← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-249/1998 od 2. prosinca 1998.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-249/1998 od

  1. prosinca
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-249/1998 od
  3. prosinca
  4. NN 166/1998 (30.12.1998.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-249/1998 od
  5. prosinca
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu predsjednik Suda Jadranko Crnić te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o prijedlogu Juraja Kranjčevića iz Otočca za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti, na sjednici održanoj dana
  7. prosinca
  8. godine, donio je RJEŠENJE
  9. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredaba članka
  10. stavka
  11. i
  12. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Narodne novine", broj 26/83, 48/83, 5/86, 42/87, 34/89, 40/89, 57/89, 40/90, 9/91, 11/91, 26/93, 96/93 i 44/94).
  13. Ovo rješenje objavit će se u "Narodnim novinama". Obrazloženje Juraj Kranjčević iz Otočca podnio je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbi označenih u izreci rješenja. Osporene odredbe glase:

(1)Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja ostvaruju se u Republičkom fondu u kojem je osiguranik bio posljednji put osiguran u Republici Hrvatskoj. Republički fond u kojem je osiguranik bio posljednji put osiguran nadležan je i kad se prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja ostvaruju primjenom međunarodnih ugovora.
(2)Osiguranik može na svoj zahtjev, izuzetno od stavka
  1. ovoga članka, pravo na mirovinu ostvariti u Republičkom fondu u kojem je navršio pretežni dio staža osiguranja. Pod istim uvjetima može se ostvariti i pravo na porodičnu mirovinu. Podnositelj smatra da su takovim odredbama povrijeđena ustavna načela iz članka
  2. i
  3. Ustava Republike Hrvatske, kao i odredbe članka
  4. i
  5. stavka
  6. Ustava. Razloge za ovakovo shvaćanje nalazi u tvrdnji da su osiguranici koji su bili osigurani u dva ili više fondova oštećeni i dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu prema osiguranicima koji su staž osiguranja ostvarili samo u jednom fondu, jer smatra da se kod utvrđivanja prava (konkretno prava na mirovinu) uzimaju u obzir samo podaci fonda u kojem je osiguranik posljednji put bio osiguran, odnosno gdje je ostvario pretežni dio staža osiguranja. Prijedlog nije osnovan. Jednakost i socijalna pravda najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske. Također, svaki čovjek i građanin u Republici Hrvatskoj jednak je pred zakonom, kao i pred sudovima i državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti. Pogrešan je, međutim, zaključak koji izvodi predlagatelj o neustavnosti osporenih odredbi. Socijalni poredak čiji su temelji dani u Ustavu uređuje se zakonima što ih donosi zakonodavna vlast. Zakonodavac ima pravo zakonom urediti i određena pitanja u svezi postupka za ostvarivanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, pa i stvarne i mjesne nadležnosti, kao i način ostvarivanja tih prava, a sve u okviru ustavnih ovlaštenja i kriterija jednakosti i socijalne pravde. Osporenim zakonskim odredbama zakonodavac je propisao nadležnost određenih fondova kod ostvarivanja prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, pa takove odredbe osiguravaju pravni red kod postojanja više zakonom utemeljenih fondova prema još važećem sustavu mirovinskog i invalidskog osiguranja. Pogotovo je proizvoljna konstatacija predlagatelja da se prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja ostvaruju samo prema kriterijima posljednjeg odnosno pretežnog staža osiguranja. Ovo stoga što odredba stavka
  7. članka
  8. ZOMIO propisuje da se mirovinski staž i osobni dohodak te druge činjenice od utjecaja na stjecanje i utvrđivanje prava uzimaju u obzir pri ostvarivanju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, bez obzira na to u kojem su Republičkom fondu ostvareni odnosno utvrđeni, na osnovi podataka utvrđenih u matičnoj evidenciji o osiguranicima i korisnicima prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja. Iz navedenih razloga Sud nije prihvatio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti osporenih zakonskih odredaba, te je temeljem odredbe članka
  9. stavka
  10. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94), riješeno kao u izreci ovog rješenja. Odluka o objavi temelji se na odredbi članka
  11. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91). Broj: U-I-249/1998 Zagreb,
  12. prosinca
  13. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Jadranko Crnić, v. r. Rješenje, NN 166/1998-2059 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 166/1998 Broj dokumenta u izdanju: 2059 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 30.12.
  14. ELI: /eli/sluzbeni/1998/166/2059 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  15. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.