← Hrvatska

Pravilnik o normativima rada i jedinstvenim elementima vrednovanja rezultata rada u stanicama za tehnički pregled vozila

Pravilnik o normativima rada i jedinstvenim elementima vrednovanja rezultata rada u stanicama za tehnički pregled vozila Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o normativima rada i jedinstvenim elementima vrednovanja rezultata rada u stanicama za tehnički pregled vozila NN 166/1998 (30.12.1998.), Pravilnik o normativima rada i jedinstvenim elementima vrednovanja rezultata rada u stanicama za tehnički pregled vozila CENTAR ZA VOZILA HRVATSKE HRVATSKI AUTOKLUB Na temelju ?lanka

  1. stavak
  2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 59/96), te rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske broj 511-01-72-7693/7-93 od
  3. kolovoza
  4. godine Nadzorni odbor Centra za vozila Hrvatske na sjednici odr?anoj
  5. prosinca
  6. godine i Upravni odbor Hrvatskog autokluba na sjednici odr?anoj
  7. prosinca
  8. godine, donijeli su PRAVILNIK O NORMATIVIMA RADA I JEDINSTVENIM ELEMENTIMA VREDNOVANJA REZULTATA RADA U STANICAMA ZA TEHNI?KI PREGLED VOZILA ?lanak
  9. Ovim pravilnikom propisuju se normativi rada i jedinstveni elementi vrednovanja rezultata rada zaposlenika pravnih osoba u ?ijem sastavu djeluju stanice za tehni?ki pregled vozila (u daljnjem tekstu: stanice). Te pravne osobe du?ne su primjenjivati normative rada i jedinstvene elemente vrednovanja rezultata rada iz ovog pravilnika prilikom vrednovanja rezultata rada zaposlenika koji rade u stanici. Pravne osobe koje za rad zaposlenika stanica imaju povoljnije normative i elemente za vrednovanje rezultata rada primjenjuju te normative i elemente. I. NORMATIVI RADA ?lanak
  10. Vrednovanje rezultata rada zaposlenika u stanicama obavlja se prema normativima rada koje utvr?uje Centar za vozila Hrvatske. Normativi rada prema stavku
  11. ovog ?lanka su: teorijski normativ, realni normativ, kalkulativni normativ, maksimalni dnevni normativ i PA normativ (normativ koji predstavlja vrijednost utrošenog vremena rada za tehni?ki pregled jednog putni?kog automobila). ?lanak
  12. Teorijski normativ predstavlja teorijski utvr?eno potrebno vrijeme za obavljanje odre?enog zadatka za prosje?no stru?nog i osposobljenog zaposlenika. Teorijski normativ se utvr?uje isklju?ivo mjerenjem radnih operacija za izvo?enje pojedinih radnji u tehnološkom procesu i predstavlja polaznu osnovu za utvr?ivanje svih ostalih normativa. ?lanak
  13. Realni normativ iznosi 85% vrijednosti teorijskog normativa, a utvr?uje se na na?in da se u izmjereno vrijeme utvr?eno teorijskim normativom uklju?e svi svakodnevni realni gubici kao što su tehnološki zastoj (smetnje), rasprava sa strankama i sli?ne radnje koje onemogu?uju postizavanje teorijskog normativa. ?lanak
  14. Kalkulativni normativ je realni normativ umanjen za vrijeme ?ekanja vozila (realna neiskoristivost kapaciteta), zastoj u radu stanice i drugih uobi?ajenih, u pravilu vremenski odredivih elemenata koji su uklju?eni u rad i ne predstavljaju produktivno radno vrijeme. Kalkulativni normativ iznosi 65% od vrijednosti teorijskog normativa za sve poslove koji se obavljaju u stanici za tehni?ki pregled vozila izuzev poslova registracije vozila, ovjere prometne dozvole i poslova koji tome prethode, a koji iznose 75% teorijskog normativa. ?lanak
  15. Maksimalni dnevni normativ predstavlja gornju granicu teorijskog normativa za izuzetno brze, stru?ne i osposobljene zaposlenike. Maksimalni dnevni normativ ne smije se koristiti za mjese?no ili godišnje planiranje u stanici ve? isklju?ivo za valoriziranje maksimalnih dnevnih optere?enja zaposlenika koja traju najviše dva dana neprekidno. Maksimalni dnevni normativ iznosi najviše 125% od vrijednosti teorijskog normativa. ?lanak
  16. PA normativ predstavlja vrijednost utrošenog vremena rada za jedan putni?ki automobil (PA), odnosno vrijednost utrošenog vremena rada za druge vrste vozila svedene na vrijednost putni?kog automobila. Jedini?na vrijednost PA normativa predstavlja zbroj vremena trajanja tehni?kih i administrativnih radnji jednog redovnog tehni?kog pregleda putni?kog automobila. ?lanak
  17. Kalkulativni normativ je osnovni normativ za utvr?ivanje jedinstvenih naknada, za planiranje rada i prihoda i vrednovanje rezultata rada u pravnim osobama u ?ijem sastavu djeluje stanica za tehni?ki pregled vozila. Izuzetno od stavka
  18. ovog ?lanka mo?e se upotrijebiti realni normativ u stanicama gdje postoji dovoljan kontinuitet optere?enja vozilima, kao osnovni normativ za planiranje rada i prihoda ali i vrednovanja rezultata rada. ?lanak
  19. Centar za vozila Hrvatske izra?uje detaljne normative rada za sve aktivnosti stanica, kao i zbirni pregled tih normativa. II. JEDINSTVENI ELEMENTI ZA VREDNOVANJE REZULTATA RADA
  20. Sistematizacija radnih mjesta ?lanak
  21. Pravne osobe koje u svom sastavu imaju stanicu za tehni?ki pregled vozila radna mjesta zaposlenika u tim stanicama sistematiziraju prema odredbama ovog pravilnika. Valorizacija radnog mjesta u stanicama utvr?uje se koeficijentom slo?enosti i bodovima, te uspostavljenim odnosom s drugim radnim mjestima u okviru organizacije. ?lanak
  22. Valorizacija radnih mjesta zaposlenika stanice za tehni?ki pregled vozila prema ?lanku
  23. ovog pravilnika obavlja se prema "Pregledu sistematizacije radnih mjesta u stanici za tehni?ki pregled vozila" koji izra?uje Centar za vozila Hrvatske. Valorizacija radnih mjesta iz stavka
  24. ovog ?lanka predstavlja osnovicu sudjelovanja zaposlenika koji rade u stanici u raspodjeli sredstava za pla?e. ?lanak
  25. Za opis poslova radnih mjesta zaposlenika koji rade u stanici i definiranje potrebnih uvjeta u pogledu stru?ne spreme i radnoga iskustva Centar za vozila Hrvatske mo?e dati posebne upute.
  26. Planiranje i ostvarivanje prihoda ?lanak
  27. Planiranje i ostvarivanje prihoda stanica obavlja se u pravilu na temelju jedinstvenih naknada za tehni?ki pregled vozila i drugih poslova koje obavljaju zaposlenici stanice. Ostali poslovi koji nisu utvr?eni jedinstvenim naknadama (ispitivanje invalidskih vozila, ispitivanje vozila koja za pogon koriste plin, ispitivanje lakih prikolica i sl.), treba utvrditi svo?enjem potrebnog kalkulativnog vremena rada (normativa) za taj posao na vrijednost PA normativa, odnosno kalkulativnog normativa. ?lanak
  28. Utvr?ivanje prihoda stanica obavlja se temeljem kalkulativne minute rada, koja se dobiva kada se ostvareni prihod podijeli s brojem minuta utvr?enih prema kalkulativnom normativu. Vrijednost kalkulativne minute rada ?ine svi rashodi koji optere?uju prihod stanice, kao što su pla?e zaposlenika, doprinosi, porezi, troškovi administrativnog rada, troškovi odr?avanja objekata i opreme i ostali troškovi, rashodi koji terete pravnu osobu, dio naknade za stru?ne organizacije za podmirenje troškova organiziranja i provo?enja jedinstvenog sustava, te troškovi izra?e tiskanica ako se to posebno ne napla?uje od stranaka, i ostali mogu?i rashodi. ?lanak
  29. Prihodi koje stanice ostvaruju kroz obavljanje poslova za osiguravaju?e organizacije i ostale korisnike usluga, pripadaju stanicama i pretvaraju se u vrijednost kalkulativne minute rada.
  30. Vrednovanje rezultata rada ?lanak
  31. Vrednovanje rezultata rada zaposlenika stanice isklju?ivo je vezano za realizirani prihod, a ovisi o troškovima poslovanja i ostalim elementima koji su zna?ajni za utvr?ivanje vrijednosti rada (porezi, doprinosi i dr.). Struktura troškova koje formiraju stanice za tehni?ki pregled vozila utvr?uje se prema "Pregledu postotnih odnosa troškova poslovanja stanice za tehni?ki pregled vozila" koji definira i usvaja Centar za vozila Hrvatske. ?lanak
  32. Raspodjela prihoda i vrednovanje rezultata rada obavlja se prema "Osnovnim elementima prihoda i vrednovanja rezultata rada u stanicama za tehni?ke preglede vozila", koje utvr?uje Centar za vozila Hrvatske. Osnovni elementi iz stavka
  33. ovog ?lanka utvr?uju se kod svakog donošenja odluka o novim jedinstvenim naknadama za tehni?ki pregled vozila i druge poslove koji se obavljaju u stanicama. Osnovne elemente iz stavka
  34. ovog ?lanka utvr?uje pravna osoba u ?ijem sastavu stanica djeluje, za poslove koji nisu obuhva?eni jedinstvenom naknadom, a obavljaju se u stanici. ?lanak
  35. Neravnomjernost prihoda tijekom mjeseca, nastala zbog neravnomjernog dotoka broja vozila po mjesecima rješava se kumulativnom raspodjelom, na na?in da se isplata pla?a obavlja do granice realnog normativa, a ostatak ostavi za mjesec kada se taj normativ ne mo?e ostvariti. Dio pla?e iz stavka
  36. ovog ?lanka koji se realizira iznad vrijednosti utvr?enih primjenom realnog normativa (koji mora biti u okviru teorijskog i maksimalnog normativa), mo?e se osim u mjesecima kada nema dovoljno prihoda, ispla?ivati i periodi?no (po periodi?nim obra?unima, završnom ra?unu i dr.). ?lanak
  37. Vrijednost boda za poslove zaposlenika stanice vezana je za obavljeni rad i ostvareni dohodak zaposlenika, odnosno stanice. Vrijednost boda iz stavka
  38. ovog ?lanka mjese?no je promjenjiva u ovisnosti o ostvarenim rezultatima rada, a obra?unava se neovisno o vrijednosti boda drugih zaposlenika pravne osobe koja u svom sastavu ima stanicu. ?lanak
  39. Vrednovanje rezultata rada zaposlenika stanica obavlja se u pravilu prema individualnom u?inku uz primjenu mjese?nih limita (realni normativ), odnosno periodi?nih i godišnjih limita (teorijski i maksimalni normativ). Kvaliteta rada je bitni element za vrednovanje rezultata rada, te se osim elemenata iz stavka
  40. ovog ?lanka, za nekvalitetan rad neto pla?a pojedinog zaposlenika mo?e umanjiti i do 50% od mogu?nosti utvr?ene realnim normativom.
  41. Planiranje ?lanak
  42. Osnovni element za planiranje rada, prihoda i naknada stanice odre?uje se primjenom normativa rada i jedinstvenih elemenata za vrednovanje rezultata rada utvr?enih ovim pravilnikom. ?lanak
  43. Godišnji plan rada stanice iznosi 260 radnih dana, a utvr?uje se na sljede?i na?in: broj dana godišnje 365, broj nedjelja 52, broj dr?avnih blagdana i neradnih dana 9, besplatne preventivne akcije 6, zastoji (kvarovi, nestanak struje i dr.) 4, godišnji odmori 26, bolovanja i ostalo (školovanje, obiteljski razlozi, sastanci, seminari i dr.) 8, te ostaje za rad 260 dana. Radni tjedan iznosi 42 sata raspore?ena na 6 dana po 7 sati (od ?ega je 6,5 radnih, a 0,5 sati dnevno se odvaja za propisani dnevni odmor). Ova kalkulacija primjenjuje se bez obzira da li netko radni tjedan ostvaruje u pet (neradna subota) ili šest radnih dana. ?lanak
  44. Mjese?ni normativ izra?uje se na bazi 26 radnih dana koliko ih stvarno mo?e biti u jednom mjesecu (182 sata rada). Mjese?ni normativ je kalkulativni normativ i definiran je za maksimalni broj radnih dana

(26)u mjesecu u kojem se radi a dobiva se dijeljenjem broja radnih dana
(260)s brojem radnih mjeseci. Za ostvarenje godišnjeg kalkulativnog normativa svaki zaposlenik stanice mora ostvariti deset radnih, odnosno dvanaest kalendarskih mjeseci. ?lanak
  1. Prosje?ni broj radnih dana tijekom cijele godine iznosi 21,67 radnih dana (260 dana : 12 mjeseci), ?ime nastaje mjese?na razlika od 4,33 dana ili 16,65% od broja radnih dana u mjesecu kada se radi (26 radnih dana). Nastala razlika iz stavka
  2. ovog ?lanka od 16,65% izuzima se od neto pla?e u mjesecu kada se radi i ispla?uje u mjesecima kada se ne radi (godišnji odmori i dr.). ?lanak
  3. U godišnjem planu, pove?anje prihoda mo?e se planirati po dvije osnove, i to: pove?anje broja vozila (predmeta) pove?anje jedinstvene naknade. Planiranje pove?anja prihoda prema broju vozila treba ukalkulirati na osnovi realnih podataka iz prethodne godine. Planiranje pove?anja prihoda po osnovi naknade utvr?uje se na bazi procjene rasta jedinstvene naknade. ?lanak
  4. Osnova za plan pojedinog zaposlenika treba biti svedena na broj normiranih tehni?kih pregleda ili drugih poslova svedenih na PA normativ, a plan cijele stanice treba zasnivati na o?ekivanom pove?anju broja vozila (predmeta) i naknada. Pove?anjem planiranog opsega i intenziteta rada mora se planirati i srazmjerno pove?anje pla?e zaposlenika stanice. ?lanak
  5. Svi planski elementi moraju biti zasnovani na kalkulativnim normativima a korekcije, koje trebaju predstavljati povoljnije stanje za organizaciju, stanice i zaposlenike stanice, treba u pravilu ?initi s realnim normativom. U planu treba predvidjeti i mjese?ne oscilacije u broju vozila i to riješiti na na?in utvr?en ovim pravilnikom. III. ZAVRŠNE ODREDBE ?lanak
  6. Odredbe ovog pravilnika odnose se i na pravne osobe koje obavljaju preventivne tehni?ke preglede vozila. ?lanak
  7. Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje va?iti Pravilnik o normativima rada i jedinstvenim elementima vrednovanja rezultata rada u stanicama za tehni?ki pregled vozila što ga je Nadzorni odbor Centra za vozila Hrvatske usvojio dana
  8. travnja
  9. godine, a Upravni odbor Hrvatskog autokluba dana
  10. svibnja
  11. godine. ?lanak
  12. Ovaj pravilnik objavljuje se u stru?nom biltenu stru?nih organizacija. Ovaj pravilnik stupa na snagu i primjenjuje se osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama". I/1 broj: 2276-1/98 Broj: 8587 Zagreb,
  13. prosinca
  14. Zagreb,
  15. prosinca
  16. CENTAR ZA VOZILA HRVATSKE HRVATSKI AUTOKLUB Predsjednik Nadzornog odbora Predsjednik Ivan Babovac, dipl. ing., v. r. Tomislav Dru?ak, dipl. oec., v. r. Pravilnik, NN 166/1998-2047 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pravilnik Izdanje: NN 166/1998 Broj dokumenta u izdanju: 2047 Donositelj:CENTAR ZA VOZILA HRVATSKE d.d. i HRVATSKI AUTOKLUB Datum tiskanog izdanja: 30.12.
  17. ELI: /eli/sluzbeni/1998/166/2047 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  18. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.