanju konvencija Međunarodne organizacije rada kojih je Republika Hrvatska stranka na temelju notifikacije o sukcesiji - "Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj 2/94), koja glasi: "Mjere zaštite na radu i zdravstvene zaštite ne treba da povlače nikakve troškove za radnike." Navedena odredba Konvencije je dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske i po svojoj je pravnoj snazi iznad zakona u smislu odredbe članka
47. Ustava. Citiranom odredbom jamči se svim korisnicima zdravstvena zaštita bez osobnih izdataka, a to znači da se opseg zdravstvene zaštite korisnika ne može uvjetovati plaćanjem doprinosa od strane poslodavca. Nesuglasnost odredbe članka
48. stavak
49. i
50. Zakona o zdravstvenom osiguranju s navedenom odredbom međunarodnog prava, predstavlja povredu socijalne pravde, poštivanja prava čovjeka, te povredu načela vladavine prava iz članka
51. Ustava, kao temeljne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske. Budući osigurane osobe nemaju ovlasti utjecati na obveznika uplate doprinosa, a snose štetne posljedice ako obveznik ne uplaćuje dužne doprinose, to sužavanje zdravstvene zaštite osporenim člankom nije u skladu s odredbom članka
52. Ustava Republike Hrvatske. Stoga je temeljem odredbe članka
53. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91) odlučeno kao u točki I. izreke ove odluke. Odluka o objavi iz točke II. izreke, temelji se na odredbi članka
54. stavak
55. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-I-222/1995 Zagreb,
56. studenoga
57. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Odluka, NN 150/1998-1856 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 150/1998 Broj dokumenta u izdanju: 1856 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 19.11.
58. ELI: /eli/sluzbeni/1998/150/1856 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
59. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.